Pitajte doktoraGenetika
Genetika – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 155 pitanja iz oblasti Genetika.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
Svi odgovori (155)
?
Pitanje #418519. 10. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovana,
Dete ne mora uvek da nosi krvnu grupu jednog od roditelja. Npr. Ako je jedan roditelj a krvne grupe (u čijoj osnovi je genotip ao) , a drugi roditelj b krvne grupe (u čijoj osnovi je genotip bo) , njihova deca mogu imati ab, a, b ili o krvnu grupu.
Pozdrav
Dete ne mora uvek da nosi krvnu grupu jednog od roditelja. Npr. Ako je jedan roditelj a krvne grupe (u čijoj osnovi je genotip ao) , a drugi roditelj b krvne grupe (u čijoj osnovi je genotip bo) , njihova deca mogu imati ab, a, b ili o krvnu grupu.
Pozdrav
?
Pitanje #410241. 10. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovana,
Verovatnoća da ponovo rodite dete sa trizomijom 13 nije velika. Ipak, u narednoj trudnoći odradite sve što je potrebno od prenatalne dijagnostike. Na osnovu vašeg pitanja zaključujem da znate šta sve to podrazumeva.
Pozdrav
Verovatnoća da ponovo rodite dete sa trizomijom 13 nije velika. Ipak, u narednoj trudnoći odradite sve što je potrebno od prenatalne dijagnostike. Na osnovu vašeg pitanja zaključujem da znate šta sve to podrazumeva.
Pozdrav
?
Pitanje #4058027. 9. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovana,
Klinefelterov sindrom se najčešće javlja kao posledica nepravilnog razdvajanja (tzv. Nerazdvajanja) hromozoma u toku gametogeneze roditelja. Klinička slika osoba koje imaju ovaj sindrom u mnogome varira i nekada ga je teško prepoznati. Najčešće biva prepoznat onda kada se muškarci jave zbog problema sa fertilitetom. Najveći broj muškaraca sa ovim sindromom je sterilan, ipak kod manjeg broja je u manjoj ili većoj meri očuvana spermatogeneza.
neka vaš suprug odradi spermogram. Ako u ejakulatu nema spermatozoida potrebno je uraditi i biopsiju testisa. Ako se na bilo koji od ova dva načina nađu spermatozoidi postoji nada da vantelesnom oplodnjom ostanete u drugom stanju sa svojim suprugom.
Pozdrav
Klinefelterov sindrom se najčešće javlja kao posledica nepravilnog razdvajanja (tzv. Nerazdvajanja) hromozoma u toku gametogeneze roditelja. Klinička slika osoba koje imaju ovaj sindrom u mnogome varira i nekada ga je teško prepoznati. Najčešće biva prepoznat onda kada se muškarci jave zbog problema sa fertilitetom. Najveći broj muškaraca sa ovim sindromom je sterilan, ipak kod manjeg broja je u manjoj ili većoj meri očuvana spermatogeneza.
neka vaš suprug odradi spermogram. Ako u ejakulatu nema spermatozoida potrebno je uraditi i biopsiju testisa. Ako se na bilo koji od ova dva načina nađu spermatozoidi postoji nada da vantelesnom oplodnjom ostanete u drugom stanju sa svojim suprugom.
Pozdrav
?
Pitanje #4025323. 9. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovana,
Moguće je. Ako su roditelji heterozigoti, jedan roditelj ao a drugi bo, kod potomaka mogu biti zastupljena sva četiri tipa krvnih grupa abo sistema.
Pozdrav
Moguće je. Ako su roditelji heterozigoti, jedan roditelj ao a drugi bo, kod potomaka mogu biti zastupljena sva četiri tipa krvnih grupa abo sistema.
Pozdrav
?
Pitanje #4020423. 9. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovana,
Poslušajte savet svog ginekologa.
Pozdrav
Poslušajte savet svog ginekologa.
Pozdrav
?
Pitanje #4003221. 9. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovana,
Na nastanak tromba u krvnim sudovima utiču mnogi faktori. Heterozigotni nosioci fv leiden mutacije imaju 5-10 puta povišen rizik od nastanka dubokih venskih tromboza. Moguće je da je kod vašeg sina nasledni faktor dominantan. Bilo bi dobro da se svo troje testirate na nosilaštvo navedene mutacije.
Pozdrav
Na nastanak tromba u krvnim sudovima utiču mnogi faktori. Heterozigotni nosioci fv leiden mutacije imaju 5-10 puta povišen rizik od nastanka dubokih venskih tromboza. Moguće je da je kod vašeg sina nasledni faktor dominantan. Bilo bi dobro da se svo troje testirate na nosilaštvo navedene mutacije.
Pozdrav
?
Pitanje #3979918. 9. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovani,
Matične ćelije masnog tkiva se u srbiji koriste za naučna istraživanja. Kada će se početi sa njihovim korišćenjem u terapijske svrhe stvarno ne mogu da odgovorim jer one ne pokrivaju oblast mog interesovanja.
Pozdrav
Matične ćelije masnog tkiva se u srbiji koriste za naučna istraživanja. Kada će se početi sa njihovim korišćenjem u terapijske svrhe stvarno ne mogu da odgovorim jer one ne pokrivaju oblast mog interesovanja.
Pozdrav
?
Pitanje #3976418. 9. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovana,
Preporučujem vam da sa detetom i sa svom dosadašnjom medicinskom dokumentacijom odete u genetičko savetovalište na institutu za majku i dete ‚‚dr vukan čupić‚‚ na novom beogradu ili na institutu za mentalno zdravlje u ul. Palmotićeva 37 u beogradu.
Pozdrav
Preporučujem vam da sa detetom i sa svom dosadašnjom medicinskom dokumentacijom odete u genetičko savetovalište na institutu za majku i dete ‚‚dr vukan čupić‚‚ na novom beogradu ili na institutu za mentalno zdravlje u ul. Palmotićeva 37 u beogradu.
Pozdrav
?
Pitanje #3916112. 9. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovana,
Pod divljim tipom alela tj. Gena podrazumeva se onaj iz koga mutacijama nastaju svi ostali aleli. Aleli su varijante istog gena. Divlji tipovi alela su veoma često i najzastupljeniji u populacijama.
Pozdrav
Pod divljim tipom alela tj. Gena podrazumeva se onaj iz koga mutacijama nastaju svi ostali aleli. Aleli su varijante istog gena. Divlji tipovi alela su veoma često i najzastupljeniji u populacijama.
Pozdrav
?
Pitanje #3903210. 9. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovana,
Genetika malignih tumora je veoma kompleksna i nedovoljno razjašnjena. Na razvoj maligniteta ne uticu samo genetski faktori već i faktori sredine (životne navike, pušenje, način ishrane. . .) . Danas je moguće uraditi skrining samo nekih gena čije se mutacije povećavaju verovatnoću njihovih nosilaca da obole od određenih tipova maligniteta. Zbog bogate porodične anamneze trebalo bi da se obratite i potražite savet i mišljenje na institutu za onkologiju kliničkog centra u beogradu ili institutu za onkologiju kliničkog centra u nišu.
Pozdrav
Genetika malignih tumora je veoma kompleksna i nedovoljno razjašnjena. Na razvoj maligniteta ne uticu samo genetski faktori već i faktori sredine (životne navike, pušenje, način ishrane. . .) . Danas je moguće uraditi skrining samo nekih gena čije se mutacije povećavaju verovatnoću njihovih nosilaca da obole od određenih tipova maligniteta. Zbog bogate porodične anamneze trebalo bi da se obratite i potražite savet i mišljenje na institutu za onkologiju kliničkog centra u beogradu ili institutu za onkologiju kliničkog centra u nišu.
Pozdrav
?
Pitanje #387628. 9. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovana,
Rupica na bradi se nasleđuje kao autozomno-dominantno svojstvo. U reproduktivnom odnosu muškarca koji ima rupicu na bradi (ako je homozigot tj. Nosi na oba hromozoma po jedan dominantan gen koji determiniše pojavu rupice na bradi) i žene koja nema rupicu na bradi (ni na jednom od hromozoma ne nosi gen koji određuje rupicu na bradi) sva deca će imati rupicu na bradi.
ako u reproduktivni odnos uđu muškarac koji je heterozigot (samo na jednom hromozomu nosi dominantan gen koji određuje rupicu na bradi) i žena koja nema rupicu na bradi prilikom svakog začeća je verovatnoća od 50% da će dete dobiti dominantan gen a samim tim i rupicu na bradi.
inače, nasleđivanje ove osobine nema nikakve veze sa polom deteta.
Pozdrav
Rupica na bradi se nasleđuje kao autozomno-dominantno svojstvo. U reproduktivnom odnosu muškarca koji ima rupicu na bradi (ako je homozigot tj. Nosi na oba hromozoma po jedan dominantan gen koji determiniše pojavu rupice na bradi) i žene koja nema rupicu na bradi (ni na jednom od hromozoma ne nosi gen koji određuje rupicu na bradi) sva deca će imati rupicu na bradi.
ako u reproduktivni odnos uđu muškarac koji je heterozigot (samo na jednom hromozomu nosi dominantan gen koji određuje rupicu na bradi) i žena koja nema rupicu na bradi prilikom svakog začeća je verovatnoća od 50% da će dete dobiti dominantan gen a samim tim i rupicu na bradi.
inače, nasleđivanje ove osobine nema nikakve veze sa polom deteta.
Pozdrav
?
Pitanje #384544. 9. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovana,
Nedostatak desne podlaktice kod vašeg devera nije povezan sa inkopatibilnošću rh faktora njegovih roditelja. Molila bih vas da mi posaljete pun naziv sindroma sa kojim je rođen kako bih vam odgovorila na drugi deo pitanja.
Pozdrav
Nedostatak desne podlaktice kod vašeg devera nije povezan sa inkopatibilnošću rh faktora njegovih roditelja. Molila bih vas da mi posaljete pun naziv sindroma sa kojim je rođen kako bih vam odgovorila na drugi deo pitanja.
Pozdrav
?
Pitanje #3792230. 8. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovana,
Bilo bi dobro da se obratite genetičkom savetovalištu na institutu za majku i dete - Novi Beograd. Imaju izvrstan tim stručnjaka, dugogodišnje iskustvo u radu i sarađuju sa mnogobrojnim sličnim centrima u Evropi i u našoj zemlji. Mislim da bi Vam oni mogli dati najbolji savet.
Pozdrav
Bilo bi dobro da se obratite genetičkom savetovalištu na institutu za majku i dete - Novi Beograd. Imaju izvrstan tim stručnjaka, dugogodišnje iskustvo u radu i sarađuju sa mnogobrojnim sličnim centrima u Evropi i u našoj zemlji. Mislim da bi Vam oni mogli dati najbolji savet.
Pozdrav
?
Pitanje #3783728. 8. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovani,
Brak između srodnika ne utiče na nastanak mutacija već povećava verovatnoću da se identične mutacije prisutne u naslednom materjalu roditelja (a nasleđene od istog pretka ili predaka) nađu kod potomaka u homozigotnom stanju i dovedu do ispoljavanja štetnih efekata.
Pozdrav.
Brak između srodnika ne utiče na nastanak mutacija već povećava verovatnoću da se identične mutacije prisutne u naslednom materjalu roditelja (a nasleđene od istog pretka ili predaka) nađu kod potomaka u homozigotnom stanju i dovedu do ispoljavanja štetnih efekata.
Pozdrav.
?
Pitanje #3680817. 8. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovana,
Možete mi poslati dokumentaciju na marijavukelic@gmail. Com
Pozdrav
Možete mi poslati dokumentaciju na marijavukelic@gmail. Com
Pozdrav
?
Pitanje #3676017. 8. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovani,
Analiza dnk je veoma širok pojam. Nijedan centar ne radi sve analize. Broj mogućih analiza je izuzetno veliki, a reagensi i aparatura veoma skupa. Zbog svega navedenog centri koji se bave dijagnostikom se opredeljuju za određene vrste analiza. Pitanje je za šta ste vi konkretno zainteresovani?
Pozdrav
Analiza dnk je veoma širok pojam. Nijedan centar ne radi sve analize. Broj mogućih analiza je izuzetno veliki, a reagensi i aparatura veoma skupa. Zbog svega navedenog centri koji se bave dijagnostikom se opredeljuju za određene vrste analiza. Pitanje je za šta ste vi konkretno zainteresovani?
Pozdrav
?
Pitanje #3673817. 8. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovana,
Biopsijom testisa utvrđeno je prisustvo samo sertolijevih ćelija ali ne i spermatogenih ćelija, što znači da nema spermatogeneze (stvaranja spermatozoida) mikrodelecija azf b podrazumeva gubitak naslednog materijala manjeg og 4mb kojom je zahvaćen ovaj region na y hromozomu. Ova mikrodelecija je čest uzrok ovakvog nalaza dobijenog biopsijom testisa.
Pozdrav
Biopsijom testisa utvrđeno je prisustvo samo sertolijevih ćelija ali ne i spermatogenih ćelija, što znači da nema spermatogeneze (stvaranja spermatozoida) mikrodelecija azf b podrazumeva gubitak naslednog materijala manjeg og 4mb kojom je zahvaćen ovaj region na y hromozomu. Ova mikrodelecija je čest uzrok ovakvog nalaza dobijenog biopsijom testisa.
Pozdrav
?
Pitanje #3619411. 8. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovani,
Podaci koje ste naveli su veoma oskudni. Ono što mogu da Vam kažem bez preciznih nalaza je da je teško predvideti dalji razvoj jednog ovakvog deteta jer identične hromozomske aberacije kod dve različite osobe mogu da daju kliničku sliku različite težine. Preporučila bih dalje ispitivanje. Poželjno bi bilo, između ostalog, da se urade kariogrami i ostalim članovima iste porodice. Ako je neko od njih nosilac identične hromozomske aberacije koju ima i navedeno dete i pri tome je zdrav, verovatno zaostajanje u razvoju nije posledica prisustva aberacije već uzrok treba dalje tražiti.
Pozdrav.
Podaci koje ste naveli su veoma oskudni. Ono što mogu da Vam kažem bez preciznih nalaza je da je teško predvideti dalji razvoj jednog ovakvog deteta jer identične hromozomske aberacije kod dve različite osobe mogu da daju kliničku sliku različite težine. Preporučila bih dalje ispitivanje. Poželjno bi bilo, između ostalog, da se urade kariogrami i ostalim članovima iste porodice. Ako je neko od njih nosilac identične hromozomske aberacije koju ima i navedeno dete i pri tome je zdrav, verovatno zaostajanje u razvoju nije posledica prisustva aberacije već uzrok treba dalje tražiti.
Pozdrav.
?
Pitanje #360399. 8. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovana,
Teoretski je moguće utvrditi očinstvo u toku trudnoće. Nisam upućena da li se to negde kod nas u zemlji ili u okolini radi. Raspitajte se na institutu za sudsku medicinu medicinskog fakulteta u Beogradu. Mislim da bi oni mogli da Vam pruže preciznije informacije.
Pozdrav.
Teoretski je moguće utvrditi očinstvo u toku trudnoće. Nisam upućena da li se to negde kod nas u zemlji ili u okolini radi. Raspitajte se na institutu za sudsku medicinu medicinskog fakulteta u Beogradu. Mislim da bi oni mogli da Vam pruže preciznije informacije.
Pozdrav.
?
Pitanje #356475. 8. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovana,
Tuberozna skleroza je retka multisistemska nasledna bolest. Uzrokovana je defektom ili mutacijom u genu za protein hamartin (tsc1) ili u genu za protein tubulin (tsc2). Da bi se bolest razvila neophodno je da bude pogođen jedan od ova dva gena. Iako obolele osobe mogu da naslede izmenjen gen, a samim tim i bolest od jednog od svojih roditelja, najveći broj sporadičnih slučajeva čine oni koji su posledica novih spontanih mutacija u jednom od navedena dva gena. Bolest se prenosi autozomno-dominantno. To znači da u svakoj trudnoći postoji šansa od 50% da plod nasledi mutirani gen. Kada vaša ćerka bude ostala u drugom stanju savetujem prenatalnu dijagnostiku u cilju utvrđivanja da li je plod nosilac mutacija u ovim genima ili ne.
Pozdrav.
Tuberozna skleroza je retka multisistemska nasledna bolest. Uzrokovana je defektom ili mutacijom u genu za protein hamartin (tsc1) ili u genu za protein tubulin (tsc2). Da bi se bolest razvila neophodno je da bude pogođen jedan od ova dva gena. Iako obolele osobe mogu da naslede izmenjen gen, a samim tim i bolest od jednog od svojih roditelja, najveći broj sporadičnih slučajeva čine oni koji su posledica novih spontanih mutacija u jednom od navedena dva gena. Bolest se prenosi autozomno-dominantno. To znači da u svakoj trudnoći postoji šansa od 50% da plod nasledi mutirani gen. Kada vaša ćerka bude ostala u drugom stanju savetujem prenatalnu dijagnostiku u cilju utvrđivanja da li je plod nosilac mutacija u ovim genima ili ne.
Pozdrav.