Pitajte doktoraSportska medicina
Sportska medicina – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 1013 pitanja iz oblasti Sportska medicina.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
Svi odgovori (1013)
?
Pitanje #1381728. 10. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Mislim da su Vaši treninzi naporni. U trenažnom procesu nigde ne pominjete istezanje mišićne musculature, pre, za vreme i posle treninga, što je izuzetno bitno kod svih vrsta treninga. Suviše radite sklekove (nije mi jasno šta njima želite da postignete); dovoljno je uraditi tri serije od po 20 pravilnih sklekova koji će postići veći efekat na Vašu mišićnu muskulaturu. Niste naznačili koju vrstu “trbušnjaka” radite, ali dužina celokupnog treninga govori da su to brzi “trbušnjaci” bez pauze, što opet smatram da ne daju neki povoljan efekat, već naprotiv mogu da utiču na stvaranje slobodnih radikala, odnosno nagomilavanje mlečne kiseline u mišićima i njihovo povređivanje (ovi trenininzi su anaerobnog karaktera i budite obazrivi sa brzinom ponavljanja, intenzitetom i trajanjem vežbi). Trčanje 9km za 60 minuta je izuzetno naporan aerobni trening. Korigujte intenzitet i vreme trčanja. Savetujem Vam da uradite Astrandov submaksimalni test aerobne-funkcionalne sposobnosti u nekom od dispanzera za sportsku medicinu, kako bi mogli da usaglasite Vaše stvarne mogućnosti i treninge koje trenutno radite. Ovo savetujem zbog nalaza prolapsa i ujedno Vam dajem kriterijume ko može a ko ne može da se bavi sportom: (prolaps mitralne valvule sa strukturalno izmenjenim zaliskom koji je zadebljan i elongiran, bez drugih patoloških promena, dozvoljava bavljenje sportom. Kriterijumi koji ne dozvoljavaju bavljenje sportom sa prolapsom mitralne valvule su: gubitak svesti sa ubrzanim radom srca i pojavom supraventrikularne aritmije, ili kompleksnih ventrikularnih aritmija i to prilikom fizičkog napora). U sportsko-medicinskoj praksi se sreću sportisti sa jednim bubregom od rođenja. Trenig treba završavati u relaksiranom dobrom raspoloženju, nikako umorni
?
Pitanje #1381528. 10. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Savetujem Vam da mesec dana aktivno idete na plivanje (najmanje tri puta nedeljno). Nemojte da radite vežbe snage, niti da sebe opterećujete nošenjem teških stvari. Kada ne plivate uključite statičke vežbe (smanjen intenzitet), jer kod ovih vežbi rad je izražen u fiziološkom smislu, a u mehaničkom ne postoji. Ovim vežbama postići ćete dugotrajno povećanje mišićnog tonusa koji je kod Vas u ovoj fazi neophodan. Verujem da su bolovi koje opisujete (sve biohemijske analize uredne) nastali od povećanog fizičkog opterećenja i naglog pražnjenja depoa glikogena u jetri. Potrebno je vreme za regeneraciju. Oprez sa uzimanjem sumnjivih energetskih proizvoda.
?
Pitanje #1377828. 10. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Nemojte Više da uzimate kreatin. On direktno utiče na mišićnu strukturu pa je i zbog toga AST na gornjoj granici. Period “čišćenja” od kreatina je individualno. Nema potrebe za uznemirenje i strah.
?
Pitanje #1376028. 10. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Možete da radite vežbe sa opterećenjem 50 - 60% od Vaših maksimanlnih mogućnosti. Savetujem Vam da vežbate sa manjim težininama i sa većim brojem ponavljanja (tkz. vežbe definicije), koje u samom početku rada u teretani stvaraju određenu bazu za kasnije. Najitenzivniji rast je između 11-te i 16-te godine. Kasnije je rast usporeniji i traje orjentaciono do 20-te godine.
?
Pitanje #1374028. 10. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Prolaps mitralne valvule sa strukturalno izmenjenim zaliskom koji je zadebljan i elongiran, bez drugih patoloških promena ,dozvoljava bavljenje sportom. Kriterijumi koji ne dozvoljavaju bavljenje sportom sa prolapsom mitralne valvule su: gubitak svesti sa ubrzanim radom srca i pojavom supraventrikularne aritmije, ili kompleksnih ventrikularnih aritmija i to prilikom fizičkog napora.
?
Pitanje #1372727. 10. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Kod vas je povreda koja je česta u sportsko-medicinskoj praksi i opisana je kao sindrom simfize, koja se najčešće manifestuje kod fudbalera. Suština ove povrede je konflikt između nejednake mišićne snage dveju susednih regija i to trbušne regije i donjih ekstremiteta, kao i neadekvatno funkcionalno opterećenje (pripada povredama preopterećenja trenažnim procesom) svih mišićno ligamentarnih inseracija u predelu pubične kosti. Kod Vas je povreda nastala zbog povećane fizičke aktivnosti diskontinuinalnog tipa (neredovnog trenažnog procesa) koje zbog slabosti abdomminalnih mišića, a posebno muskulusa iliopsoasa tkz “držača prepona”, izaziva simptome koje ste i Vi delom opisali. Prevencija nastanka bolnog sindroma simfize je u u jačanju muskulature prednjeg trbušnog zida. Poenta je u jačanju kose i poprečne muskulature. Obavezno je da se ove vežbe primenjuju sistematski svakodnevno. Dok ne ojačate gore navedene grupe mišića igranje fudbala je kontraidikovano. Ako nastavite sa dosadašnjom praksom sportske aktivnosti lako može da se desi da operativni zahvat bude neophodan.
?
Pitanje #1366527. 10. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Koliko godina imate? Da li ste aktivni sportista? Ova pitanja su važna zbog ostifikacionog perioda, kao i jačine muskulo-koštanog sistema. Obavezno odmah počnite sa fizikalnom terapijom i to impulsnom magnetnom terapijom, a nakon sedam dana od povređivanja proširite terapiju laserom i interferentnim strujama. Velika je verovatnoća da ćete moći ići na skijanje.
?
Pitanje #1346723. 10. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Ostifikacioni period rasta kod Vas je završen, tako nećete moći da ostvarite svoje želje. Vežbe za rast ne postoje, ali u periodu rasta (od 11-te do 19-te godine) bavljenje sportom (košarka, odbojka, plivanje i sl) I vežbe na trenizima mogu da utiču na povećanje telesne visine. Vi ste nažalost zakasnili.
?
Pitanje #1336522. 10. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Kod aktivnog sportiste za ovu vrstu povrede operativni zahvat je OBAVEZAN.
?
Pitanje #1322420. 10. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Počnite sa fizikalnim tretmanom odmah. Posebno je važno ojačati butne mišiće, aktivne stabilizatore kolena. Od toga Vam najviše zavisi oporavak. Po završetku fizikalnog tretmana (obično traje dve do tri nedlje) uradite magnetnu rezonancu da se vidi status napukle hrskavice. Možda aplikacija injekcija za jačanje hrskavice neće biti potrebna imajući u vidu da ste mladi i da niste aktivni sportista. Siguran sam u uspešan povratak rekreativnom sportu. Za budućnost ne brinite, bitno je da se opredelite za rekretivne sportove, gde skokovi ne dominiraju i svedeni su na najmanju moguću meru.Bitna je i podloga na kojoj igrate. Poželjno je ne menjati je (ne igrati na betonu).
?
Pitanje #1318520. 10. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Prvo morate da uradite radiološki pregled kolena (magnetnu rezonancu ili ehosonografski pregled kolena). Specijalista sportske medicine, ortoped ili fizijatar treba da postave dijagnozu i da Vam propiše odgovarajuću terapiju. Privremeno smanjite kretanje na onu dozu koja neće izazivati otok i bol koji imate u kolenu. Ako smatrate da Vam ja mogu pomoći rado ću to učiniti. Dostavite mi gore tražene radiološke rezultate.
?
Pitanje #1300117. 10. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Najbolje je da uradite magnetnu rezonancu, kojom će se precizno postaviti dijagnoza Vaše bolesti. Predlažem Vam Mišelove vežbe (detaljno objašnjene u ranijim pitanjima u Stetoskopu- u septembru). Paralelno sa njima uradite fizikalni tretman bar dve nedelje (laser, magnetno impulsno polje, vaccus i interferentne struje). Po smirenju bolova i oporavku početi sa jačanjem paravertebralnih i abdominalnih mišića. Za izvesno vreme izbegavajte odlazak u teretanu, a košarku igrajte doziranim intenzitetom posle dobrog zagrevanja i istezanja. Lično mislim da će sve biti uredu.
?
Pitanje #1298517. 10. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Postoji mogućnost da ste istegli vratni mišić musculs sternocleomastoideus, koji blokira pokrete vrata na levoj strani ( najverovatnije se radi o torticolitisu). Paralelno sa tim, moguće je da postoji opstrukcija u vratnom nervnom spletu (plexusu cervicobrahialisu), koji zbog direktne kompresije izaziva simtome koje Vi opisujete. Takođe, postoji mogućnost da ste na trenigu (kog sporta?) usled udara po vratu, ili sudara u igri, izazvali traumatsku povredu larinksa. Moguće je da je došlo do oštećenja laringealnih hrskavica (iako, u ovom predelu, najčešća je povreda tiroidne hrskavice, zbog njenog antomskog položaja). Moj savet je da se što pre javite otorinolaringologu (specijalisti za uho, nos i grlo) koji će precizno postaviti dijagnozu i konstatovati zašto imate bol u predelu grkljana i dobićete odgovarajuću terapiju. Tek nakon toga preduzeti lečenje torticolita, koji je pretpostavljam, kod Vas prisutan (medikamentoznom, fizikalnom i kineziterapijom).
?
Pitanje #1296717. 10. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Evidentno je da se radi o nekom zapaljenskom procesu i doktor koji mu je zabranio fizičke aktivnosti apsolutno je upravu. Pored ehoultra zvuka slezine obavezno uradite i pregled jetre. Takođe neophodno je uraditi i biohemijske analize (pored klasične krvne slike i sedimentacije, obavezno leukocitarnu formulu i jetrine frakcije: transaminaze, direktni bilirubin, kao i imunoglobuline. Tek kada svi parametri budu dobri, uraditi obavezno specijalistički sportski pregled (Astrandov test sa ekg-om pre i posle opterećenja, kao i komjuterizovanu spirometriju), a nakon toga postepeno početi sa trenažnim procesom i vraćanje u takmičarski pogon (moje mišljenje je da je Vaš sin sa 16 godina mlad za fizičke napore prvog tima. Obratite pažnju na to!)
?
Pitanje #1296417. 10. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Nakon porođaja treba što ranije početi sa posebnim vežbama (u krevetu). Posle 3-5 nedelja treba početi sa laganom rekreacijom (brže hodanje, lagane fitnes vežbe i slično). Ako je porođaj prošao bez posledica posle osme nedelje možete početi sa lakšim sportskim aktivnostima. Jačanje trbušne muskulature (ako porođaj nije rađen carskim rezom) možete početi između 3-5 meseci od porođaja. Osnovno pravilo je da u početku “trbušnjaci” moraju biti iz one grupe koje neće direktno opterećivati muskulus rectus abdominalis (glavni trbušni mišić). Poželjno je “trbušnjacima” pripremiti grupe mišića: muskulus iliopsoas (tkz. “držač prepona”) mussculus piriformis i muskulus oblicvus (nalaze se na bočnoim stranama, poznati su kao “jastučići”). Kada se ojačaju ove grupe mišića obično za šest meseci, možete početi da doziranim opterećenjem i musculus rectus abdominalisa. Individualni osećaj glavni je parametar za vežbe koje će ojačati muskulaturu stomaka.
?
Pitanje #1294217. 10. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Uradite magnetnu rezonancu lumbosakralnog dela kičme (L5-L1), jer evidentno je da se radi o povredi koja zahteva ozbiljan medicinski prilaz. Ako se radi o discusu hernie predlažem Vam sledeći tretman: strogo mirovanje 7 do 10 dana, pozicioniranje - položaj koji potpuno kupira bol. Mogućnosti položaja tela: Ležanje na leđima, ili na trbuhu, sa ispruženim nogama; Ležanje na leđima sa savijenim kukovima i kolenima i uzdignutim grudnim košem i glavom; Ležanje na boku sa savijenim kolenima i kukovima. Fizikalni tretman: laser, magnetno impulsno polje, interferentne struje diodinamik i vaccus.
Ako se radi o lumbalnom sindromu, imate komletan tekst u delu tema Stetoskopa iz sportske medicine koji sam napisao. Mislim da Vam može dosta pomoći. Suština je ipak postaviti tačnu dijagnozu, a to je sigurno moguće samo ako uradite magnetnu rezonancu.
?
Pitanje #1292916. 10. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Savetujem Vam da ponovitite biohemijske nalaze za tri nedelje. Uzimanje kreatina sigurno nije uzrok povećanja kreatinina i mokraćne kiseline. Savetujem Vam dijetalni režim ishrane, kao i smanjenje fizičkih aktivnosti dok ne ponovite krvne analize. Potrebno je povećati koncentraciju gvožđa, jer smanjena koncentracija u organizmu često daje neprijatne manifestacije (slabost, malaksalost, vrtoglavica, ubrzani rad srca i slično).
?
Pitanje #1276414. 10. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Većina žena u ovom periodu je u menopauzi. Prestanak lučenja estrogena i progesterona utiče na fizičke i psihičke mogućnosti žene. U ovom periodu žena treba postupno da smanjuje fizičku aktivnost. U menopauzi ponekad dolazi do povećanja krvnog pritiska i niza cirkulatornih smetnji koje dodatno utiču na kardiovaskularni sistem (srce). Zato je velika odgovornost specijaliste sportske medicine kada određuje intenzitet trenažnog procesa žena u menopauzi. Žene u ovom periodu treba dozirano da vežbaju zbog povoljnog delovanja fizičke aktivnosti na veliki broj psihosomatskih smetnji koje se u menopauzi javljaju. Doziranost Vaše fizičke aktivnosti kretala bi se u intervalu između 40-50% od Vaših maksimalnih mogućnosti. Dobro bi bilo da Vam specijalista sportske medicine uradi test opterećenja i na osnovu toga odredi puls kojim ćete vežbati aerobik. Na osnovu mojih iskustava za ženu Vaših godina optimalan puls u toku vežbanja kretao bi se između 110 do 140 otkucaja u minuti. Bitno je da trening ima tačno određenu učestalost, intenzitet i vreme trajnja vežbi koje odgovara Vašem pulsu.
?
Pitanje #1272714. 10. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Pošto nije urađena hirurška intervencija između raskinutih krajeva tetive, stvara se veći ožiljak. Mogućnost opterećenja na tom mestu se smanjuje, kao i delovanje troglavog mišića potkolenice (musculus triceps sure) koji je pri hodanju, penjanju uz stepenice i stajanju na prstima dosta slabiji. Sada se aktivno uključite u fizikalni tretman, iako ste to mogli i ranije da učinite dok ste nosili gips. (Obično se ostavi prozorče na gipsu gde je pukla tetiva i aplikuje se terapija laserom i magnetnim impulsnim poljem). U svakom slučaju, oporavak je individualan, ali očekivati je da on traje i tri meseca.
?
Pitanje #1272514. 10. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Savetujem Vam da se dijagnostičkim metodama (radiološkim) tačno utvrdi vrsta i težina oboljenja Vaše kičme. Nakon toga je mnogo lakše odrediti terapiju ili vežbe što će Vam pomoći da smanjite tegobe. Niste precizirali na kom delu kičme su najizraženiji bolovi. Ako želite moju pomoć dostavite mi više podataka