Pitajte doktoraPsihijatrijske bolesti
Psihijatrijske bolesti – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 2366 pitanja iz oblasti Psihijatrijske bolesti.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
Dragana Petrovic PopovicPrim. dr
Miodrag StankovićMr sci. med. dr
Olivera ŽikićProf. dr sci. med.
Stetoskop.infoLekar
Dragana KrasićDr
Dušanka PetrovićSpec. dr med.
Žarko PetrovićPsiholog
Aida ZonjićPsiholog
Mirjana JovanovićDr
Nađa Marić BojovićProf. dr
Stetoskop InfoLekar
Ivana StojkovićPsihijatar
Slobodan KažićDr
Milan PopovićSpec. dr med.
Milica Mikić GrčkaracPsiholog
Bojan PavkovićSpec. dr med.
Nataša VasićPsiholog
Igor PantićProf. dr
Slađana RalevićSpec. dr med.
Bojana MladenovićSpec. dr med.
Ivan MladenovićSpec. dr med.
Barbara IlievskiSpec. dr med.
Svi odgovori (2366)
?
Pitanje #22053. 1. 2008.
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Depresija je u najvecem broju slucajeva bolest koja se moze uspesno leciti. To znaci da je moguce pomocu lekova relativno brzo razresiti tegobe. Kod nekih se depresivne epizode nikada vise ne vrate, medjutim, kod drugih postoji mogucnost da se povremeno ponovo jave nove epizode. Tada je potrebno samo sto pre otici psihijatru da se tegobe sto pre zaustave, odnosno da se dusevna patnja i smanjenje funkcionalnosti svedu na najmanju mogucu meru, te da osoba nastavi sto pre normalno i kvalitetno da zivi. U drugom slucaju se radi o tz. rekurentnoj depresiji i periodi dobrog stanja su duzi i kvalitetniji ako se izpostuje odredjeni protokol lecenja - recimo, da je nakon prve epizode potrebno bar godinu dana lecenja antidepresivima, najpre dozama koje su neophodne da se tegobe razrese, a onda najmanje sest meseci, tz. terapija odrzavanja. Seroxat ne stvara zavisnost, samo je neophodno da se postepeno ukljucuje u terapiju i na kraju postepeno iskljucuje. Panicni ataci se mogu javiti u sklopu depresije, moze se desiti i da osoba ima paralelno panicni poremecaj i depresiju, kao i da neko ko dugo ima panicni poremecaj na kraju "sklizne" i u depresiju. Zbog bola koji opisujete, ako to vec niste uradili, javite se neurologu i otorinolaringologu radi diferencijalno dijagnostickog sagledavanja.
?
Pitanje #22043. 1. 2008.
Oko pet godina sam bolovala od bulimije i već četiri godine nemam
Oko pet godina sam bolovala od bulimije i već četiri godine nemam tih problema. Redovno idem kod psihijatra i već 4 godine pijem tablete haloperidol. Nalazi ginekologa su u redu, a mene interesuje, da li je nekadašnja bulimija prepreka trudnoću?
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Poštovana,
Nekadasnja bulimija nije prepreka za ostajanje u drugom stanju. Ono o čemu treba da povedete računa je da, ako želite da ostanete u drugom stanju, morate predhodno da prekine sa medikamentoznom terapijom. Popričajte sa Vašim psihijatrom, da li Vaše trenutno stanje dozvoljava da postepeno izbacite lek!
?
Pitanje #22033. 1. 2008.
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Anafranil je antidepresiv a Bromazepam je sedativ tj. anksiolitik. Nisam bas sigurna sta podrazumevate pod terminom "drogirati se", ali ako mislite da se radi o slicnom stanju kao kada se uzima heroin ili marihuana, to nisu takve supstance! Oba leka se koriste u psihijatriji za resavanje oboljenja poput depresije i strahova i jako su dobri lekovi. Ako se uzimaju na propisan nacin, mogu samo da koriste. Mogu imati neka nezeljena dejstva poput pospanosti, malaksalosti, opstipacije, slabijeg vlazenja usne duplje i sl, ali se to uglavnom resava promenom doze. Sto se tice pomoci osobi koju volite, morate otvoreno da porazgovarate i da joj nagovestite koliko ste zabrinuti, te da je zamolite da Vam objasni o cemu se radi. Ako je potrebno, ponudite joj i svoju pomoc
?
Pitanje #22023. 1. 2008.
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Potrebno je da se javite neurologu, psihijatru i otorinolaringologu radi detaljnog pregleda, obzirom da Vase tegobe mogu biti deo ne samo psihickih vec i nekih telesnih oboljenja. Uradite ova ispitivanja sto pre da bi Vam se pronasla adekvatna terapija i razresile tegebe koje nisu ni malo prijatne.
?
Pitanje #22013. 1. 2008.
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Obzirom da se sa Rivotrilom ne treba saliti prilikom obustavljanja, najbolje i najsigurnije resenje za Vas je da se javite lekaru - psihijatru i da se pod strucnim nadzorom oslobodite leka. Kod Vas se radi o psihickoj zavisnosti, a ako imate i telesne simptome prilikom redukcije ili ukidanja leka koji su slicni Vasim ranijim atacima straha, onda imate i telesnu tj. fizicku zavisnost. Rivotril treba zameniti nekim drugim bezodiazepinom ili antidepresivom - kojim i u kojoj dozi odredjuje lekar nakon pregleda i procene Vaseg stanja !!!
?
Pitanje #22003. 1. 2008.
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Veoma je tesko reci na osnovu tako malog broja podataka reci sta se tacno desava sa Vama. Od psihijatrijskih oboljenja, opis Vasih tegoba je najpriblizniji panicnom poremecaju, ali Vam to ne mogu tvrditi bez dodatnih podataka. Ako je panicni poremecaj, lako se resava lekovima ili psihoterapijom. Savetujem Vam da se javite psihijatru, ali i otorinolaringologu, obzirom na podatak da imate vrtoglavice i bol u predelu uha.
?
Pitanje #21993. 1. 2008.
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Opis Vasih tegoba najvise lici na socijalnu fobiju. Medjutim, socijalna fobija se ne resava Ksalolom niti drugim benzodijazepinima !!! Oni mogu biti samo pomocni lekovi uz antidepresiv i to samo na pocetku tretmana. Na nacin na koji ste do sada pokusavali da resite svoj problem, kao sto i sami mozete da vidite, nije moguce resiti se tegobe - one se smanje i nestanu dok traje dejstvo leka, a zatim se ponovo jave. Ako se radi o socijalnoj fobiji moguce je pravilnom terapijom resiti tegobe tako da ih, nakom prestanka uzimanja leka i/ili psihoterapije, vise ne bude. Ovako ste, samolecenjem, mozda navukli jos jednu bolest koja se naziva zavisnost od benzodiazepina, a ujedno i izgubili dragoceno vreme za kvalitetnije i potpunije resavanje problema! Takodje, ono sto se cesto desava kada se sociajlna fobija ne leci je pojava depresije, koja se pored neraspolozenja karakterise i bezvoljnoscu i gubitkom zadovoljstva. Javite se sto pre psihijatru radi temeljne procene Vaseg stanja (da li se radi o psihijatrijskoj bolesti i kojoj) i, na osnovu toga, ukljucenja adekvatne terapije.
?
Pitanje #21983. 1. 2008.
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Najpre treba utvrditi da li se radi o psihijatrijskom ili telesnom poremecaju. Obzirom da se tegobe javljaju samo u odredjenim situacijama, postoji mogucnost da se radi o psihijatrijskom poremecaju. Najcesce se takve tegobe javljaju kod pojedinih oblika strahova. Takodje, potrebno je, pored psihijatrijske procene, uraditi i osnovna telesna ispitivanja vezana za bolesti gastrointestinalnog sistema. Tek kada se napravi razgranicenje i utvrdi tacna dijagnoza moguce je govoriti o terapiji.
?
Pitanje #21973. 1. 2008.
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Ono sto bi Vam preporucila je da se javite Vasem pihijatru i da mu ispricate sve ovo sto ste napisali, obzirom da na osnovu ovih informacija koje ste mi poslali nisam u stanju da Vam odgovorim o cemu se radi kod Vas, odnosno, zasto Vam pritisak naglo raste. To moze da se desi iz brojnih razloga - pored ostalog i zbog porasta tolerancije na lek.
?
Pitanje #212025. 12. 2007.
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Ako na bilo koji nacin mozete da dostignete erekciju i ejakulaciju, pa makar to bilo i masturbacijom, a u drugim slucajevima to nije moguce, najverovatnije se radi o psihogenom uzroku. Javite se psihijatru - seksologu za pomoc. Kome, to nisam u mogucnosti da vam kazem, obzirom da nemam podatak odakle ste, kao i ko se time bavi u vasem mestu. Najbolje je da se raspitate ili javite bilo kom psihijatru, pa ce Vas dalje uputiti kolegi koji se time bavi ili ce Vam pruziti neophodnu pomoc.
?
Pitanje #211825. 12. 2007.
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Sto se tice okostavanja i simptoma koji se mogu javiti - poput vrtoglavica i nesvestica, trnjenja i bolova u glavi (pogotovu ako je okostavanje u vretnom delu kicme), one mogu da budu dobra podloga kod osoba koje su sklone strahovima za javljanje recimo, panicnog poremecaja ili hipohondrije. Socijalna fobija uglavnom nije povezana sa tim. Mogu se javiti strahovi u sklopu panicnog poremecaja vezani za socijalnu situaciju, odnosno strah "sta ce ljudi pomisliti ako se onesvestim ili padnem u njihovom prisustvu" ali to nije u pravom smislu socijalna fobija i u tom slucaju se daje terapija koja resava panicni poremecaj. Svakako treba da se javite lekaru ako se Vase tegobe nisu smanjile toliko da Vam vise ne smetaju u svakodnevnom funkcionisanju i ako Vam i dalje remete kvalitet zivota.
?
Pitanje #211725. 12. 2007.
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Mozete koristiti ovaj preparat, ali nisam sigurna koliko ce Vam pomoci. Kod seksualnih problema izazvanih upotrebom SSRI postoje sledece strategije. Najpre, mogu se smanjiti doze, ako to Vase osnovno psihicko stanje dozvoljava. Zatim se moze zameniti lek sa nekim drugim koji ne daje takve posledice ili ih daje u manjem obimu. Kod pojedinih lekova sa kracim poluzivotom, mozete odloziti uzimanje leka nakon seksualnog odnosa ili preskociti dozu (sto moze biti mac sa dve ostrice i dovesti do pogorsanja osnovne bolesti pa se bas i ne preporucuje). Ako je neophodno da i dalje uzimate isti lek, onda se mogu dodati lekovi poput mirtazepina (Remeron, Celixta), koji deluje tako da blokira nezeljene seksualne efekte. Ako se konkretno radi o poremecaju potencije, onda se mogu koristiti lekovi za potenciju poput Cialisa. Naravno, verujem da znate, ali da ipak jos jednom pomenem, najbolje je da lekar - psihijatar, zavisno od toga od koje bolesti bolujete, u kojoj ste fazi tretmana, koji Vam lekovi prijaju a koji ne, kao i da li imate neku od telesnih oboljenja, odredi koji je od ovih mogucnosti najprikladnija za Vas! Ono sto moze da se desi je i da su seksualni problemi izazvani osnovnom bolescu a ne upotrebom antidepresiva. To je slucaj ako su seksualni poremecaji postojali i pre upotrebe ovih medikamenata. Onda se seksualne tegobe povlace upotrebom antidepresiva, obzirom da lecenjem osnovne bolesti, dolazi do povlacenja njenih simptoma, pored ostalog i seksualnih problema.
?
Pitanje #211625. 12. 2007.
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Sa Rivotrila se moze preci na Cipralex, ali najbolje ne naglo. Kad god se iskljucuje Rivotril predlaze se postepena redukcija doze i paralelno sa tim, ukljucenje drugog leka koji ce resavati osnovne probleme koji kod pacijenta postoje. Koliko brzo, koju dozu i u kom vremenskom intervalu treba smanjivati Rivotril i koliko brzo treba ukljuciti drugi lek, odrdjuje jedino psihijatar i nije pozeljno da se to radi bez strucne pomoci lekara jer mogu da se jave neki veoma neprijatni nezeljeni efekti!
?
Pitanje #211525. 12. 2007.
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Poremecaj sna u vidu nocnih mora nije redak i predstavlja psihijatrijski problem. Najcesce je posledica nekog psihickog oboljenja ili traume, ali moze da bude u pitanju i aktuelni problem koji dovodi do neprijatnih i mucnih snova. Obzirom da ste mi dali podatak samo o peremecaju sna, a postoje mnoga druga pitanja na koja treba da odgovrite da bi se utvrdilo o cemu se tacno radi, predlazem Vam da se javite psihijatru i porazgovarate. Ako proceni da postoji neki poremecaj i da su Vase nocne more samo jedan od simptoma, dace vam lekove ili preporuciti psihoterapiju za razresavanje tog problema, a onda ce nocne more, sa razresenjem osnovne bolesti, nestati. Moguce je da je to Vas primarni problem i onda ce se tretirati samo poremecaj sna. U svakom slucaju - psihijatrijski tretman moze samo da pomogne, nikako da steti.
?
Pitanje #211425. 12. 2007.
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Posledice mogu biti brojne, najpre ogromna patnja i veoma nizak kvalitet zivota. Drugo je upravo ovo sto ste pomenuli - depresivnost, koja dodatno ima negativan uticaj na pacijenta. Mogu se javiti i telesne posledice. Ako ste visoki 181 cm i teski 48 kg onda je to znacajno ispod telesne tezine koja je neophodna za ocuvanje zdravlja Vaseg tela. Tada ceo organizam pati, obzirom da nema dovoljno hranjivih materija te mnogi organi stradaju. Iako su poremecaji ishrane veoma teski, to ne znaci da se ne mogu leciti, potrebna je upornost. U Beogradu postoje speijalni timovi mladih i ambicioznih lekara psihijatara i njihovih saradnika - psihologa, socijalnih radnika, kao i internista - endokrinologa koji se konkretno bave poremecajima ishrane i ako do sada niste tamo pokusali, mozda bi bilo dobro da porazgovarate sa Vasim psihijatrom i o toj mogucnosti (KBC Dr. Dragisa Misovic). Samo je vazno da ne odustajete, ako zaista zelite da se resite ove bolesti - nece biti lako - ali nije nemoguce!
?
Pitanje #211325. 12. 2007.
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Naravno da ima mogucnosti da se pomogne alkoholicaru i to nije nikakav poseban problem da mu se odredi terapija koja ce mu pomoci da ostavi alkohol. Ono sto je tesko kod alkoholizma je da se osoba nagovori da zapocne lecenje i drugo, kad se uspostavi apstinencija (potpuni prekid konzumacije alkohola), da se ne napravi recidiv (propijanje). Prvi problem se resava na nekoliko nacina. Najpre se pokusa da cela porodica sedne i razgovara sa njim, ali onda kada je trezan. Druga mogucnost je da se uslovi necim, recimo ako je u radnom odnosu da mu zaprete otkazom ako ne ode na lecenje, ako je u braku, razvodom. Vrlo cesto ni to nije dovoljno. Najcesce se javljaju kada im zdravlje postane ugrozeno i kada se jave posledice, pa im lekari objasne da ako nastave da piju ne mogu da se nadaju da ce jos dugo izdrzati. Sledeci nacin je prinudno lecenje u slucaju da je osoba pod dejstvom alkohola agresivna prema drugima ili prema sebi, kada se pozove hitna pomoc i milicija, a po proceni lekara pacijent eventualno posalje u bolnicu na bolnicko lecenje obzirom da postaje opasan po sebe i okolinu. Ponekada nista od ovog ne uspe. Sto se tice odrzavanja apstinencije i tu postoje problemi, obzirom da i nakon lecenja jos dugo imaju tz. krize - neizdrzivi poriv da popiju. Obicno se tokom lecenja uce (i pacijent i porodica) kako da prepoznaju i kako da savladaju krizu. I pored toga je znacajan broj onih koji propiju. Medjutim, ponekada drugo ili trece lecenje bude ono koje mu pomogne, sto znaci da ne treba gubiti nadu, ali je ponekada veoma tesko izdrzati. Mozda je dobro da se javite psihijatrijskoj sluzbi u vasem mestu kako bi Vam dali preciznije podatke o njihovim mogucnostima i eventualnoj pomoci u prevladavanju otpora prema lecenju kod vaseg rodjaka.
?
Pitanje #211225. 12. 2007.
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Ako poslednjih 6-7 meseci niste imali probleme, naravno da nije potrebno da se javljate psihijatru. Ako se napadi jakog straha ponove i ako pocnu da Vam predstavljaju problem u smislu da pocinju da budu ucestali, da Vas remete u svakodnevnom zivljenju i funkcionisanju, ako imate stalnu strepnju da se ne ponove, tada bi trabalo da se javite i psihijatru.
?
Pitanje #201617. 12. 2007.
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Verovatno se kod Vas majke radi o psihoticnom poremecaju, koji spada u hronicne poremecaje te se zbog toga se lekovi piju jako dugo, cesto do kraja zivota. Porodjaj uglavnom nije glavni uzrok za pojavu bolesti, ali se moze desiti da se bas tad javi. Neki od psihoticnih poremecaja su nasledni, ali to ne znaci da ce potomci sigurno imati taj poremecaj. Moze da se desi da taj gen nije prenesen u Vas genetski materijal, ili ako jeste, da se bolest ne ispolji, ili ispolji u vidu nekih specificnih crta licnosti ali ne kao jasno definisana bolest. Sve ovo sto sam vam napisala treba da uzmete kao mogucnost i ako zaista zelite da saznate sta se desava sa Vasom majkom i kakve su moguce posledice na Vas, treba da odete do lekara koji je leci, koji zna njenu dijagnozu bolesti i koji ce Vam sigurno objasniti da li postoji mogucnost da je njena bolest nasledna. Sto se tice Vaseg odnosa sa roditeljima, verovatno je njihova zelja bila da vas postede nekih problema i da vam omoguce spokojniji zivot. Saznanje da je majka obolela od neke psihicke bolesti ne treba da menja vas zivot. Ako se majka razbolela nakon porodjaja, nema ni jednog sigurnog dokaza da ce se to desiti i Vama, kao i da cete se uopste i razboleti od psihoze.
?
Pitanje #201517. 12. 2007.
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Ja ne mogu da tvrdim da li je dijagnoza tacna ili ne, obzirom da vas nisam pregledala. Takodje, tasko je reci koliko bilo cija dijagnoza moze biti tacna ako ne postoji neposredan kontakt i razgovor sa pacijentom. Sto se tice dijagnoze lekara porodicne medicine koji Vas je posetio, verovatno je imao razloga zasto je posumljao na depresivnost. Ponekad se zbog telesne bolesti mogu javiti promene u psihickom statusu koje podsecaju na neka poznata psihicka oboljenja. Zato, uvek kada nam dodje pacijent, uradimo dodatna telena ispitivanja (ako to vec nije uradjeno) da bi otklonili sumlju, posebno na teza somatska oboljenja. Takodje postoji nesto sto se naziva maskirana depresija, gde dominantne zalbe nisu na tugu i prazninu vec na niz telesnih tegoba i gde pacijent ne sumlja da je sustina njegovih problema depresija. Ako ste, kako kazete, u "rasturenom stanju", cak i ako niste obolei od depresije, potrazite pomoc psihijatra!
?
Pitanje #201417. 12. 2007.
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Vrtoglavica i glavobolja zaista mogu biti simptomi psihickog poremecaja. Smatramo da je psihicki uslovljena kada se dokaze da nema telesnog oboljenja kojim se moze bolje objasniti. Vrtoglavica se moze javiti i prilikom anmenije koja ide sa manjkom gvozdja, takodje i kod spondiloze u vratnom delu kicme; zanosenje u stanu zbog lose cirkulacije ili promene u srednjem uhu; glavobolje se mogu javiti zbog loseg vida. Na osnovu Vaseg pisma, nisam sigurna da su Vase tegobe psihicke prirode. Medjutim, ako ste imali neki stresni ili krizni period u zivotu i sa njim mozete povezati pocetak ovih tegoba, ako osecate strah, strepnju, pad raspolozenja, napetost, nezadovoljstvo i sl, kao i ako Vam lekari kazu da nemate telesno oboljenje koje se ispoljava navedenim tegobama, obratite se psihijatru radi sagledavanja i procene psihickog stanja.