Pitajte doktoraBolesti srca
Bolesti srca – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 2942 pitanja iz oblasti Bolesti srca.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
Dragana Petrovic PopovicPrim. dr
Nikola VukašinovićDr sci. med.
Zoran PerišićProf. dr
Stetoskop.infoLekar
Vladimir KecmanDr
Dušanka MiloševićPrim. mr sci. med
Gordana GrujićDr
Ljubomir IlicLekar
Miroslav GranićProf. dr
Milan MijailovićMr sci. med. dr
Mihailo BalićDr
Marija ZdravkovićDr
Slađana Pavlović NastićDr
Ivan StojanovicDr sci. med.
Sanja JovićSpec. dr med.
Luka JovanovićSpec. dr med.
Dimitrije JeremićDoc. dr
Stetoskop InfoLekar
Slobodan KažićDr
Slobodan GajićSpec. dr med.
Teodora StanojlovićPrim. dr
Nikola ZarićSpec. dr med.
Branko DakićDr
Marko VuletaDr
Svi odgovori (2942)
?
Pitanje #105823. 8. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Dugačak QT interval predstavlja peredispoziciju za nastanak potencijalno
opasnih poremećaja ritma (ventrikularna tahikardija) ali se one moraju
dokazati na EKG-u ili Holter monitoringu. Ostaje pitanje da li je dečak
izgubio svest pa je počeo da se davi ili je bilo obrnuto. Sa sazrevanjem
QT
interval se može promeniti i mislim da je rano za definitivne procene. U
starijem uzrastu postoji više vrsta moguće terapije i dijagnostike a sada
je
najvažnije utvrditi da li dečak ima ventrikularne poremećaje ritma ili ne.
?
Pitanje #93124. 6. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Javite se vaskularnom hirurgu ili dermatologu.
?
Pitanje #93024. 6. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
RBBB znači blok desne grane Hisovog snopa (right bundle brunch block) što
znači da se impulsi iz pretkomore sprovode samo kroz levu granu Hisovog
snopa praveći karakterističnu sliku na EKG-u. RBBB ne pravi simptome sam
po
sebi.
?
Pitanje #92924. 6. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Sa Vašim opisom tegoba pada mi samo Holter EKG-a na pamet. Naravno, borite
se protiv viška težine!!!
?
Pitanje #92824. 6. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana Danijela,
dečija kardiologija nije moja prva oblast ali daću Vam moje mišljenje, da
bi
Vi bili mirni. Funkcionalni šum znači da nema bolesti koja ga uzrokuje već
se slušalicama na grudnom košu može čuti protok krvi kroz srčana ušća. Kod
dece uzrasta Vaše ćerke to je očekivani nalaz i ne bi trebalo da Vas
brine.
?
Pitanje #92724. 6. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Bol koji opisujete sigurno ne pripada srcu a verovatno pripada grudnom
košu,
međurebarnim nervima ili mišićima i ne treba da Vas brine.
?
Pitanje #92012. 6. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Javite se doktoru Draganu Miliću na ovom istom sajtu.
?
Pitanje #91812. 6. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Možete bezbrižno na more što se tiče srca. A što se tiče želuca, više
malih
obroka tokom dana, visoko uzglavlje i izbegavajte gazirane napitke.
?
Pitanje #91712. 6. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana Valentina, ta priča o ožiljku na srčanoj ovojnici u deteta od 9
godina meni zvuči malo neozbiljno. Moguće da se ultrazvukom vidi zadebljan
perikard (srčana ovojnica) ali je i taj ultrazvuk srca u deteta od 9
godina
prilično problematičan za interpretaciju. Ono šti je važnije je da li
devojčica ima promene na srčanom mišiću a po vašoj priči mislim da ih
nema.
Treba ponoviti ultrazvuk srca za 3 meseca i ako je on dobar sve je u redu.
?
Pitanje #91612. 6. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Verujte mi da me je Vaše pitanje zbunilo. Shvatam Vaše probleme ali ih je
vrlo teško pravilno sagledati i lečiti. Nizak pritisak, koji je kod Vas
urođen, kompromituje očigledno cirkulaciju i pravi Vam smetnje koje ste
opisali. Lek koji ste pomenuli se koristi ali imate ozbiljne probleme kada
ga koristite. Sa Vaših 25 godina jedini savet koji mogu da Vam dam je da
uzimate više soli u ishrani. Predlažem da se javite doktoru docentu Banetu
Milovanoviću na Bežanijskoj Kosi da uradi testiranje vegetativnog sistema.
?
Pitanje #91512. 6. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Pejsmejker se može naštelovati, kako Vi kažete na 160 i 180, ali to nije
potrebno, jer je 140 sasvim dovoljno kao gornja granica rada senzora
pejsmejkera. Ako Vaše srce radi brže od 140 onda se verovatno (ne znam
detalje programiranja) uključi opcija da pejsmejker sprovodi svaki drugi
udar što Vi možete osetiti kao aritmiju i nepravilan rad srca. Javite se u
centar gde je pejsmejker ugrađen, objasnite tegobe i lekari će
reprogramirati Vaš pejsmejker.
?
Pitanje #85529. 5. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Pokušajte da dobijete savet dijetologa na ovom sajtu.
?
Pitanje #84929. 5. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Auskultatorno se dijagnoza bivelarne aorte ne može postaviti i EHO srva je
suverena metoda dijagnostike u ovom oboljenju. Zbog Vašega mira uradite i
treći EHO, neka ga uradi iskusni lekar na ultrazvuku.
?
Pitanje #84629. 5. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana Danijela, Vaše pitanje je iz oblasti neurologije i ja ne bih
mogao
da Vam dam kvalitetan odgovor ali na ovom sajtu to može da uradi neurolog.
?
Pitanje #80921. 5. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani Igore,
Sick sinus sindrom se kod Vas manifestuje po tahikardno-bradikardnom
obliku
koji je vrlo neugodan za terapiju. Usporavanjem brzih ritmova potencira se
bradikardija, a njenim ubrzavanjem se provociraju brzi ritmovi. Složio bih
se sa mojim kolegom i prijateljem dr Ristićem sa DEDINJA da Vam u ovom
trenutku ne treba pejsmejker ali tu opciju treba imati na umu jer je
nekada
to jedino rešenje. Zašto? Zato što ste sa pejsmejkerom zaštićeni od sporih
ritmova (pejsmejker ne dozvoljava da frekvenca padne ispod programirane
vrednosti, recimo 60 u minuti ) a brzi ritmovi se mogu kontrolisati
lekovima
koji ne obaraju pritisak (Propafen, AMiodaron). Morate raditi i ultrazvuk
na
6 meseci da se ne desi uvećanje srčanih šupljina jer bi to zahtevalo novu
i
drugačiju terapiju.
?
Pitanje #80521. 5. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Fibrilo flater pretkomora je poremećaj u stvaranju impulsa u sinusnom
čvoru
gde se umesto regularnog i pravilnog ritma frekvence 60 go 80 u minuti
registruje pretkomorska aktivnost od preko 300 impulsa u minuti. Neki od
njih bivaju prevedeni kroz AV čvor u komoru što rezultira aritmijom komora
koja se naziva apsolutna. Ako je leva pretkomora manja od 40mm pokušava se
prevođenje u sinusni ritam a ako je apsolutna aritmija definitivan nalaz,
onda se kontroliše frekvenca da bude blizu fiziološkim granicama. Leči se
antiaritmicima iz više grupa.
?
Pitanje #80321. 5. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Hemokvin spada u grupu ACE inhibitora (inhibitori konvertujućeg enzima).
Angiotenzin 1 (nema hipertenzivni efekat)
1 u 2 pretvara enzim konvertaza, tu deluje ACE grupa
Angiotenzin 2 (ima jak hipertenzivni efekat)
?
Pitanje #80121. 5. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana Nataša Trifunović,
Vaše pitanje je u domenu neurologa i vaskularnog hirurga ali po mom
mišljenju operacija je potrebna u što skorije vreme. Rizici su pre svega
"šlog" i slabost moždane cirkulacije.
?
Pitanje #79921. 5. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Jedini definitivan način je elektroablacija ali ni kod nje ne postoji 100%
sigurnosti za izlečenje.
?
Pitanje #78317. 5. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Verovatno je u pitanju neadekvatno budjenje kao posledica produžene
anestezije i ovo pitanje je u domenu rada anesteziologa.