Pitajte doktoraSportska medicina
Sportska medicina – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 1013 pitanja iz oblasti Sportska medicina.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
Svi odgovori (1013)
?
Pitanje #648011. 6. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Apsolutno netačno. Posle fizičkog napora neophodno je nadokanaditi tečnost kako ne bi ste organizam doveli u fazu dehidratacije (voda napušta deo vanćelijske tečnosti, a istovremeno nešto ćelijske vode prelazi osmozom u vanćelijski prostor, pa se na taj način izjednačuje osmolarnost vanćelijskei ćelijske tečnosti. Konačni efekat je dehidratacija). Osnovno pravilo u fiziologiji uzimanja tečnosti (vode) je da se ona uzima pre, za vreme i nakon fizičkih napora. Faza rehidratacije (obnavljanja) tečnosti je jedna od najznačajnijih faza očuvanja koncentracije glikogena u mišićima ( 2,7 grama vode vezuje 1 gram glikogena - energetski pokretač mišića). Da bi se sačuvao glikogen u mišićima najbolje je odmah posle fizičke aktivnosti u prvoj fazi
uključiti 10% ugljenih hidrata (prema Vašoj telesnoj masi) u obliku napitka ( 2-3dl bistrog soka od jabuke, ili borovnice), a u drugoj fazi, nakon 60.minuta, još 4-8% ugljenih hidrata (prema Vašoj telesno masi). Posle 40 minuta treba nadoknaditi i energetske masti i minerale Na, Mg, K, Ca. Posebno je važan kalijum za resintezu (obnavaljanje) glikogena (normalni unos ovog minerala kreće se od 500-700 mg). Temperatura vode koja se preporučuje sportistima, kao i ljudima koji se ne bave sportom, kreće se od plus 4 do plus 10 stepeni celzijusa. Smatra se da je najveći gubitak vode onda kada je primitak najveći. Rehidratacija je zadovoljena kada su ispunjeni sledeći uslovi: a) uskladištenje mišićnog glikogena i uzimanje vode u količinama istim sa gubitkom ili većim,b) zavisno od napora izgubljena tečnost prilikom napora obavezno se mora nadoknaditi,c) u nekim slučajevima, kada su velike vrućine i postoji veliko izlučenje znoja, dnevne potrebe za uzimanje vode mogu da narastu i do više litara. Postoji više metoda za izračunavanje nedostatka količine vode, a najlakše je primeniti pravilo da svaki izgubljeni kilogram telesne težine nadoknadimo jednim litrom vode.
uključiti 10% ugljenih hidrata (prema Vašoj telesnoj masi) u obliku napitka ( 2-3dl bistrog soka od jabuke, ili borovnice), a u drugoj fazi, nakon 60.minuta, još 4-8% ugljenih hidrata (prema Vašoj telesno masi). Posle 40 minuta treba nadoknaditi i energetske masti i minerale Na, Mg, K, Ca. Posebno je važan kalijum za resintezu (obnavaljanje) glikogena (normalni unos ovog minerala kreće se od 500-700 mg). Temperatura vode koja se preporučuje sportistima, kao i ljudima koji se ne bave sportom, kreće se od plus 4 do plus 10 stepeni celzijusa. Smatra se da je najveći gubitak vode onda kada je primitak najveći. Rehidratacija je zadovoljena kada su ispunjeni sledeći uslovi: a) uskladištenje mišićnog glikogena i uzimanje vode u količinama istim sa gubitkom ili većim,b) zavisno od napora izgubljena tečnost prilikom napora obavezno se mora nadoknaditi,c) u nekim slučajevima, kada su velike vrućine i postoji veliko izlučenje znoja, dnevne potrebe za uzimanje vode mogu da narastu i do više litara. Postoji više metoda za izračunavanje nedostatka količine vode, a najlakše je primeniti pravilo da svaki izgubljeni kilogram telesne težine nadoknadimo jednim litrom vode.
?
Pitanje #63617. 6. 2008.
Savetujem Vam da pročitate tekst u “Stetoskopu” "Lumbalni sindrom kod sportiste (lumbalni intervertebralni diskus)" koji sam napisao o lumbalnom sindromu i mislim da će vam mnogo pomoći da saznate o postojećim tegobama koje imate, i način na koji možete najbolje da ih prevaziđete. Nestručne masaže su veoma opasne, kao i masaže u akutnoj fazi, pa ih treba izbegavati. Doziranim vežbama ojačajte leđne mišiće (intra i para vertebralne mišiće), a bolovi u nozi mogu biti usled oštećenja nervusa ishiadicusa koji polazi iz lumalnog predela i spušta se do stopala. Uz redovne vežbe, adekvatan fizikalni tretman i fizičke aktivnosti koje svojom težinom ne opterećuju lumbalni predeo vremenom ćete se dobro osećati. Ipak, savetujem Vam da uradite i magnetnu rezonacu kako bi otklonili sumnje o postojanju discusa lumbalnih pršljena
?
Pitanje #63607. 6. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Javite se hirurgu; mislim da će Vam on najpreciznije postaviti dijagnozu. Što se tiče treninga mislim da on nije mogao da izazove promene koje ste opisali.
?
Pitanje #63005. 6. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Vaša ćerka je u adolescentnoj (pubertetskoj) fazi gde je izražen ubrzaniji rast, kao i hormonske promene koje prate ovaj period. Najbolje je sa njom razgovarati kojim bi sportom želela da se bavi, a nakon toga konsultujte specijalistu sportske medicine o željama vaše ćerke. Ako mi dostavite njene antropometrijske parametre: telesnu masu i telesnu visinu, kao i želju kojim bi sportom želela da se bavi, možda bih ja mogao delimično da Vam pomognem da li je to sport za nju ili ne i da dam predlog.
?
Pitanje #62394. 6. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
T talas kod normalnog EKG-a u D3 je uspravan, ravan difazičan ili inverzan (kod Vas) u zavisnosti od osovine frontalne ravni. Kod sportista, ovakav nalaz, ako nema drugih promena na EKG-u, je normalan. Kod funkcionalne hipertrofije leve komore duboki S u V1, i visoki R u V5 sabiranjem prelaze zbir 35mm. Kod sportista koji prestanu nekoliko meseci da se aktivno bave sportom naknadnim pregledom EKG-a nalaz ovih parametara je uredan. Zato mislim da kod Vas nakon EHO pregleda srca, koji je najmeritorniji da utvrdi hipertrofiju, nalaz je bio negativan. Ovo potvrđuje moju pretpostavku da ste sa Vašim treninzima prevazišli Vaše fizičke mogućnosti i da je dobro da napravite pauzu u trenažnom procesu. Sport kojim se bavite pripada grupi anaerobnih sportova pa na samom stres ergo-testu nimalo ne iznenađuje što niste mogli duže da izdržite opterećenje, jer aerobna baza Vam je slaba. Apsolutno ne postoje kontradiktornosti u Vašem nalazu kardiovaskularnog sistema, moguće da je došlo do pretreniranosti, ili predoziranosti, koje mogu da daju simptome koje ste Vi opisali. Prekontrolišite jetru i ako su nalazi u redu javite se specijalisti sportske medicine da Vam za početak objasni način sticanja funkcionalno-aerobne sposobnosti koja je preduslov za prelazak na treninge anaerobnog karaktera kome sport koji Vi trenirate pripada. Dr med sci. Milorad Jerkan-specijalista sportske medicine
?
Pitanje #62223. 6. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Kad je koleno u pitanju najbolje je uraditi odmah magnetnu rezonancu kako bi omogućili specijalisti sportske medicine da precizno postavi dijagnozu i opredeli se za terapiju. Nemojte da vršite kompresiju (pritisak) na bolno mesto, jer možete još više da pogoršate Vašu povredu. Dodatni savet daću Vam kad mi dostavite rezultate magnetne rezonance. Jačanje mišića butine je dobro za koleno, samo vežbe moraju biti dozirane u zavisnosti od povrede (stručno lice treba da odredi kvantitet vežbi).
?
Pitanje #610131. 5. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
U svetskoj literaturi su poznate vežbe po Reganu, koje se u poslednje vreme slabije preporučuju, jer u toku vežbe se mobiliše lumbalni segment sa pojavama povremenih torzija koje mogu da dovedu do pogoršanja stanja povrede koju Vi imate. Ipak, možete ih naći u literaturi i pogledati. Najnoviji stavovi po pitanju ove regije su vežbe po Brunkow-u (obavezno ih nađite i pogledajte), a one se izvode u cilju jačanja lumbosacralnog dela tela. To su vežbe leđne i trbušne pozicije, vežbe četvoronožnog stava, vežbe iz kolenog stava, jednom nogom na kolenu i stojećeg stava, i vežbe iz polazne pozicije na stranu. Suštinski, ovim vežbama treba dodati i radnu funkcionalnu terapiju kojom se povećava: obim lumbalnog segmenta, radna izdržljivost, mišićna snaga i eventualna korekcija posturalnog stava. Prvo savladajte vežbe koje sam Vam predložio; trenutno Vam ne bih preporučio vežbe propadanja na vratilu, kao i zgibove, jer od njih nećete imati direktne koristi.
?
Pitanje #601429. 5. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Kod Vas postoji određeni disbalans u metabolizmu koji može biti izlečen Vašom upornošću. Vi u suštini imate svega 7 kg viška. Sociajlno-dijatetski način života, umerena rekreativna fizička aktivnost (vožnja bicikle, plivanje, brži hod i lagane fitnes vežbe), može da reši Vašu blago povećanu telesnu masu. Vama nedostaje nešto što je najvažnije, a to je optimizam i želja da se razreši ovaj problem koji je za Vas veliki, a suštinski rešiv. Počnite da realizujete moje savete manje razmišljajte o sopstvenoj težini i budite sigurni za godinu dana sve će biti u redu, siguran sam u to.
?
Pitanje #600329. 5. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Potrudiću se da Vam opširnijim odgovorom ukažem na ozbiljnost Vaše povrede. Simptomi oboljenja se mogu podeliti na spinalne, koji se direkno ispoljavaju na kičmu, i radikularne koji nastaju zbog oštećenja nervnih korena. Suštinski, sve ove promene se odigravaju na kičmi. Opširnije ću objasniti radikularne znake direkno vezane za nervne korene.
Radikularni znaci:
1. bolovi i trnjenje (parestezija), imaju karakterističnu topografsku putanje ishialgičkog nerva sa komprimiranim korenima od L4 do S1.
–retko pritisak (najređe) na L3 i L4 karakterišu bolove i trnjenje od lumbalnog dela kičme prema spoljašnjoj i prednjoj strani natkolenice do kolena ili nešto ispod potkolenice (n. femoralis)
– pritisak na L5 izaziva bolovi prema gluteusu, spoljašnjoj strani natkolenice i potkolenice, iznad spoljašnjeg maleolusa suprotno do palca,
– pritisak S1 izaziva bolove u krstima, i širi se do zadnje strane natkolenice i potkolenice sve do pete, a onda spoljašnjom stranom stopala do malog prsta,
2. Lazarevićev znak – bolovi i trnjenje prostiru se duž ishijadičnog nerva (u dorzalnom dekubitusu, noga se sa obolele strane flektira u kuku dok je koleno ispruženo),
3. Oštećenje senzibiliteta je neurološke prirode. Može biti delimična (hipestezija), odnosno potpuna (anestezija), a osnovni pravac delovanjem je na donjim ekstremitetima,
4. Oslabljeni ili ugašeni tetivni refleksi snižen ili ugašen patelarni refleks (koreni L3 i L4) Ahilov refleks se javlja kod oštećenja korena S1,
5.Motorni ispadi izazivaju pareza i paraliza mišića inervisanih oštećenim korenima nerva, sa mogućnošću mišićne atrofije:
– L3–L4 pogođena inervacija m.kvadricepsa (retko), L4–L5 (koren L5) slabost ekstenzora palca prstiju, a retko m. tibialis anterior („peroneusna paraliza“), sa oslabljenom dorzifleksijom stopala, stopalo se vuče (petlov hod) a pacijent ne može da hoda na pete,
– kod sindroma kaude ekvine dolazi do medijalnog prolapsa diskusa i kompresije sa gubitkom senzibiliteta u obliku jahačkih čakšira i gubitkom kontrole svinktera,
6. Nervni koreni na mestu kompresije su spljošteni i deformisani. Spinalni koreni su osetljivij na kompresiju perifernih nerava zbog slabije vaskularizacije, prostor lumbalnog kanala i intervertebralnih otvora povećavaju se pri fleksiji, a smanjuje pri ekstenziji, kompresija radikusa na samom početku oboljenja izaziva bolove i senzitivne ispade.
Na osnovu detaljnog prikaza koji ste mi predstavili, a iz mog iskustva u radu sa sportistima, nailazio sam na slične slučajeve i dozvoljavao sam kordinirane vežbe u teretani koje su bile direkno vezane za jačanje intravertebralnih i paravertebralnih mišića (bez tegova), kao i učenju sportista koje vežbe u teretani mora da izbegava (sve vežbe sa tegovima i njihovo podizanje kada se sportista nalazi u stojećem stavu). Plivanje Vam sigurno neće škoditi, šta više ojačaće pojedine grupe mišića koje će vam omogućiti da ređe imate probleme sa kičmom.
Radikularni znaci:
1. bolovi i trnjenje (parestezija), imaju karakterističnu topografsku putanje ishialgičkog nerva sa komprimiranim korenima od L4 do S1.
–retko pritisak (najređe) na L3 i L4 karakterišu bolove i trnjenje od lumbalnog dela kičme prema spoljašnjoj i prednjoj strani natkolenice do kolena ili nešto ispod potkolenice (n. femoralis)
– pritisak na L5 izaziva bolovi prema gluteusu, spoljašnjoj strani natkolenice i potkolenice, iznad spoljašnjeg maleolusa suprotno do palca,
– pritisak S1 izaziva bolove u krstima, i širi se do zadnje strane natkolenice i potkolenice sve do pete, a onda spoljašnjom stranom stopala do malog prsta,
2. Lazarevićev znak – bolovi i trnjenje prostiru se duž ishijadičnog nerva (u dorzalnom dekubitusu, noga se sa obolele strane flektira u kuku dok je koleno ispruženo),
3. Oštećenje senzibiliteta je neurološke prirode. Može biti delimična (hipestezija), odnosno potpuna (anestezija), a osnovni pravac delovanjem je na donjim ekstremitetima,
4. Oslabljeni ili ugašeni tetivni refleksi snižen ili ugašen patelarni refleks (koreni L3 i L4) Ahilov refleks se javlja kod oštećenja korena S1,
5.Motorni ispadi izazivaju pareza i paraliza mišića inervisanih oštećenim korenima nerva, sa mogućnošću mišićne atrofije:
– L3–L4 pogođena inervacija m.kvadricepsa (retko), L4–L5 (koren L5) slabost ekstenzora palca prstiju, a retko m. tibialis anterior („peroneusna paraliza“), sa oslabljenom dorzifleksijom stopala, stopalo se vuče (petlov hod) a pacijent ne može da hoda na pete,
– kod sindroma kaude ekvine dolazi do medijalnog prolapsa diskusa i kompresije sa gubitkom senzibiliteta u obliku jahačkih čakšira i gubitkom kontrole svinktera,
6. Nervni koreni na mestu kompresije su spljošteni i deformisani. Spinalni koreni su osetljivij na kompresiju perifernih nerava zbog slabije vaskularizacije, prostor lumbalnog kanala i intervertebralnih otvora povećavaju se pri fleksiji, a smanjuje pri ekstenziji, kompresija radikusa na samom početku oboljenja izaziva bolove i senzitivne ispade.
Na osnovu detaljnog prikaza koji ste mi predstavili, a iz mog iskustva u radu sa sportistima, nailazio sam na slične slučajeve i dozvoljavao sam kordinirane vežbe u teretani koje su bile direkno vezane za jačanje intravertebralnih i paravertebralnih mišića (bez tegova), kao i učenju sportista koje vežbe u teretani mora da izbegava (sve vežbe sa tegovima i njihovo podizanje kada se sportista nalazi u stojećem stavu). Plivanje Vam sigurno neće škoditi, šta više ojačaće pojedine grupe mišića koje će vam omogućiti da ređe imate probleme sa kičmom.
?
Pitanje #592127. 5. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Odgovor za Jasminu:
Jedan trening u teretani sa vežbama za trbušne mišiće, ma koliko nepravilno doziran, sigurno nije mogao da izazove promene koje ste Vi opisali. Popularna upala mišića je u stvari nagomilavanje nus-produkata metabolita koji nastaju usled nedostatka (istrošenosti) glikogena aktivatora mišića kod čoveka.U narednom periodu kvantitet vežbanja(frekvenca-učestalost ponavljnja vežbi, intenzitet vežbi i trajanje vežbi), podesite Vašim fizičkim predispozicijama i trenutnim mogućnostima.
Jedan trening u teretani sa vežbama za trbušne mišiće, ma koliko nepravilno doziran, sigurno nije mogao da izazove promene koje ste Vi opisali. Popularna upala mišića je u stvari nagomilavanje nus-produkata metabolita koji nastaju usled nedostatka (istrošenosti) glikogena aktivatora mišića kod čoveka.U narednom periodu kvantitet vežbanja(frekvenca-učestalost ponavljnja vežbi, intenzitet vežbi i trajanje vežbi), podesite Vašim fizičkim predispozicijama i trenutnim mogućnostima.
?
Pitanje #584525. 5. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Odgovor za Srećka:
Uzroci nastanka chodromalacije mogu biti: primarni (neusklađenost konstitucije i individualne podnošljivosti opterećenja i stvarnog primenjenog opterećenja) i sekundarni ( traumatske etiologije sa promenom mehanike zgloba zbog labavosti zglobnih ligamenata posle iščašenja, povrede meniskusa i drugih povreda kolena). Hondromalacija patele je oboljenje površinskog i dubokog sloja hrskavice i možemo da je definišemo kao bazalnu degeneraciju hrskavice. Prolazi kroz četri faze: 1) zatvorena hondromalacija sa prisutnim otokom i razmekšanom hrskavicom, 2) u razmešanoj hrskavici pojavljuju se fisure, 3) fascikulacija hrskavice, 4) stadijum koji zahvata subhondralne kosti. Savetujem Vam: a) smanjite telesnu masu, ako ste gojazni, b) jačajte aktivne stabilizatore kolena, posebno m.vastus medialis ("držač kolena"), c) raditi izometričke vežbe koje direkno ojačavaju aktivne stabilizatore kolena. Opterećenje i jačanje aktivnih stabilizatora se ne preporučuje u ranoj fazi rehabililitacije.d) fizikalni tretman, hidrokineziterapija i kineziterapija, e) upotreba određenih analgetika i antiflogistika, a u težim slučajevima uvodi se i intraartikularna kortiko-terapija, kao i operativni zahvat, ali kod Vas za tim nema potrebe. Moguće je da je kod Vas došlo do povređivanja usled nekih mehaničkih faktora koji su direkno uticali na oštećenje kolena.
Uzroci nastanka chodromalacije mogu biti: primarni (neusklađenost konstitucije i individualne podnošljivosti opterećenja i stvarnog primenjenog opterećenja) i sekundarni ( traumatske etiologije sa promenom mehanike zgloba zbog labavosti zglobnih ligamenata posle iščašenja, povrede meniskusa i drugih povreda kolena). Hondromalacija patele je oboljenje površinskog i dubokog sloja hrskavice i možemo da je definišemo kao bazalnu degeneraciju hrskavice. Prolazi kroz četri faze: 1) zatvorena hondromalacija sa prisutnim otokom i razmekšanom hrskavicom, 2) u razmešanoj hrskavici pojavljuju se fisure, 3) fascikulacija hrskavice, 4) stadijum koji zahvata subhondralne kosti. Savetujem Vam: a) smanjite telesnu masu, ako ste gojazni, b) jačajte aktivne stabilizatore kolena, posebno m.vastus medialis ("držač kolena"), c) raditi izometričke vežbe koje direkno ojačavaju aktivne stabilizatore kolena. Opterećenje i jačanje aktivnih stabilizatora se ne preporučuje u ranoj fazi rehabililitacije.d) fizikalni tretman, hidrokineziterapija i kineziterapija, e) upotreba određenih analgetika i antiflogistika, a u težim slučajevima uvodi se i intraartikularna kortiko-terapija, kao i operativni zahvat, ali kod Vas za tim nema potrebe. Moguće je da je kod Vas došlo do povređivanja usled nekih mehaničkih faktora koji su direkno uticali na oštećenje kolena.
?
Pitanje #574422. 5. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Odgovor za Pedju:
Poštovani Pedja, niste mi napisali kako je došlo do povređivanja, koliko godina imate, da li ste sportista i kojim se sportom bavite i kojim se poslom bavite. Ja ću pretpostaviti da ste sportista i predlažem Vam sledeću terapiju: lasero terapija, magnetno impulsno polje, ultrazvuk, kineziterapija u kombinaciji sa hidroterapijom. Kod ove dijagnoze masaža ne daje neko vidno poboljšanje, pa sa tom terapijom možete prekinuti.
Poštovani Pedja, niste mi napisali kako je došlo do povređivanja, koliko godina imate, da li ste sportista i kojim se sportom bavite i kojim se poslom bavite. Ja ću pretpostaviti da ste sportista i predlažem Vam sledeću terapiju: lasero terapija, magnetno impulsno polje, ultrazvuk, kineziterapija u kombinaciji sa hidroterapijom. Kod ove dijagnoze masaža ne daje neko vidno poboljšanje, pa sa tom terapijom možete prekinuti.
?
Pitanje #573121. 5. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Odgovor za Divnu:
Prvo i osnovno nemojte da masirate bolno mesto bez stručne konsultacije, jer se u predelu vrata nalazi nervni splet (plexsus cervicobrahialis) i može da stvori određene zdravstvene probleme neadekvatnom terapijom (masaža), a evidentno da postoji i brahijalni sindrom (bol kod podizanja ruke). Verovatno ste povredili mišišić u predelu vrata (m.sternocleomastoideus) što izaziva bol jednog dela vrata i postoji mogućnost da se radi o torticolitisu. Pritisak u glavi koji osećate može da bude uzrok povređivanja koje Vam se desilo. Preparat koji ste uzeli je dobar i on sigurno ne može da Vam škodi, samo pažljivo ga aplikujte. Obavezno se javite specijalisti fizijatru oko konsultacije za terapiju.
Prvo i osnovno nemojte da masirate bolno mesto bez stručne konsultacije, jer se u predelu vrata nalazi nervni splet (plexsus cervicobrahialis) i može da stvori određene zdravstvene probleme neadekvatnom terapijom (masaža), a evidentno da postoji i brahijalni sindrom (bol kod podizanja ruke). Verovatno ste povredili mišišić u predelu vrata (m.sternocleomastoideus) što izaziva bol jednog dela vrata i postoji mogućnost da se radi o torticolitisu. Pritisak u glavi koji osećate može da bude uzrok povređivanja koje Vam se desilo. Preparat koji ste uzeli je dobar i on sigurno ne može da Vam škodi, samo pažljivo ga aplikujte. Obavezno se javite specijalisti fizijatru oko konsultacije za terapiju.
?
Pitanje #559217. 5. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Hvala Vam na lepim rečima i želim Vam da kroz doziranu fizičku aktivnost Vaše fizičko stanje bude mnogo bolje.
?
Pitanje #558616. 5. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Kod vaše ćerke se radi najverovatnije o naglom povećanju telesne visine koja sa sobom ne prati srazmernu jačinu aktivnih stabilizatora kolena (mišića butine). U medicini jeovo oboljenje poznato kao Morbus Shllater Osqud (nepravilno epifizarno okoštavanje kolena) gde usled naglog rasta i povećanog fizičkog napora dolazi do čestog bola u kolenu koji se vremenom gubi jačanjem mišića butine i doziranim treningom. U fazi bola potrebno je mirovati nekoliko dana, a kada se bol smiri dozirati fizičko opterećenje i što više ojačati mišiće butina. Postoji veliko neslaganje fizijatara i ortopeda sa jedne strane i specijalista sportske medicine sa druge strane oko načina tretiranja ovog funkcionalnog poremećaja. Praksa u mom radu mi daje za pravo da tvrdim da Vaša ćerka treba da nastavi sa treningom i da ispoštuje gore navedene savete. Prekid treninga, ili napuštanje sporta, mogu da daju mnogo teže posledice. Radiološka snimanja u ovom razvojnom periodu nisu poželjna. Simptomi koji se javljaju kod Vaše ćerke vremenom će nestati.
?
Pitanje #556016. 5. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Do spazma mišića potkolenice ( grč, kako ga Vi opisujete) najčešće dolazi kada se mišić naglo kontrahuje. Grč mišića je izazvan potrošnjom rezervi kiseonika i glikogena (ugljeno- hidratni izvor energije). Do grčeva mišića dolazi usled debalansa elektrolita, ili kada u organizmu nema dovoljno vode radi oslobađanja otpadnih materija. Bol je od lakog do jakog intenziteta. Ovo je lakša dijagnoza Vaše tegobe, a savet je: pravilan unos tečnosti i dozirana fizička aktivnost. Druga teža dijagnoza vaše tegobe je ruptura (kidanje) troglavog mišića potkolenice sa zadnje strane m.triceps sure. Masaže Vam ne bih savetovao dok se tačno ne utvrdi dijagnoza povrede (često u ovakvim slučajevima su kontraproduktivne).
?
Pitanje #552515. 5. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Kada je bubreg u pitanju potrebna je apsolutna obazrivost kod frekvence, intenziteta i trajanja fizičke aktivnosti. U većini slučaja aktivnost se svodi na normalnu šetnju i radne obaveze u toku dana. Biohemijske parametre koje pominjete da su u redu, kao i funkcija, nekad i nisu Dr med sci. Milorad
Jerkan-specijalista sportske medicinenajmeritorniji za naše opredeljenje koliko i šta dozvoliti od fizičkih aktivnosti pacijentu. Sigurno da u Vašem slučaju nefrolog treba da bude uključen u davanje saglasnosti za fizičku aktivnost. Ja bih Vam savetovao na osnovu kratke anamneze koju ste mi dostavili da za početak počnete sa pešačenjem po ravnom gde bi se radni puls kretao između 100 i 120 otkucaja u minutu. Pešačenje bi trajalo 5 minuta sa tri ponavljanja i pauzom od 3-5 minuta između ponavljanja za lagana istezanja koja bi morali da usaglasite sa specijalistom sportske medicine ili profesorom fizičkog vaspitanja (vežbe karličnog i butnog dela noge), uz saglasnost nefrologa. Vremenom, sa povećanjem funkcionalno-aerobne sposobnosti (sticanjem bolje kondicije) i stabilnim statusom funkcije bubrega napraviti korekciju i povećati intenzitet isključivo pod medicinskim nadzorom.
Jerkan-specijalista sportske medicinenajmeritorniji za naše opredeljenje koliko i šta dozvoliti od fizičkih aktivnosti pacijentu. Sigurno da u Vašem slučaju nefrolog treba da bude uključen u davanje saglasnosti za fizičku aktivnost. Ja bih Vam savetovao na osnovu kratke anamneze koju ste mi dostavili da za početak počnete sa pešačenjem po ravnom gde bi se radni puls kretao između 100 i 120 otkucaja u minutu. Pešačenje bi trajalo 5 minuta sa tri ponavljanja i pauzom od 3-5 minuta između ponavljanja za lagana istezanja koja bi morali da usaglasite sa specijalistom sportske medicine ili profesorom fizičkog vaspitanja (vežbe karličnog i butnog dela noge), uz saglasnost nefrologa. Vremenom, sa povećanjem funkcionalno-aerobne sposobnosti (sticanjem bolje kondicije) i stabilnim statusom funkcije bubrega napraviti korekciju i povećati intenzitet isključivo pod medicinskim nadzorom.
?
Pitanje #551115. 5. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Milane, bio sam sportista i znam šta Vam znači sport. Vaša ideja da smanjite telesnu masu je sasvim uredu jer time smanjujete opterećenje na lumbalni deo kičmenog stuba. Vožnja bicikle bez jakog opterećenja (neznam koji je tip bicikle) nije kontraidikovana. Vama preporučujem vožnju po ravnom putu bez uspona i ne više od jednog sata u toku dana (podeljeno na dve do tri seanse). Što se tiče teretane bio bih jako obazriv, posebno sa tegovima veće težine. U prvoj fazi bih ipak preporučio da se orjentišete na vožnju bicikle i stvaranje određene funkcionalno-aerobne kondicije, a kasnije možda uz saglasnost neurohirurga i specijaliste sportske medicine početi sa vežbama koje neće morati da budu vezane za teretanu. U ovom trenutku teretana još nije za Vas, ali to ne znači da vremenom ne počnete da je posećujete.
?
Pitanje #550615. 5. 2008.
Saglasan sam sa Vašim načinom korišćenja suplemenata i ishrane. Vežbe u teretani koje radite su korekne, ali obratite pažnju da posle napornog (teškog) treninga za resintezu glikogena u organizmu potrebno je i više od 36 sati. Ako se ovo ne poštuje često dolazi i do povreda. Fiziološko povećanje telesne mase ne zavisi samo od uzimanja suplemenata i teretane, već i od mnogo faktora koji su u direknoj korelaciji sa metaboličkim procesima u organizmu.
?
Pitanje #549214. 5. 2008.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Epicondilitis ulnaris (teniski lakat)
Lakat je složeni zglob formiran spojem triju kostiju humerusa nadlaktice i ulne i radijusa podlaktice. Koštane kvrge sa unutrašnje i spoljašnje strane zovu se epikondili. Prisutni su ligamenti, tetive i burse. Funkcija fleksora lakta je da pomaže u savijanju ručnog zgloba i skupljanju prstiju. Funkcija ekstenzora lakta je da pomaže u ispravljanju ručnog zgloba i ispružanju prstiju. Tetive povezuju mišiće ekstenzore sa spoljašnjim epikondilom. To su dugi mišići sa spoljne strane podlaktice koji pomažu da se otvori i ispravi šaka i ručni zglob. Mehanizam povrede je vezan za mišiće koji se pripajaju na lateralnom epikondilu humerusa U tenisu posebnu važnost kod behend udarca imaju mišići m. ekstenzor carpi radialis longus i brevis. Pri udarcu loptice dolazi do napetosti ekstenzornih mišića podlaktice. Svaki takav udarac u obliku mikrotraume završava se na gornjem pripoju tih mišića i posle čestih ponavljanja mikrotraumatko delovanje dovodi do entenzita.
Entezitis definišemo kao metaplastične promene tetivnih inseracija izazvanih ponovljenim iritacijama (lokalizacija: teniski lakat, kopljaški lakat, bokserska grba na šaci, hrapava potkolenica, bolna prepona – simfizni sindrom). Entenzitis se klinički manifestuje intenzivnim bolom na mestu inseracije pogođene jedinice koji se pojačava na kontrakciju tog mišića, naročito protiv otpora.
Simtom teniskog lakta je jak bol koji se širi sa spoljne strane lakta i niz podlakticu. Znatno ograničava pokrete rukovanja, držanje šolje za kafu, okretanje kvake i sl. Ova povreda nastaje usled stalnog ponavljanja nepravilnog pokreta i slabo razvijenih ekstenzornih mišići. Javlja se kod tenisera, dizača tegova, kuglaša, skijaša, a do povrede dolazi i kod direktnog udaraca. Sreće se i van sporta kod domaćica, šofera autobusa, građevinskih radnika, električara, kovača i sl.
Lečenje: u principu je konzervativno. U prvoj fazi preporučujemo mirovanje do dve nedelje, kada paralelno radimo fizikalni tretaman (laser, ultrazvuk, magnetno impulsno polje i diodinamik). U slučaju da se ne prihvati mirovnje indikovano je stavljanje gipsane imobilizacije od dve nedelje, a nekad i više, u zavisnosti od težine povrede. Ako ni ovo ne smiri akutne traume indikovana je infiltracija hidrocortizonskih preparata sa mogućnošću ponavljanja najviše još jednom ili dva puta. Vidim da imate velike probleme. Međutim javite se još jednom Vašem fizijatru i zamolite ga da u Vašem fizikalnom tretmanu budu korišćeni laser, magnetno impulsno polje i ultrazvuk Ako i to ne pomogne onda je hiruški zahvat neophodan.
Lakat je složeni zglob formiran spojem triju kostiju humerusa nadlaktice i ulne i radijusa podlaktice. Koštane kvrge sa unutrašnje i spoljašnje strane zovu se epikondili. Prisutni su ligamenti, tetive i burse. Funkcija fleksora lakta je da pomaže u savijanju ručnog zgloba i skupljanju prstiju. Funkcija ekstenzora lakta je da pomaže u ispravljanju ručnog zgloba i ispružanju prstiju. Tetive povezuju mišiće ekstenzore sa spoljašnjim epikondilom. To su dugi mišići sa spoljne strane podlaktice koji pomažu da se otvori i ispravi šaka i ručni zglob. Mehanizam povrede je vezan za mišiće koji se pripajaju na lateralnom epikondilu humerusa U tenisu posebnu važnost kod behend udarca imaju mišići m. ekstenzor carpi radialis longus i brevis. Pri udarcu loptice dolazi do napetosti ekstenzornih mišića podlaktice. Svaki takav udarac u obliku mikrotraume završava se na gornjem pripoju tih mišića i posle čestih ponavljanja mikrotraumatko delovanje dovodi do entenzita.
Entezitis definišemo kao metaplastične promene tetivnih inseracija izazvanih ponovljenim iritacijama (lokalizacija: teniski lakat, kopljaški lakat, bokserska grba na šaci, hrapava potkolenica, bolna prepona – simfizni sindrom). Entenzitis se klinički manifestuje intenzivnim bolom na mestu inseracije pogođene jedinice koji se pojačava na kontrakciju tog mišića, naročito protiv otpora.
Simtom teniskog lakta je jak bol koji se širi sa spoljne strane lakta i niz podlakticu. Znatno ograničava pokrete rukovanja, držanje šolje za kafu, okretanje kvake i sl. Ova povreda nastaje usled stalnog ponavljanja nepravilnog pokreta i slabo razvijenih ekstenzornih mišići. Javlja se kod tenisera, dizača tegova, kuglaša, skijaša, a do povrede dolazi i kod direktnog udaraca. Sreće se i van sporta kod domaćica, šofera autobusa, građevinskih radnika, električara, kovača i sl.
Lečenje: u principu je konzervativno. U prvoj fazi preporučujemo mirovanje do dve nedelje, kada paralelno radimo fizikalni tretaman (laser, ultrazvuk, magnetno impulsno polje i diodinamik). U slučaju da se ne prihvati mirovnje indikovano je stavljanje gipsane imobilizacije od dve nedelje, a nekad i više, u zavisnosti od težine povrede. Ako ni ovo ne smiri akutne traume indikovana je infiltracija hidrocortizonskih preparata sa mogućnošću ponavljanja najviše još jednom ili dva puta. Vidim da imate velike probleme. Međutim javite se još jednom Vašem fizijatru i zamolite ga da u Vašem fizikalnom tretmanu budu korišćeni laser, magnetno impulsno polje i ultrazvuk Ako i to ne pomogne onda je hiruški zahvat neophodan.
