
Prof. dr Nađa Marić Bojović
Psihijatrija
Prof. dr Nađa Marić Bojović je psihijatar. Vanredni profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i naučni savetnik.
Zakažite pregled
Kod ovog lekara trenutno nije moguće zakazati pregled online. Pozovite nas i pomoći ćemo Vam da pronađete termin.
063/687-460O lekaru
Vanredni profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i naučni savetnik
Doktorirala je na temu primene strukturalnog neuroimidžinga (MRI) u ispitivanju polnih razlika u shizofreniji 2003.godine.
Bavi se lečenjem psihoza i poremećaja raspoloženja (unipolarna depresija, bipolarni poremećaj). Zalaže se za uvođenje metoda ranih intervencija u psihijatriji i razvoj neuronauka.
Internacionalni projekti:
• The European Network of National Schizophrenia Networks Studying Gene-Environment Interactions (www.eu-gei.org) - rukovodilac podprojekta za Srbiju
Istraživanje koje povezuje psihijatre, psihologe, genetičare i istraživače drugih profila iz vodećih centara Holandije, Španije, Velike Britanije, Turske, Irske, Nemačke, Francuske, Grčke, Austrije, Švajcarske, Australije, Kine i Brazila u okviru do sada najvećeg ispitivanja naslednih i sredinskih faktora rizika za oboljevanje od psihoza (shizofrenija i shizofreniji slični poremećaji). U Beogradu, istraživanje se odvijalo na Klinici za psihijatriju Kliničkog centra Srbije i Medicinskog fakulteta u Beogradu, kao i u psihijatrijskoj bolnici u Kovinu.
• Pre-Clinical and Patient Studies of Affective Disorders in Serbia. National Institute of Health, USA. Funding Fogarty Program. –rukovodilac kliničkog podprojekta
• mPIVAS (https://www.psylog.eu) - mHealth psychoeducational intervention versus antipsychotic-induced side effects - rukovodilac podprojekta za Srbiju
• NEMESIS study, Section for Social Psychiatry&Psychiatric Epidemiology, University Maastricht (koordinator Jim van Os).
• Schizophrenia MRI Famili Study, University Bonn, Labaratory for Psychiatric Brain Research (koordinator Peter Falkai).
• Cumulative Exposure to Estrogen as a Risk–factor for Schizophrenia, kolaborativni projekat između Section for Social Psychiatry&Psychiatric Epidemiology, University Maastricht (Jim van Os) i Instituta za Psihijatriju UKC, Beograd
• Hypopituitarism following traumatic brain injury (TBI), član The Athens TBI and Hypopituitarism Study Group.
Nacionalni projekti:
• Fosforilisanost glukokortikoidnog receptora kao biomarkera poremećaja raspoloženja / Ministarstvo obrazovanja i nauke republike Srbije III 41029 – rukovodilac podprojekta
• Kontrola energetske homeostaze kod čoveka u različitim patološkim stanjima / Ministarstvo obrazovanja i nauke republike Srbije OI 175033 – istrazivač
• Depresija u shizofreniji, Ministarstvo za nauku tehnologiju, rukovodilac prof. dr M. Jašović Gašić.
Nagrade i priznanja:
• 2005 Okasha Award for Developing Countries, World Psychiatric Association;
• 2004 AEP Research Award for the best paper published by young psychiatrist;
• 2003 Young Investigator Award, International Congress on Schizophrenia Research;
• 1991 Prva nagrada Univerziteta u Beogradu za naučni rad studenata.
Naučni i stručni rad
Kao autor ili koautor, profesorka Nađa Marić Bojović publikovala je preko 60 radova sa SCI liste sa preko 700 citata (h-index 17).
Radno iskustvo
Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu
Vanredni profesor i savetnik.
Institut za mentalno zdarvlje
Obrazovanje
Podaci o obrazovanju nisu uneti.
Članstva
Upravnoi odbora Srpskog saveta za mozak
Član.
Društvo za biološku psihijatriju
Predsednik.
Savet Udruženja psihijatara Srbije
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koristimo li olako i nepromišljeno termine koji se odnose na duševni bol?
Danas se nešto otvorenije i češće govori o mentalnim poremećajima, što je dobro ako se time povećava šansa da osoba koja ima problem pronađe rešenje za svoje teškoće. U isto vreme, loše je ako se reči koje se odnose na psihička stanja u javnosti upotrebljavaju pežorativno, senzacionalistički i - pogrešno!
Prof. dr Nađa Marić Bojović

Imam osećaj da se kod mene razvija šizofrenija
Devetnaestogodišnja studentkinja objašnjava promene koje su joj se javile u ponašanju, o tome kako se udaljava od svojih prijatelja i sve više vremena provodi sama sa sobom. Pročitajte o tome koje sve promene mogu da ukažu na pojavu psihoze.
Prof. dr Nađa Marić Bojović
Svi odgovori doktora (104)
Poštovani, opisaću vam par dogadjaja i ponašanja mog supruga pa vas molim
Pozdrav
Poštovani, Zamolio bih Vas da mi odgovorite na pitanje u vezi lijeka
Ipak bi sa Vašim lekarom o ovome morali da porazgovarate. Lekar koji propisuje lek dužan je da čuje i o željenim, kao i o neželjenim pojavama i da Vam pojasni koliko dugo treba da uzimate lek, kojim metodama da postepeno ukidate dozu ako za to ima opravdalja, itd.
Pozdrav
Nije moguće reći o čemu se radi na ovaj nacin, ali Vi svakako treba da pitate lekare koji ga leče, i to u susretu koji ćete planirati sa sinom, a ne na svoju ruku. Ukoliko on nije za to da odete kod lekara po objašnjenja, Vi zamolite sina da Vam prenese šta su mu lekari rekli.
U svakom slučaju, ovde nedostaje bolja kominikacija između Vas dvoje, otvorenost i zajednička borba protiv njegovih tegoba, što je i Vama i Vašem sinu od velike važnosti da bi se stanje poboljšalo.
Poštovani, Imam problem jer jedan član porodice je teško bolestan i na
Simptome koje opisujete često imaju osobe koje se u dužem periodu nalaze u situaciji koju je teško, zapravo nemoguće kontrolisati i jasno je da na ishod ne možete imati uticaja. To je sindrom sagorevanja negovatelja, stanje koje s jedne strane jako iscrpljuje, ali s druge strane ne ostavlja dublje posledice jer činite vrlo plemenitu stvar i efekti po Vas, dugoročno, neće biti loši, naprotiv. U svakom slučaju ne treba ići ka potpunom iscroljenju, jer onda niste korisni ni osobi koju negujete, ni sebi. Pokušajte da makar na dan-dva nedeljno, svake nedelje, nađete zamenu i da vreme providite u fizičkoj aktivnosti i aktivnostima koje Vas umiruju.
Pozdrav
Poštovani, Imam sina. Koristio je marihuanu. Duže vreme. Unazad godinu dana povremeno
Korišćenje marihuane može da pokrene određene ideje i uverenja koji su iracionalni. Ako to duže traje i utiče na mladu osobu da sve teže postize ono što bi trebalo i da se udaljava od bližnjih, bilo bi važno da se što pre obrati lekaru i da se zaustavi dalje povlačenje i disfunkcija. Bez javljanja lekaru nema mogućnosti da se proceni koliko su promene jake i kako delovati.
Pozdrav
Koncentracije leka u krvi zavise od mnogo faktora, i mogu da osciluju. Ujedno, zavise i od mesta gde se rade, kao i od vremena uzimanja uzorka. U svakom slučaju nema potrebe da pratite koncentracije, već je važno samo da postepeno kompletno ukinete sve benzodiazepine, pa i Sanval. Postoje tehnike higijene spavanja koje mogu da pomognu da se san stabilizuje, o tome treba porazgovarati sa Vašim lekarom.
Pozdrav
Ovaj vid poremećaja spada u diskontrolu impulsa (trihotilomanija) i neophodno je da se leči psihoterapijom, kod specijalista psihijatra ili psihologa koji je obučen za rad sa decom i omladinom. Nekad je moguće da bude pozvana i porodica, da bi se što bolje ušlo u srž problema i rešili uzroci pojave ovih impulsa.
Pozdrav
Ne postoji specificna terapija tj. lek za feminiziranost. Ukoliko imate napetost, sniženo samopouzdanje i teškoće u socijalnim kontaktima, to je dobar razlog da potrazite pomoć psihologa i kroz psihoterapiju poboljšate svoje psihičko stanje i efikasnost u oblastima koje su Vam važne.
Pozdrav
Poštovani, Moj muž ima dijagnozu f 33. 2, liječi se od 2012.
Sa ovom dijagnozom (f 332) i sa ostalim smetnjama koje pominjete nije uobičajeno dobiti invalidsku penziju, a još manje tuđu negu i pomoć.
Sva ova stanja mogu i treba da se leče, a ukoliko je poremećaj raspoloženja nelečiv lekovima, postoje i druge ne-farmakološke metode i o tome treba razgovarati sa psihijatrom koji leči Vašeg muža. Najvažnije je da se njegovo stanje popravi.
Pozdrav
Poštovani, Da li su navedeni simptoma posledica nekog psihičkog poremećaja? Pre 10
Moguće je da postoji istovremeno i poremecaj rada štitne žlezde i anksiozni poremećaj (tipa paničnog poremećaja). Pošto ste već verovatno stabilizovali štitnu žlezdu, dobro bi bilo da se razmotri i dodatna terapija (psihoterapija+psihofarmak), ali se svakako treba javiti psihijartu i planirati dalji tok lečenja.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.