Stetoskop
Stetoskop
Pitajte doktoraBolesti srca

Bolesti srca – pitajte doktora

Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 2942 pitanja iz oblasti Bolesti srca.

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Svi odgovori (2942)

?
Pitanje #105823. 8. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Dugačak QT interval predstavlja peredispoziciju za nastanak potencijalno opasnih poremećaja ritma (ventrikularna tahikardija) ali se one moraju dokazati na EKG-u ili Holter monitoringu. Ostaje pitanje da li je dečak izgubio svest pa je počeo da se davi ili je bilo obrnuto. Sa sazrevanjem QT interval se može promeniti i mislim da je rano za definitivne procene. U starijem uzrastu postoji više vrsta moguće terapije i dijagnostike a sada je najvažnije utvrditi da li dečak ima ventrikularne poremećaje ritma ili ne.
?
Pitanje #91712. 6. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovana Valentina, ta priča o ožiljku na srčanoj ovojnici u deteta od 9 godina meni zvuči malo neozbiljno. Moguće da se ultrazvukom vidi zadebljan perikard (srčana ovojnica) ali je i taj ultrazvuk srca u deteta od 9 godina prilično problematičan za interpretaciju. Ono šti je važnije je da li devojčica ima promene na srčanom mišiću a po vašoj priči mislim da ih nema. Treba ponoviti ultrazvuk srca za 3 meseca i ako je on dobar sve je u redu.
?
Pitanje #91612. 6. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Verujte mi da me je Vaše pitanje zbunilo. Shvatam Vaše probleme ali ih je vrlo teško pravilno sagledati i lečiti. Nizak pritisak, koji je kod Vas urođen, kompromituje očigledno cirkulaciju i pravi Vam smetnje koje ste opisali. Lek koji ste pomenuli se koristi ali imate ozbiljne probleme kada ga koristite. Sa Vaših 25 godina jedini savet koji mogu da Vam dam je da uzimate više soli u ishrani. Predlažem da se javite doktoru docentu Banetu Milovanoviću na Bežanijskoj Kosi da uradi testiranje vegetativnog sistema.
?
Pitanje #91512. 6. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Pejsmejker se može naštelovati, kako Vi kažete na 160 i 180, ali to nije potrebno, jer je 140 sasvim dovoljno kao gornja granica rada senzora pejsmejkera. Ako Vaše srce radi brže od 140 onda se verovatno (ne znam detalje programiranja) uključi opcija da pejsmejker sprovodi svaki drugi udar što Vi možete osetiti kao aritmiju i nepravilan rad srca. Javite se u centar gde je pejsmejker ugrađen, objasnite tegobe i lekari će reprogramirati Vaš pejsmejker.
?
Pitanje #80921. 5. 2007.

Postovani doktore Perisicu,imam 22 godine,prije 5 godina sam imao miokarditis,koji nazalost nije

Postovani doktore Perisicu,imam 22 godine,prije 5 godina sam imao miokarditis,koji nazalost nije pravilno zalijecen,izazvan koksaki virusom!Imam tahikardiju,u Podgorici mi je prije 6 mjeseci predlozen pejsmejker na osnovu izvjestaja holter monitoringa gdje sam imao 20 pauza preko 2s,170 epizoda tahikardije,max.srcana frekvencija 170 u minuti preko dana i bradikardijom preko noci kada se iregistruju pauze sa min.frekvencijom od 33 u minuti.Neposredno pred spavanje te veceri sam popio 1\4 propranolola.Bio sam na Ikvb Dedinje,trebao sam da radim elektrofiziolosko ispitivanje kod dr Velibora Ristica,medjutim on je sagledavajuci holter izvjestaj i ostale prethodne ekg izvjestaje,zakljucio da ne treba da radim to ispitivanje kao i da ne treba pejsmejker.Njegova dijagnoza je sick sinus sindrom.Uzimao sam presolol tab po 2\4 na dan od 100mg do prije 20-ak danqa kada sam po zahtjevu drRistica uradio drugi holter,ovog puta bez terapije.Na tom izvjestaju postoji 141 epizoda tahikardije! preko dana sa max frekv od 141 otkucaj u minuti i bradikardijom u toku noci sa min frekv. od 45 u minuti i detektovanom pauzom od 2.2s.od tada ne pijem redovno terapiju,vec samo po potrebi.Medjutim zadnjih dana imam jedan novi problem,ortostatsku hipotenziju.Kad ustanem imam naglo povecanje srcane frekvencije,osjecaj velikog pritiska u glavi i grudima,i prosto se mnogo zacrvenim u licu!To je zaista velika tegoba!recite mi molim Vas,sta bi mogao da bude uzrok svega toga i vidite li resenje kako ortostatske hipotenzije i posledica miokarditisa!?S postovanjem Igor
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovani Igore, Sick sinus sindrom se kod Vas manifestuje po tahikardno-bradikardnom obliku koji je vrlo neugodan za terapiju. Usporavanjem brzih ritmova potencira se bradikardija, a njenim ubrzavanjem se provociraju brzi ritmovi. Složio bih se sa mojim kolegom i prijateljem dr Ristićem sa DEDINJA da Vam u ovom trenutku ne treba pejsmejker ali tu opciju treba imati na umu jer je nekada to jedino rešenje. Zašto? Zato što ste sa pejsmejkerom zaštićeni od sporih ritmova (pejsmejker ne dozvoljava da frekvenca padne ispod programirane vrednosti, recimo 60 u minuti ) a brzi ritmovi se mogu kontrolisati lekovima koji ne obaraju pritisak (Propafen, AMiodaron). Morate raditi i ultrazvuk na 6 meseci da se ne desi uvećanje srčanih šupljina jer bi to zahtevalo novu i drugačiju terapiju.
?
Pitanje #80521. 5. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Fibrilo flater pretkomora je poremećaj u stvaranju impulsa u sinusnom čvoru gde se umesto regularnog i pravilnog ritma frekvence 60 go 80 u minuti registruje pretkomorska aktivnost od preko 300 impulsa u minuti. Neki od njih bivaju prevedeni kroz AV čvor u komoru što rezultira aritmijom komora koja se naziva apsolutna. Ako je leva pretkomora manja od 40mm pokušava se prevođenje u sinusni ritam a ako je apsolutna aritmija definitivan nalaz, onda se kontroliše frekvenca da bude blizu fiziološkim granicama. Leči se antiaritmicima iz više grupa.
?
Pitanje #80321. 5. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Hemokvin spada u grupu ACE inhibitora (inhibitori konvertujućeg enzima). Angiotenzin 1 (nema hipertenzivni efekat) 1 u 2 pretvara enzim konvertaza, tu deluje ACE grupa Angiotenzin 2 (ima jak hipertenzivni efekat)
?
Pitanje #79921. 5. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Jedini definitivan način je elektroablacija ali ni kod nje ne postoji 100% sigurnosti za izlečenje.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460