imam kalmanov sindrom (ja sam prva u porodici sa obe strane) i naravno, anosmiu (osecam samo miris mentola, acetona i jaku koncentraciju alkohola u parfemima i dezodoransima). Zanima me, kolike su šanse da moja deca naslede kalmanov sindrom i može li se to ikako sa sigurnošću utvrditi (izradom genske mape ili nešto slično) ?
postoji šansa da i vaši potomci naslede kalmanov sindrom. Nisam upućena da li neka od laboratorija u Srbiji ili u okolnim zemljama radi prenatalnu dijagnostiku ovog sindroma. Kada budete ostali u drugom stanju možete se obratiti genetskom savetovalištu u Institutu za majku i dete na Novom Beogradu. Oni imaju izvrstan tim stručnjaka i izuzetno dobro su informisani. Pozdrav
Suprug i ja smo u fazi lečenja steriliteta. Suprugu su u najnovijim genetskim rezutatima pronađene delecije regiona azfb i azfc, a region azfa je prisutan. Pri tome rađen je kariotip a rezultat je 46, xy pri čemu je y hromozom malih dimenzija. Veoma smo zabrinuti, da li ćemo ikada uspeti da postanemo roditelji. Molim vas da mi protumačite ukratko.
niste naveli nalaz spermograma. Ako je u ejakulatu ustanovljeno prisustvo spermatozoida, možete pokušati veštačkom oplodnjom da ostanete u drugom stanju. Ako u ejakulatu nije dokazano postojanje spermatozoida, može se putem biopsije testisa ustanoviti eventualno postojanje spermatozoida u tkivu testisa. Ako se u tkivu testisa nađu spermatozoidi sposobni za oplodnju, oni se mogu kriokonzervirati i po potrebi koristiti za oplodnju jajne ćelije putem icsi metode (jednog od načina veštačke oplodnje) . Ako se u tkivu testisa ne nađu spermatozoidi, ako budete želeli, možete pokušati veštačku oplodnju spermom drugog davaoca. U svakom slučaju, trebalo bi da se konsultujete sa stručnjacima koji se bave veštačkom oplodnjom.
Moja beba treba da se rodi skoro svakog dana, a pre mesec dana sam saznala da je moj sada pokojni dever bolovao od shizofrenije, da li je to nasledno i da li moja beba možda ima predispozicije da nekad u životu dobije tu bolest?
nauka do danas nije utvrdila pravi uzrok nastanka šizofrenije. Smatra se da je veći broj gena i faktora spoljašnje sredine uključeno u njen nastanak. Genetski testovi kada je u pitanju šizofrenija se ne rade.
Da li se diabetes mellitus tip 1 nasleđuje, i da li postoji verovatnoća da i moja deca obole, ukoliko moj suprug, njegov otac i deda takođe boluju od DM
postavlja se pitanje, da li vaš suprug, vaš svekar i njegov otac svi boluju od tip 1 diabetes mellitusa ili boluju od tipa 2 a na terapiji su insulinom? Udeo naslednih faktora u nastanku tipa 1 nije još uvek dovoljno rasvetljen. Za tip 2 je karakteristično poligensko nasleđivanje što znači da su za nastanak bolesti bitni i nasledni, ali i faktori kakvi su životne navike, način ishrane, fizička aktivnost. . .
kod abo sistema krvnih grupa, jedan gen sa tri moguće varijante (alela) određuje tip krvne grupe. To su aleli a, b i o. Svaka osoba je nosilac dva od ova tri alela i njihova međusobna kombinacija (genotip) određuje krvnu grupu. Osobe genotipa aa i ao imaju krvnu grupu a, osobe bb i bo genotipa b krvnu grupu, osobe ab genotipa ab krvnu grupu i osobe oo genotipa o (nultu) krvnu grupu. U toku formiranja polnih ćelija, svaka jedinka gametima može da preda jedan od dva alela za abo sistem koje nosi. Krvne grupe potomaka određuju aleli koje su dobili i od jednog i od drugog roditelja. Pr. Ako je osoba ab krvne grupe (ab genotipa) formirala gamet koji nosi alel a i on se spojio sa gametom koji nosi alel o (a formirala ga je osoba b krvne grupe, genotipa bo), novonastala jedinka će biti a krvne grupe u čijoj osnovi je genotip ao. Kao što vidite, osobe ab i b krvne grupe su dobili dete a krvne grupe. Znači, deca ne nasleđuju krvne grupe roditelja, već nasleđuju i od jednog i od drugog varijante gena čija međusobna kombinacija određuje tip krvne grupe.
Prikazano 131-135 od ukupno 153 pitanja
Pregledajte odgovore po oblastima
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke