Stetoskop
Stetoskop
Pitajte doktoraSve oblasti

Sve oblasti – pitajte doktora

Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 96403 pitanja iz svih oblasti.

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Svi odgovori (96403)

?
Pitanje #18212. 3. 2007.

Postovani dr.Perišić, Moj otac (66 godina) boluje od visokog krvnog pritiska godinama.

Postovani dr.Perišić,
Moj otac (66 godina) boluje od visokog krvnog pritiska godinama. Prve tegobe je imao vec u 27-oj godini. Zadnjih deset godina uzima lekove za snižavanje pritiska (Zorkaptil i Nifelat) i uglavnom ga održava u normali, no bez lekova vrednosti pritiska su oko 200/100. Inače je nepušač, ne pije i nema problema sa viškom kilograma, fizički je aktivan i radno je angažovan. Pre dve godine imao je TIA, simptomi su bili otežan govor i pisanje, ali je poremećaj trajao kratko, manje od sat vremena. Nakon toga bili smo kod neuropsihijatra i snimio je krvne sudove mozga i karotide. Ništa nije bilo alarmantno, ali su konstatovane arteriosklerozne promene. Takodje je snimio krvne sudove ruku i nogu, gde je lekar rekao da je kad se uzmu u obzir godine sve prihvatljivo. Radio je i UVZ srca i konstatovana je stenoza arterije i hipertrofija leve komeore. Pre neki dan je radio ultrazvuk gornjeg abdomena i konstatovano je da abd. arterija ima prečnik 18mm i da ima dosta ateromatoznih plakova. Krvna slika je uglavnom uredna, vrednosti triglicerida su uvek u granicama normale, holesterol je povremeno povišen (max 7,2), ali u zadnjih dve godine je značajno korigovao ishranu, uzima ginko i zeleni čaj, te je i ta vrednost uglavnom blago povišena, a indeks arterioskleroze je dobar. Mene zanima, koliko je to proširenje krvnih sudova opasno i kakve su mogućnosti lečenja, treba li holesterol snižavati lekovima? Takodje, volela bih da mi preporučite nekog dobrog kardiologa (Novi Sad, Sombor) jer u nedostatku dobrog lekara opšte prakse, koji nažalost ne smatraju potrebnim dalje ispitivanje, uglavnom prepišu lekove, imam utisak da lutamo. Napominjem, sve pomenute preglede uradili smo na svoju ruku.
Unapred hvala! Andreja

Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovani Andreja, stvarno ste iscrpno opisali zdravstveno stanje Vašeg oca pa mogu dati svoje mišljenje, naravno nekompletno jer je bez kontakta sa bolesnikom i pregleda. Mislim da Vaš otac ima dosta raširenu aterosklerotsku bolest koja je do sada dijagnostikovana na karotidnim i moždanim arterijama a prisutni su i plakovi na abdominalnoj aorti. Holesterol je povremeno povišen. Ali... Oba leka za povišen pritisak koja uzima su vrlo kratkog dejstva, moraju se uzimati više puta dnevno i po pom mišljenju malo zastareli. Lekove treba da promeni internista ili kardiolog koje imate sigurno i u Somboru u u Novom Sadu. Obavezan je lek iz grupe statina( SORTIS, VASILIP,CHOLIPAM....) kojim bi se holesterol oborio na vrednosti 4,5mmol/L.
?
Pitanje #18112. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Holesterol Vam je na gornjoj granici a trigliceridi su u granicama mormale. Vrednost ovih parametara zavisi i od toga šta ste jeli prethodnog dana. Sa 34 godine Vi ste prilično bezbedni od aterosklerotske bolesti krvnih sudova srca i tako će biti do menopauze. Povišene vrednosti povećavaju rizik za nastanak koronarne bolesti i spadaju u FAKTORE KARDIOVASKULARNOG RIZIKA (kao i hipertenzija, pušenje, dijabetes, porodično opterećenje...)
?
Pitanje #18012. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Opasnost koju nosi koksaki virus za srce (a i druge virusne i bakterijske upale srčanog mišića) je pre svega u gubitku plemenitog tkiva koje od srca ostavlja "krpu" i drastično umanjuje sposobnost srca da rado kao pumpa. Na sreću najveći procenat ovih infekcija se završi bez ikakvih posledica pa mislim da je tako bilo i kod Vas, inače bi imali ozbiljno gušenje pri naporu i ne bi mogli da obavljate ni najobičnije poslove jer bi se intenzivno zamarali. Tegobe koje opisujete: probadanje i stezanje pri mirovanju,kratkotrajno lupanje srca, po mom mišljenju kod Vas ne predstavljaju znak bolesti ili oštećenja srca.
?
Pitanje #17912. 3. 2007.

Poštovana Vesna,

Vaše pitanje ne sadrži dovoljno podataka na osnovu kojih bih mogla da imam jasniju sliku o tome da li ste do sada pokušavali da ostvarite neku vezu ili ste previše povučeni i na osnovu čega ste doneli zaključak da se do sada nije pojavio neko s kim biste mogli da budete u vezi. Ukoliko ste zatvoreni i stidljivi, možda ne dajete sebi dovoljno mogućnosti da upoznate osobu koja bi Vam odgovarala makar za pokušaj zbližavanja, ako ne za vezu. Možda se u krugovima u kojima se krećete ne nalazi odgovarajući tip ili profil mladića kakvog imate u svojim predstavama željenog partnera. Pogodno je da proširujući krug ljudi sa kojima se najčešće srećete, pokušate da promenite i proširite krug novih ljudi sa kojima tom prilikom možete da dođete u kontakt. Možda se tu nalazi neko zanimljiv? S druge strane, ukoliko imate specifična očekivanja od toga koga biste želeli za partnera, možda Vas ona ograničavaju samim tim što je veoma teško naći realnu osobu koja je ista kao ona iz vaših želja. Nekada nas krutost predstava i očekivanja o tome kakav je partner koga želimo dovodi u situaciju da u onima koje srećemo ne prepoznajemo potencijalne poželjne mogućnosti. Ukoliko Vaš problem nije ni u Vašoj stidljivosti, niti u preteranim očekivanjima, moguća su mnoga druga tumačenja vaše usamljenosti, o kojima bih mogla da komentarišem ukoliko biste mi dali malo više podataka o svom problemu. Hormonski poremećaj koji pominjete je veoma široka kategorija u koju spada mnogo različitih pojavnih smetnji. Ukoliko govorite o prevelikoj gojaznosti ili recimo o pojačanoj maljavosti, to verovatno može biti razlog za vaše povlačenje ili nesigurnost u kontaktima, ali sa samom činjenicom da još niste našli mladića za sebe, ne mora biti povezano.

?
Pitanje #17812. 3. 2007.

Šta mislite o autogenom treningu? Da li je to delotvorna dopunska metoda

Šta mislite o autogenom treningu? Da li je to delotvorna dopunska metoda za lečenje depresivnih i anksioznih stanja? Da li u Nišu postoji mesto gde se izvodi kurs autogenog treninga i gde?


Autogeni trening je priznata i veoma korisna metoda koja se veoma široko može koristiti kod neurotskih smetnji, pa i kod anksioznih i depresivnih stanja. Nemam informaciju o tome da se kod nas održava takav kurs, ali imate mnoštvo priručnika koji vas uvode u AT, koje su vema razumljive i za obrazovanog laika, pa se možete njima pomoći (iako verujem da ste do sada već takve priručnike i nabavili). Ukoliko smatrate da Vam nije dovoljno to što možete da pročitate, možda će Vam koristiti da se javite u neku od medicinskih ustanova za zaštitu mentalnog zdravlja gde ćete sa neuropsihijatrom/psihologom proći kroz osnovne tehnike AT koje ćete, naknadno sami, lakše primenjivati bez dileme da li to radite na pravi način.

?
Pitanje #17712. 3. 2007.

Ako ste upoznati sa psihoanalitičkom teorijom, verovatno prepoznajete u Vašem problemu nešto što potiče iz Edipalnog perioda, odnosno jaku incestuoznu vezanost muškog deteta prema majci, koja se razrešava u prvim godinama razvoja i obično se ne pojavljuje u kasnijim godinama života, bar ne kao ovako otvorena potreba. Da biste razrešili ovaj problem, najbolji put je da se obratite psihoterapeutu psihoanalitičke orijentacije koji će Vam pomoći da razrešite ovaj, kao i druge probleme, koji verovatno postoje, a vezani su za ovaj prvi. Dobri stručnjaci ovog profila postoje na Klinici za zaštitu mentalnog zdravlja u Nišu. Samostalno rešavanje ovakvih teškoća je dosta teško jer podrazumeva duboki rad na sebi.

?
Pitanje #17612. 3. 2007.

Postovana Biljana, 

Iako deca rastu u istoj porodici i, naizgled, istim porodičnim okolnostima, većina roditelja najćešće zapaža da su im deca sasvim različita, a nekada i «dva sveta», kao što Vi kažete. Mnoštvo faktora doprinosi formiranju karaktera, počevši od genetskog nasleđa, sazrevanja, do učenja koje svako dete prima na specifičan način. To što je Vaša starija kćerka nesamostalna u stvarima koje se tiču nekih aspekata njene lične higijene i okruženja u svojoj sobi, može govoriti o specifičnoj vrsti problema vezanoj za strah od prljanja i nečistoće. Ovaj strah je jedan od najranijih razvojnih strahova i obično se prevazilazi veoma rano i ne predstavlja problem kasnije tokom razvoja. Moguće je, međutim, da je zbog nekih Vaših vaspitnih principa (poput preteranog potenciranja čistoće, urednosti i sl.) došlo do fiksiranja devojčice na ovaj problem, pa je to samo refleksija dela vaših stavova koji su dramatično intenzivirani kod nje. Takođe, čak i ako Vi niste osoba koja preteruje sa navikama čistoće, ovakvo njeno ponašanje ukazuje na njenu povećanu potrebu za pažnjom, jer samim svojim ponašanjem, koje zahteva uvek povećani trud oko nje u odnosu na mlađu sestru, dobija više pažnje i važnije mesto u dinamici porodičnih odnosa. Nekada se deca boje da će odrastanjem izgubiti deo brige i ljubavi svojih roditelja, nekada zapažaju da se mlađoj braći ili sestrama poklanja više pažnje baš kada su mali i nesamostalni, pa to predstavlja osnov za regresivne oblike ponašanja. To što je dobar đak, samo ukazuje da je devojčica inteligentna i da realno ima sposobnosti da sagleda posledice svog ponašanja, ali ne znači da je emocionalno u stanju da se izbori sa tim, jer ovakva ponašanja uglavnom nisu svesna, već idu iz nesvesnih potreba. Vaša devojčica pokazuje emocionalnu nezrelost, a definitivno ima potencijala da koriguje svoje ponašanje, ali je potrebno potencirati njenu samostalnost i odgovornost, možda kroz poveravanje nekih dnevnih odgovnosti kako biste joj pokazali kako imate poverenja u nju i kako ćete je isto tako brižno voleti i kad bude samostalna i odrasla. Sve to treba raditi uz mnogo nežnosti i razumevanja, nikako uz kažnjavanje i prisilu. Možda je ipak za Vas i za nju najsigurnije da uz pomoć psihologa rešite ovaj problem što skorije i što efikasnije, jer postoji mogućnost da se ovakvo manipulativno ponašanje (ponavljam, koje je nesvesno) produži ili ponavlja u životu ukoliko se na vreme i na pravi način ne razreši.

Prof. dr Bojana Dimitrijević
Spec.med.psihologije
?
Pitanje #17512. 3. 2007.
Maja Nikolić
Maja NikolićSpecijalista higijene i subspecijalista zdravstvenog vaspitanja
Zakažite
za ishranu do druge godine zivota najmerodavniji su pedijatri. Odgovor je iskljucivo dojenje sto duze, najmanje 6 meseci, dakle sva hrana ide od 7 meseca najranije
?
Pitanje #17112. 3. 2007.
Maja Nikolić
Maja NikolićSpecijalista higijene i subspecijalista zdravstvenog vaspitanja
Zakažite
Hranite se pre svega namirnicama biljnog porekla, po 3 aprceta hleba na dan, krompir ili pirinac ili testenina su zamena za hleb, uzimajte dosta salate i voca, a meso nije potrebno unositi vise od 200g nedeljno, Riba moze cesce i zivinsko emso, dakle dopunite obroke iz menze sardinama ili tunjevinom, svezim vocem, salamom od pilecih ili curecih prsa. Hrana iz menze nije katastrofalno losa kako vam se cini.
?
Pitanje #16912. 3. 2007.
Maja Nikolić
Maja NikolićSpecijalista higijene i subspecijalista zdravstvenog vaspitanja
Zakažite
Postovana gospodjo, navodite vise problema koji zahtevaju paznju. Javite se svakako diejtologu u Domu zdravlja ili u Instittutu ya javno ydravlje, prepodne svakog dana osim petka. Probleme koje imate mozemo zajedno ersiti ali se pregled i razgovor podrazumevaju.
?
Pitanje #16812. 3. 2007.
Maja Nikolić
Maja NikolićSpecijalista higijene i subspecijalista zdravstvenog vaspitanja
Zakažite
Naravno da ima, samo sto je uspeh zagarantovan samo ukoliko je propisivanje dijete individualno, znaci posle pregleda i anamneze. Javite se svakog dana osim cetvrtka, od 8-10h u Institut za javno zdravlje Bul. dr Z.Djindjica 50 ili u Dom zdravlja Nis svakodnevno u prepodnevnoj smeni.
?
Pitanje #16710. 3. 2007.
Dragan Milić
Dragan MilićKardiovaskularni hirurg
Zakažite
Postovani Gosp. Vlastimire,
Bol koji osecate u amputiranoj nozi je cesto prisutan i mi ga nazivamo "fantomski bol". Ovaj bol obicno posle izvesnog vremena prestane. Curenje iz rane je komplikacija koja se moze javiti ali se mora i leciti. Potrebno je uzeti bris rane i dati antibiotike prema nalazu antibiograma. Svakako je izuzetno vazno i previjanje rane koje treba obavljati u zavisnosti od kolicine secernacije iz rane (svakog dana ili na drugi ili treci dan). Bol u zdravoj nozi treba ozbiljno shvatiti jer se moze raditi o istom oboljenju koje je dovelo do amputacije druge noge (dijabetes, ateroskleroza, pusacka bolest itd). U svakom slucaju savetujem Vam da se javite na II hirursku kliniku u Beogradu (KC Srbije) ili IKVB Dedinje kako bi se procenio stepen ostecenja krvnih sudova noge.
Srdacan pozdrav
?
Pitanje #16610. 3. 2007.
Dragan Milić
Dragan MilićKardiovaskularni hirurg
Zakažite
Postovana Gosp. Danice,
Najverovatnije imate analnu fisuru koja se moze jedino uspesno tretirati operativno. Tokom prve operacije najverovatnije nisu uklonjeni svi kanali koji komuniciraju sa cmarom te je doslo do recidiva (ponovnog javljanja bolesti), sto je inace i karakteristika ove bolesti. Neophodna je veca radikalnost u izvodjenju intervencije te Vam savetujem da se javite kolorektalnom hirurgu.
Srdacan pozdrav
?
Pitanje #16510. 3. 2007.
Dragan Milić
Dragan MilićKardiovaskularni hirurg
Zakažite
Potrebno je da se javite urologu na pregled. Najverovatnije je u pitanju varikokela koja se javlja kod mladjih osoba i koja predstavlja anomaliju koja se moze uspesno leciti. Sigurno se ne radi o kili jer se one javljaju uglavnom u preponi i manifestuje se izbocinom koja se smanjuje ili nestaje u lezecem polozaju a javlja u stojecem polozaju ili pri naprezanju.
?
Pitanje #16410. 3. 2007.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Na uzrastu od 2,5 god. deca su mnogo vise motorna nego misaona bica i mnogo vise nagonska nego emocionalna. Razvoj ima vise skokovit, a manje linearni karakter. Tako, ponasanje dece pokazuje upravo ono sto ste i napisali, prolazak kroz razlicite faze. Ispoljavanje agresivnosti kod dece je prirodno i zadatak roditelja je upravo u pomoci detetu u regulaciji agresivnosti na socijalno prihvatljiv nacin. Cesto kod dece udaranje moze predstavljati izraz straha, po tzv. tipu reakcije udari ili bezi ("fight or fly"), pogotovo sto tako mala deca ne umeju recima da iskazu svoje emocije. Sa druge strane, odrasli najcesce ne uvidjaju svoj emocionalni uticaj na dete. Odnosno, analizom situacije najcesce se otkrije da je napadnuta osoba imala uticaja na reakciju deteta i da je mogla da ga prepozna (pogotovo ako dete natera na plac). Nagadjajuci sta moze biti u pitanju u slucaju prenaglasenog ponasanja vaseg deteta, sticem utisak da se radi vise o naucenoj i stimulisanoj igri, predstavi, a ne strahu ili nekakvoj psihopatologiji. A glumci zahtevaju publiku. U tom slucaju treba primeniti jednostavne mehanizme ucenja novog ponasanja po principu ignorisanja (dokle je moguce), cime se smanjuje verovatnoca ponavljanja. Normalan razvoj govora, omogucava da dete na tom uzrastu razume jednostavna uputstva, koja ce podrazumevati princip jednom fino, drugi put odlucno. Osnovna poruka je to se ne radi i sve dok to radi nece imati vasu paznju. Ukoliko se primenjuje kazna, to mora biti veoma obazrivo, a ako se koristi tajm aut (o kome mozete naci tekst na ovom sajtu), treba se drzati datih principa. Ipak, najvazniji princip je pohvaliti, pruziti panju (nagraditi) detetu kada se adekvatno ponasa. Sta je adekvatno ponasanje, moraju roditelji zajednicki odrediti i istovetnu poruku upucivati detetu. U protivnom, dete ce "sedeti na necijem ramenu" i upravljati ponasanjem roditelja. Ukoliko se detetova igra stereotipno ponavlja (svakog dana isto), pri tome dolazi do povredjivanja, a dete u njoj ne pokazuje zadovoljstvo, vec ga jos vise uznemiri, tada treba potraziti konkretnu pomoc specijaliste.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460