Postovani dr.Perisicu, Imam 24 godine, visok sam 2 metra, tezak 80kg. U ranijoj mladosti sam trenirao povremeno neke sportove, a sad igram povremeno rekreativno. Moji problemi pocinju pre 5 godina. Imao sam nekoliko zaista jakih panicnih napada sa jakim intenzitetom straha od smrti (od tad, pa dve godine unapred nisam znao sta mi se desava). Posle radjenja EKG, dobio sam uput na ultrazvuk, zbog suma, koji je verovatno od prolapsa zaliska. U medjuvremenu doktorka moje bivse devojke (tu doktorku nikad nisam ni video) kaze kako sam ja preziveo infarkt na nogama, i to na osnovu istog tog EKG nalaza. Strah se pojacava, napadi hipohondrije, napadi panike, anksioznost (tada nisam znao ni sta je to). Odmah uradim ultrazvuk i dr. spec. mi kaze da je sve u redu, da imam prolaps zaliska (zbog kog verovatno imam retka preskakanja srca), ali da mogu normalno da se bavim sportom. Nakon toga, 2-3 godine posecujem grupne i individualne psihoterapije, uzimam terapiju antidepresivi+ anksiolitik. Ovog leta odlazim na analize krvi (sve u redu) i EKG zbog povremenog dozivljaja lupanja srca, uglavnom u odredjenim situacijama, npr. kad legnem da spavam ili! promenim polozaj... Doktorka mi kaze da je EKG nalaz odlican, i da jedino sto cuje je taj mali sum, kako ona kaze, to je verovatno zbog zaliska. Moje pitanje se odnosi na nesto sto mi se desilo danas, kao i pre godinu dana. Danas, pred kraj igranja kosarke, odjednom je srce pocelo da mi jako i brzo lupa, oko 2 minuta. Bez bolova. To isto se desilo i na fudbalu prosle godine. Mozda treba da napomenem da sa kondicijom nisam nikad bio najbolje, a da sam na ovaj basket usao nezagrejan, a na taj fudbal sam otisao umoran i neispavan. Da li to moze imati veze sa tim visegodisnjim strahom, posto u tom periodu sam u svaku fizicku aktivnost ulazio (ulazim) sa odredjenom dozom straha (kao i u neke druge zivotne situacije), ili moze imati veze sa prolapsom, ili nesto trece? Unapred hvala.
Iz podataka koje ste mi dali ne vidim elemente bilo kakve bolesti. Priča o > infarktu u osobe od 24 godine je smešna a ultrazvuk srca je isključio svaku mogućnost da se nekad to desilo. Za Vaše normalno funkcionisanje je jako > važno da se oslobodite straha jer ta njega stvarno nema razloga.
Mom sinu (16 godina) je data dijagnoza miokaditis i perikarditis prouzrokovan koksaki virusom. Uradjena je analiza na Torlaku u Bg i rezultati su sledeci: CB1 li to sve sto moze da se uradi? Hvala unaprijed
Molim Vas da mi odgovoritena sledece pitanje Pacijent star 58 godina,vec deset godina hipertonicar,nepusac,bez povisenih vrednosti masnoce u krvi,podlozan stresu,povremeno popije manje kolicine alkohola,sa hipertrofijom leve komore,bez drugih oboljenja.Od pocetka lecenja promenio nekoliko antihipertenziva,sada na 5mg norvaska u podne.Tenzija bila 160/100mmHg,puls oko 50.Pri uvodjenju ace inhibitora nije bilo smanjenja pritiska,diuretici su izazivali aritmije,a beta blokatori smanjivali puls na manje od 50,cak 46. Posle uvodjenja nifelat retard tbl. 10 mg ujutru i 10mg uvece,AT se stabilizovala na max 150/90,a puls nije manji od 60.S obzirom da su oba leka iz grupe blokatora Ca kanala,da li je ovo bezbedna kombinacija.Pacijent neme nikakve subj. tegobe kao ni otoke. Unapred hvala i pozdrav od koleginice iz sluzbe opste medicine
ACE inhibitori bi se morali dati u maksimalnoj mogućoj dozi pre nego se proglase neefikasnim. Ako pacijent loše podnosi beta blokatore, razmotriti diuretike (je li pacijent gojazan). Možda bi dobar izbor bili sartani (Diovan, Lorista). Ja lično kombinaciju antagonista kalcijuma dajem samo u pacijenata sa dokazanim spazmom koronarnih arterija. Da li pacijent ima sedativ( podlozan stresu).
Mojoj majci koja ima 67 godina uradjena je koronarografija. Nalaz je sledeci : LKA : Glavno stablo suzeno pred bifurkacijom 40%, RIA proksimalno suzena 70%, u daljem toku difuzno ateromatozno izmenjena, bez znacajnih stenoza. RCX proksimalno suzena 50%po odvajanju OM1 okludirana. DKA : Okludirana proksimalno. ZAKLJUCAK :indikovana je hirurska revaskularizacija miokarda - bypass RIA, RCx, ACDx. Zavrsna dijagnoza : I 20 ANGINA PECTORIS STABILIS. HYPERTENSIO ARTERALIS. HYPERLIPOPROTEINAEMIA. DIABETES MELLITUS TIP II. HYPOTHYREOSIS. U iscekivanju obavestenja o terminu za operaciju, molim da mi odgovorite sta tacno podrazumeva ovakav hirurski zahvat. Kakva je priprema i postoperativni period ? Unapred se zahvaljujem na odgovoru. Mirjana
Poštovana ovaj nalaz znači da se kod Vaše majke trebaju 3 krvna suda rešiti koronarnom hirurgijom. S obzirom da je dijabetičar operacija je za nju najbolja varijanta. Sa noge će se uzeti vena-graft za dva krvna suda (DKA,RCX) a treći krvni sud (RIAA) biće rešen arterijskim graftom (a.mamaria). Po terminima koji su napisani čekate termin na Institutu DEDINJE, koje je vrlo dobra kuća za proceduru koju treba uraditi.
Postovani, Molim vas da uzmete u obzir ovo moje pismo,jer mi je poremecen zivot totalno. Imam problem , koji , kazu nije zdravstveni , ali meni cini pakao od zivota. Naime, vec zadnje dve godine me muci neka vrsta preskakanja srca. Kazem vrsta zato sto ja to ne osecam u predelu srca vec u grlu , koje je nalik stucanju , kao kad vam nesto poskoci i jako udari u dnu grla. Sve sam preglede uradila , pocevsi od EKG-a preko ultrazvuka srca do nosenja holtera 24 casa. Naravno , pokazalo se to preskakanje , koje je kazu u granicama normale i nije organske prirode. Jeste me to smirilo na neki nacin , jer sam pre tih pregleda bila strasno uplasena , stalno misleci kako imam neku strasnu bolest srca i kako cu umreti. Meni je otac umro od infarkta u 72-oj godini. Ja sam u globali veliki hipohondar, jos kad je pocelo ovo da me muci postala sam i anksiozna,plaseci se da izadjem ili odem negde da mi se ne bi nesto desilo. Medjutim vremenom sam prevazisla taj strah i da kazem navikla se na te moje simptome, a da ne pricam da osecam i razne druge simtome jos kojekakvih bolesti, i da me stvarno uvek nesto boli ili fali. Jos uvek imam veliki strah od bolesti i crne misli. To je verovatno hipohondrija. Ovaj moj glavni problem mi ne da mira svakodnevno,vec skoro tri meseca unazad. Nekad uspem da ga ignorisem,jer mi fizicki ne smeta,ali me psihicki ubija. Interesantno je da me najvise pogadja kad sam mirna,kad sedim ili lezim i ne radim nista. Kad sam u nekom poslu ili kada hodam to se retko desava. Znate, kada covek pozeli da se odmori i sedne ili legne da bi to postigao, a ne moze jer mu simptomi ne dozvoljavaju. Bas mi mnogo smeta i umara me psihicki jer je sada prisutno svakodnevno po ceo dan tri meseca unazad. Ranije je dolazilo i odlazilo, sve iz cista mira bez nekih prednajava, a sada nikako da ode iako ih ja maksimalno ignorisem,kao da su postali sastavni deo mene i kao da je to normalno. Suprug ne razume da meni taj problem remeti normalan nacin zivota, i da zbog njega ne mogu da razmisljam. Ja vas molim da mi odgovorite ? da li zbog toga moram da idem na neko psihijatrijsko lecenje ili postoji i drugi nacin da se to zavrsi. Ocigledno je da lekovi ne pomazu-lekar mi je predlozio da pijem helex u takvim trenucima, ali ne vredi i zato sada retko popijem lek. Molim vas pomozite mi,ne znam kako da iydrzim, a da ne poludim. Da li ce , ako bas moram da idem , psihijatar uspeti da me izleci??? Ja zelim da zivim normalno bez strahova. Hvala!
Sa kardiološke strane Vaš problem treba gledati ovako: preskakanje srca ili ekstrasistole koje Vi opisujete, u situaciji kada se ne nalazi nikakva organska podloga, predstavljaju nalaz koji sa kliničke strane nema veliku vrednost. Tim pre što se preskakanje javlja u miru, tj.onda kada postanete svesniji svog srca. Pokušajte da se u tim situacijama odmah okrenete nekoj aktivnosti: radite vežbe, trčite, uzmite hranu...samo ne razmišljajte o njima. Možda bi lekovi iz grupe beta blokatora smanjili učestalost ekstrasistola.
Postovani dr.Perisicu, Imam 24 godine, visok sam 2 metra, tezak 80kg. U ranijoj mladosti sam trenirao povremeno neke sportove, a sad igram povremeno rekreativno. Moji problemi pocinju pre 5 godina. Imao sam nekoliko zaista jakih panicnih napada sa jakim intenzitetom straha od smrti (od tad, pa dve godine unapred nisam znao sta mi se desava). Posle radjenja EKG, dobio sam uput na ultrazvuk, zbog suma, koji je verovatno od prolapsa zaliska. U medjuvremenu doktorka moje bivse devojke (tu doktorku nikad nisam ni video) kaze kako sam ja preziveo infarkt na nogama, i to na osnovu istog tog EKG nalaza. Strah se pojacava, napadi hipohondrije, napadi panike, anksioznost (tada nisam znao ni sta je to). Odmah uradim ultrazvuk i dr. spec. mi kaze da je sve u redu, da imam prolaps zaliska (zbog kog verovatno imam retka preskakanja srca), ali da mogu normalno da se bavim sportom. Nakon toga, 2-3 godine posecujem grupne i individualne psihoterapije, uzimam terapiju antidepresivi+ anksiolitik. Ovog leta odlazim na analize krvi (sve u redu) i EKG zbog povremenog dozivljaja lupanja srca, uglavnom u odredjenim situacijama, npr. kad legnem da spavam ili! promenim polozaj... Doktorka mi kaze da je EKG nalaz odlican, i da jedino sto cuje je taj mali sum, kako ona kaze, to je verovatno zbog zaliska. Moje pitanje se odnosi na nesto sto mi se desilo danas, kao i pre godinu dana. Danas, pred kraj igranja kosarke, odjednom je srce pocelo da mi jako i brzo lupa, oko 2 minuta. Bez bolova. To isto se desilo i na fudbalu prosle godine. Mozda treba da napomenem da sa kondicijom nisam nikad bio najbolje, a da sam na ovaj basket usao nezagrejan, a na taj fudbal sam otisao umoran i neispavan. Da li to moze imati veze sa tim visegodisnjim strahom, posto u tom periodu sam u svaku fizicku aktivnost ulazio (ulazim) sa odredjenom dozom straha (kao i u neke druge zivotne situacije), ili moze imati veze sa prolapsom, ili nesto trece? Unapred hvala.
Odgovoreno: 28. 11. 2007.Iz podataka koje ste mi dali ne vidim elemente bilo kakve bolesti. Priča o > infarktu u osobe od 24 godine je smešna a ultrazvuk srca je isključio svaku mogućnost da se nekad to desilo. Za Vaše normalno funkcionisanje je jako > važno da se oslobodite straha jer ta njega stvarno nema razloga.
Mom sinu (16 godina) je data dijagnoza miokaditis i perikarditis prouzrokovan koksaki virusom. Uradjena je analiza na Torlaku u Bg i rezultati su sledeci: CB1 li to sve sto moze da se uradi? Hvala unaprijed
Odgovoreno: 28. 11. 2007.Treba pratiti titre virusa tokom nekoliko meseci, konsultovati imunologa.
Molim Vas da mi odgovoritena sledece pitanje Pacijent star 58 godina,vec deset godina hipertonicar,nepusac,bez povisenih vrednosti masnoce u krvi,podlozan stresu,povremeno popije manje kolicine alkohola,sa hipertrofijom leve komore,bez drugih oboljenja.Od pocetka lecenja promenio nekoliko antihipertenziva,sada na 5mg norvaska u podne.Tenzija bila 160/100mmHg,puls oko 50.Pri uvodjenju ace inhibitora nije bilo smanjenja pritiska,diuretici su izazivali aritmije,a beta blokatori smanjivali puls na manje od 50,cak 46. Posle uvodjenja nifelat retard tbl. 10 mg ujutru i 10mg uvece,AT se stabilizovala na max 150/90,a puls nije manji od 60.S obzirom da su oba leka iz grupe blokatora Ca kanala,da li je ovo bezbedna kombinacija.Pacijent neme nikakve subj. tegobe kao ni otoke. Unapred hvala i pozdrav od koleginice iz sluzbe opste medicine
Odgovoreno: 28. 11. 2007.ACE inhibitori bi se morali dati u maksimalnoj mogućoj dozi pre nego se proglase neefikasnim. Ako pacijent loše podnosi beta blokatore, razmotriti diuretike (je li pacijent gojazan). Možda bi dobar izbor bili sartani (Diovan, Lorista). Ja lično kombinaciju antagonista kalcijuma dajem samo u pacijenata sa dokazanim spazmom koronarnih arterija. Da li pacijent ima sedativ( podlozan stresu).
Mojoj majci koja ima 67 godina uradjena je koronarografija. Nalaz je sledeci : LKA : Glavno stablo suzeno pred bifurkacijom 40%, RIA proksimalno suzena 70%, u daljem toku difuzno ateromatozno izmenjena, bez znacajnih stenoza. RCX proksimalno suzena 50%po odvajanju OM1 okludirana. DKA : Okludirana proksimalno. ZAKLJUCAK :indikovana je hirurska revaskularizacija miokarda - bypass RIA, RCx, ACDx. Zavrsna dijagnoza : I 20 ANGINA PECTORIS STABILIS. HYPERTENSIO ARTERALIS. HYPERLIPOPROTEINAEMIA. DIABETES MELLITUS TIP II. HYPOTHYREOSIS. U iscekivanju obavestenja o terminu za operaciju, molim da mi odgovorite sta tacno podrazumeva ovakav hirurski zahvat. Kakva je priprema i postoperativni period ? Unapred se zahvaljujem na odgovoru. Mirjana
Odgovoreno: 28. 11. 2007.Poštovana ovaj nalaz znači da se kod Vaše majke trebaju 3 krvna suda rešiti koronarnom hirurgijom. S obzirom da je dijabetičar operacija je za nju najbolja varijanta. Sa noge će se uzeti vena-graft za dva krvna suda (DKA,RCX) a treći krvni sud (RIAA) biće rešen arterijskim graftom (a.mamaria). Po terminima koji su napisani čekate termin na Institutu DEDINJE, koje je vrlo dobra kuća za proceduru koju treba uraditi.
Postovani, Molim vas da uzmete u obzir ovo moje pismo,jer mi je poremecen zivot totalno. Imam problem , koji , kazu nije zdravstveni , ali meni cini pakao od zivota. Naime, vec zadnje dve godine me muci neka vrsta preskakanja srca. Kazem vrsta zato sto ja to ne osecam u predelu srca vec u grlu , koje je nalik stucanju , kao kad vam nesto poskoci i jako udari u dnu grla. Sve sam preglede uradila , pocevsi od EKG-a preko ultrazvuka srca do nosenja holtera 24 casa. Naravno , pokazalo se to preskakanje , koje je kazu u granicama normale i nije organske prirode. Jeste me to smirilo na neki nacin , jer sam pre tih pregleda bila strasno uplasena , stalno misleci kako imam neku strasnu bolest srca i kako cu umreti. Meni je otac umro od infarkta u 72-oj godini. Ja sam u globali veliki hipohondar, jos kad je pocelo ovo da me muci postala sam i anksiozna,plaseci se da izadjem ili odem negde da mi se ne bi nesto desilo. Medjutim vremenom sam prevazisla taj strah i da kazem navikla se na te moje simptome, a da ne pricam da osecam i razne druge simtome jos kojekakvih bolesti, i da me stvarno uvek nesto boli ili fali. Jos uvek imam veliki strah od bolesti i crne misli. To je verovatno hipohondrija. Ovaj moj glavni problem mi ne da mira svakodnevno,vec skoro tri meseca unazad. Nekad uspem da ga ignorisem,jer mi fizicki ne smeta,ali me psihicki ubija. Interesantno je da me najvise pogadja kad sam mirna,kad sedim ili lezim i ne radim nista. Kad sam u nekom poslu ili kada hodam to se retko desava. Znate, kada covek pozeli da se odmori i sedne ili legne da bi to postigao, a ne moze jer mu simptomi ne dozvoljavaju. Bas mi mnogo smeta i umara me psihicki jer je sada prisutno svakodnevno po ceo dan tri meseca unazad. Ranije je dolazilo i odlazilo, sve iz cista mira bez nekih prednajava, a sada nikako da ode iako ih ja maksimalno ignorisem,kao da su postali sastavni deo mene i kao da je to normalno. Suprug ne razume da meni taj problem remeti normalan nacin zivota, i da zbog njega ne mogu da razmisljam. Ja vas molim da mi odgovorite ? da li zbog toga moram da idem na neko psihijatrijsko lecenje ili postoji i drugi nacin da se to zavrsi. Ocigledno je da lekovi ne pomazu-lekar mi je predlozio da pijem helex u takvim trenucima, ali ne vredi i zato sada retko popijem lek. Molim vas pomozite mi,ne znam kako da iydrzim, a da ne poludim. Da li ce , ako bas moram da idem , psihijatar uspeti da me izleci??? Ja zelim da zivim normalno bez strahova. Hvala!
Odgovoreno: 28. 11. 2007.Sa kardiološke strane Vaš problem treba gledati ovako: preskakanje srca ili ekstrasistole koje Vi opisujete, u situaciji kada se ne nalazi nikakva organska podloga, predstavljaju nalaz koji sa kliničke strane nema veliku vrednost. Tim pre što se preskakanje javlja u miru, tj.onda kada postanete svesniji svog srca. Pokušajte da se u tim situacijama odmah okrenete nekoj aktivnosti: radite vežbe, trčite, uzmite hranu...samo ne razmišljajte o njima. Možda bi lekovi iz grupe beta blokatora smanjili učestalost ekstrasistola.
Prikazano 2761-2765 od ukupno 2921 pitanja
Pregledajte odgovore po oblastima
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke