Pitajte doktoraGenetika
Genetika – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 155 pitanja iz oblasti Genetika.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
Svi odgovori (155)
?
Pitanje #352851. 8. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovani,
Mislim da je najbolje da se obratite genetskom savetovalištu na institutu za majku i dete na novom beogradu.
Pozdrav
Mislim da je najbolje da se obratite genetskom savetovalištu na institutu za majku i dete na novom beogradu.
Pozdrav
?
Pitanje #3487527. 7. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovana,
Molim Vas da ponovo pročitate moj odgovor na Vaše pitanje. Ja Vam nisam preporučila da konsultujete genetičara jer se genetski testovi kada su u pitanju poligenske bolesti u koje spada šizofrenija nažalost ne rade.
Pozdrav.
Molim Vas da ponovo pročitate moj odgovor na Vaše pitanje. Ja Vam nisam preporučila da konsultujete genetičara jer se genetski testovi kada su u pitanju poligenske bolesti u koje spada šizofrenija nažalost ne rade.
Pozdrav.
?
Pitanje #3369711. 7. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovana,
Cerebralna paraliza može biti uzrokovana različitim faktorima. Cerebralna paraliza koja je posledica komplikacija porođaja nema naslednu osnovu. Adekvatno vođenje trudnoće i porođaja su najbolje mere prevencije ove potencijalne komplikacije porođaja.
Situacija je drugačija kada je u pitanju mišićna distrofija i molim Vas da moj odgovor prihvatite sa rezervom jer je nemoguće utvrditi od kog su tačno oblika ove bolesti bolovali brat i sestra vaše majke.
Najčešći oblici ove bolesti su mišićna distrofija dišenovog i mišićna distrofija bekerovog tipa. I jedna i druga su uzrokovane mutacijama u genu za distrofin koji se nalazi na x hromozomu. Žene imaju dva, a muškarci jedan x hromozom. Zbog toga najčešće oboljevaju muškarci, a samo izuzetno žene. Žene su najčešće klinički zdravi nosioci mutacije na ovom genu. Oboleli muškarci svim svojim ćerkama prenose mutirani gen i nijednom svom sinu. Zbog toga su sinovi obolelih muškaraca zdravi. Kako bi ste otklonili sumnju da ste nosilac mutacija odgovornih za nastanak ove dve distrofije, mogli biste se povrgnuti testiranju koje je dostupno u većem broju laboratorija u Beogradu (npr. Institut za majku i dete na novom beogradu).
Pozdrav
Cerebralna paraliza može biti uzrokovana različitim faktorima. Cerebralna paraliza koja je posledica komplikacija porođaja nema naslednu osnovu. Adekvatno vođenje trudnoće i porođaja su najbolje mere prevencije ove potencijalne komplikacije porođaja.
Situacija je drugačija kada je u pitanju mišićna distrofija i molim Vas da moj odgovor prihvatite sa rezervom jer je nemoguće utvrditi od kog su tačno oblika ove bolesti bolovali brat i sestra vaše majke.
Najčešći oblici ove bolesti su mišićna distrofija dišenovog i mišićna distrofija bekerovog tipa. I jedna i druga su uzrokovane mutacijama u genu za distrofin koji se nalazi na x hromozomu. Žene imaju dva, a muškarci jedan x hromozom. Zbog toga najčešće oboljevaju muškarci, a samo izuzetno žene. Žene su najčešće klinički zdravi nosioci mutacije na ovom genu. Oboleli muškarci svim svojim ćerkama prenose mutirani gen i nijednom svom sinu. Zbog toga su sinovi obolelih muškaraca zdravi. Kako bi ste otklonili sumnju da ste nosilac mutacija odgovornih za nastanak ove dve distrofije, mogli biste se povrgnuti testiranju koje je dostupno u većem broju laboratorija u Beogradu (npr. Institut za majku i dete na novom beogradu).
Pozdrav
?
Pitanje #333016. 7. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovana,
pod mišićnim distrofijama se podrazumeva grupa naslednih oboljenja mišića degenerativne prirode. Veoma je važno koja je tačno distrofija bila u pitanju kod brata i sestre vaše majke. Cerebralna paraliza može biti uzrokovana mnogim faktorima. Takođe je veoma važan uzrok cerebralne paralize kod vaše rođene braće ili sestara. Molim vas da mi pružite navedene podatke kako bih mogla da vam odgovorim na pitanje.
pod mišićnim distrofijama se podrazumeva grupa naslednih oboljenja mišića degenerativne prirode. Veoma je važno koja je tačno distrofija bila u pitanju kod brata i sestre vaše majke. Cerebralna paraliza može biti uzrokovana mnogim faktorima. Takođe je veoma važan uzrok cerebralne paralize kod vaše rođene braće ili sestara. Molim vas da mi pružite navedene podatke kako bih mogla da vam odgovorim na pitanje.
Pozdrav
?
Pitanje #3254226. 6. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovana,
Koliko sam upućena, u tom periodu nije moguće utvrditi očinstvo.
Pozdrav
Koliko sam upućena, u tom periodu nije moguće utvrditi očinstvo.
Pozdrav
?
Pitanje #3166515. 6. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovani,
brahidaktilija je autozomno-dominantno oboljenje (bolje rečeno deformitet). Uslovljeno je prisustvom bar jednog dominantnog alela u genotipu osobe koja ima brahidaktiliju. Kako u vašoj porodici nema drugih osoba sa ovim deformitetom, verovatno je došlo do nove mutacije u polnim ćelijama jednog od vaših roditelja čijim spajanjem ste nastali. Postoji verovatnoća da izmenjeni gen prenesete potomstvu. Kada su u pitanju potomci sa zdravom osobom, verovatnoća je za svaku trudnoću 50% da potomak dobije ovaj izmenjeni gen odnosno da ima brahidaktiliju. Savetujem vam prenatalnu dijagnostiku (horiocenteza, amniocenteza ili kordocenteza) kada do trudnoće dođe u cilju utvrđivanja da li je plod nosilac ili ne mutacije gena koji dovodi do brahidaktilije.
Pozdrav
?
Pitanje #3157915. 6. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovani,
recesivni aleli su oblici gena čiji se efekat na fenotip vidi samo kada se nađu u dve doze (homozigotno stanje) . Kada se recesivan alel nađe pored dominantnog alela njegov efekat se ne vidi jer ga maskira ovaj dominantan alel (tzv. Heterozigotno stanje) . Mnoge nasledne bolesti su izazvane recesivnim alelima. Kod potomstva iz srodničkih brakova postoji mogućnost da se recesivni aleli (koji potiču od istog pretka), a koji su se generacijama provlačili bez ikakvog uticaja na zdravlje nosilaca (jer su nosioci heterozigoti) nađu u homozigotnom stanju i da dovedu do bolesti. Svaka osoba nosi veliki broj i dominantnih i recesivnih alela za različite gene. Ishod vaše kombinacije je teško predvidiv. Obratite pažnju da li u vašoj i njegovoj porodici postoji neka pravilnost u oboljevanju članova i da li postoje članovi u jednoj ili drugoj porodici za koje se zna da imaju neku naslednu bolest ili deformitet.
Pozdrav
?
Pitanje #3118710. 6. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovani,
vaše rodoslovno stablo je veoma interesantno, ali geni koji leže u osnovi ove pojave nisu još uvek determinisani. Takođe, mehanizam nastanka jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca je potpuno različit.
Pozdrav
?
Pitanje #309718. 6. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovani,
za sada najpouzdaniji način da utvrdite da li je plod nosilac hromozomskih aberacija je prenatalna dijagnostika (horiocenteza, amniocenteza i kordocenteza). Jedina mogućnost da se vidi da li će budući plod biti nosilac ili ne hromozomskih aberacija je preimplantaciona dijagnostika. Metoda se izvodi samo u sklopu vantelesne oplodnje kada se na stadijumu embrionalnog razvoja od nekoliko ćelija uzme jedna ćelija i ona povrgne testiranju. U Srbiji (koliko sam informisana) se ta vrsta testiranja ne izvodi.
za sada najpouzdaniji način da utvrdite da li je plod nosilac hromozomskih aberacija je prenatalna dijagnostika (horiocenteza, amniocenteza i kordocenteza). Jedina mogućnost da se vidi da li će budući plod biti nosilac ili ne hromozomskih aberacija je preimplantaciona dijagnostika. Metoda se izvodi samo u sklopu vantelesne oplodnje kada se na stadijumu embrionalnog razvoja od nekoliko ćelija uzme jedna ćelija i ona povrgne testiranju. U Srbiji (koliko sam informisana) se ta vrsta testiranja ne izvodi.
Pozdrav
?
Pitanje #308427. 6. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovani,
asimetrija leve i desne strane tela je normalna pojava. Kod nekih ljudi je to više ili manje izraženo pa se i ne primećuje. Na simetriju utiču mnogi faktori kao što su tok porođaja, povrede, preležane bolesti, prinudni položaj u periodu rasta i razvoja, životne navike, vrsta fizičke aktivnosti.
Pozdrav
?
Pitanje #307706. 6. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovani,
nauka do danas nije utvrdila pravi uzrok nastanka šizofrenije. Smatra se da je veći broj gena i faktora spoljašnje sredine uključeno u njen nastanak. Genetski testovi kada je u pitanju šizofrenija se ne rade.
Pozdrav
?
Pitanje #305633. 6. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovani,
niste naveli nalaz spermograma. Ako je u ejakulatu ustanovljeno prisustvo spermatozoida, možete pokušati veštačkom oplodnjom da ostanete u drugom stanju. Ako u ejakulatu nije dokazano postojanje spermatozoida, može se putem biopsije testisa ustanoviti eventualno postojanje spermatozoida u tkivu testisa. Ako se u tkivu testisa nađu spermatozoidi sposobni za oplodnju, oni se mogu kriokonzervirati i po potrebi koristiti za oplodnju jajne ćelije putem icsi metode (jednog od načina veštačke oplodnje) . Ako se u tkivu testisa ne nađu spermatozoidi, ako budete želeli, možete pokušati veštačku oplodnju spermom drugog davaoca. U svakom slučaju, trebalo bi da se konsultujete sa stručnjacima koji se bave veštačkom oplodnjom.
Pozdrav
?
Pitanje #304202. 6. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovani,
postoji šansa da i vaši potomci naslede kalmanov sindrom. Nisam upućena da li neka od laboratorija u Srbiji ili u okolnim zemljama radi prenatalnu dijagnostiku ovog sindroma. Kada budete ostali u drugom stanju možete se obratiti genetskom savetovalištu u Institutu za majku i dete na Novom Beogradu. Oni imaju izvrstan tim stručnjaka i izuzetno dobro su informisani. Pozdrav
?
Pitanje #303311. 6. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovani,
uloga naslednih faktora u nastanku sklerodermije do danas nije razjašnjena.
Pozdrav
?
Pitanje #3023530. 5. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovani,
rađanje deteta sa edvardsovim sindromom nema nikakve veze sa ginekološkim pregledom na kome ste bili.
Pozdrav
?
Pitanje #3012329. 5. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovani,
kod abo sistema krvnih grupa, jedan gen sa tri moguće varijante (alela) određuje tip krvne grupe. To su aleli a, b i o. Svaka osoba je nosilac dva od ova tri alela i njihova međusobna kombinacija (genotip) određuje krvnu grupu. Osobe genotipa aa i ao imaju krvnu grupu a, osobe bb i bo genotipa b krvnu grupu, osobe ab genotipa ab krvnu grupu i osobe oo genotipa o (nultu) krvnu grupu. U toku formiranja polnih ćelija, svaka jedinka gametima može da preda jedan od dva alela za abo sistem koje nosi. Krvne grupe potomaka određuju aleli koje su dobili i od jednog i od drugog roditelja. Pr. Ako je osoba ab krvne grupe (ab genotipa) formirala gamet koji nosi alel a i on se spojio sa gametom koji nosi alel o (a formirala ga je osoba b krvne grupe, genotipa bo), novonastala jedinka će biti a krvne grupe u čijoj osnovi je genotip ao. Kao što vidite, osobe ab i b krvne grupe su dobili dete a krvne grupe. Znači, deca ne nasleđuju krvne grupe roditelja, već nasleđuju i od jednog i od drugog varijante gena čija međusobna kombinacija određuje tip krvne grupe.
Pozdrav
?
Pitanje #3003528. 5. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovani,
postavlja se pitanje, da li vaš suprug, vaš svekar i njegov otac svi boluju od tip 1 diabetes mellitusa ili boluju od tipa 2 a na terapiji su insulinom? Udeo naslednih faktora u nastanku tipa 1 nije još uvek dovoljno rasvetljen. Za tip 2 je karakteristično poligensko nasleđivanje što znači da su za nastanak bolesti bitni i nasledni, ali i faktori kakvi su životne navike, način ishrane, fizička aktivnost. . .
Pozdrav
?
Pitanje #3000327. 5. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovani,
potoje tri tipa von willebrand-ove bolesti. Tip 1 je najblaži oblik, a tip 3 je najteži oblik. Nasleđivanje tipa 1 i nekih oblika tipa 2 je autozomno-dominantno, a tipa 3 i najvećeg broja oblika tipa 2 je autozomno-recesivno. Kod autozomno-dominantnog nasleđivanja, jedna doza izmenjenog gena u genotipu je dovoljna da izazove bolest. Ako je nosilac homozigot (nosi dva izmenjena gena), on predaje svim svojim potomcima izmenjeni gen. Ako je osoba heterozigot (nosi jedan normalni i jedan izmenjeni gen), u svakoj trudnoći postoji šansa da potomak dobije izmenjeni gen. Kod autozomno recesivnog nasleđivanja, obolele osobe su nosioci dva izmenjena gena. Oni predaju svim svojim potomcima izmenjeni gen. Ako su potomci heterozigoti (jedan nose normalan i jedan izmenjeni gen), jer su od drugog roditelja dobili normalan gen, kod njih se neće razviti bolest, ali će moći izmenjeni gen da prenesu svojim potomcima. Ako su potomci homozigoti (nose dva izmenjena gena), jer su jedan dobili od obolelog roditelja, a drugi od zdravog roditelja koji je bio nosilac, kod njih će se razviti bolest.
Pozdrav
?
Pitanje #2977424. 5. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovani,
niste mi dali dovoljno precizan nalaz svog kariograma. U svakom slučaju, trebalo bi uraditi kariogram obojici vaših sinova. Ako imaju normalne kariograme, nemate razloga za brigu. Ako su nosioci strukturnih aberacija koje imate i vi, i pri tome su fenotipski normalni, problem se može javiti onda kada budu želeli da ostave potomstvo ( spontani pobačaji njihovih partnerki, potomstvo sa različitim manje ili više izraženim anomalijama ili na izgled normalni potomci koji su nosioci hromozomskih aberacija.) Da bi se rađanje takvog potomstva izbeglo preporučuje prenatalna dijagnostika ( horiocenteza, amniocenteza, kordocenteza) kod njihovih bremenitih partnerki. Fenotip= bilo koja karakteristika organizma koja se može primetiti ili izmeriti
Pozdrav
niste mi dali dovoljno precizan nalaz svog kariograma. U svakom slučaju, trebalo bi uraditi kariogram obojici vaših sinova. Ako imaju normalne kariograme, nemate razloga za brigu. Ako su nosioci strukturnih aberacija koje imate i vi, i pri tome su fenotipski normalni, problem se može javiti onda kada budu želeli da ostave potomstvo ( spontani pobačaji njihovih partnerki, potomstvo sa različitim manje ili više izraženim anomalijama ili na izgled normalni potomci koji su nosioci hromozomskih aberacija.) Da bi se rađanje takvog potomstva izbeglo preporučuje prenatalna dijagnostika ( horiocenteza, amniocenteza, kordocenteza) kod njihovih bremenitih partnerki. Fenotip= bilo koja karakteristika organizma koja se može primetiti ili izmeriti
Pozdrav
?
Pitanje #2962222. 5. 2009.
Marija VukelićGenetičar
Poštovani,
edvardsov sindrom spada u bolesti čiji je uzrok poremećaj u broju hromozoma. Umesto dva hromozoma 18 jedinka ima 3 hromozoma 18. Nastaje zbog greške u razvajanju hromozoma koja se javi u toku formiranja polnih ćelija ili prvim deobama ćelija posle oplođenja. Ovaj sindrom karakterišu teška mentalna retardacija i multiple anomalije različitih organa. Deca najčešće umiru veoma brzo posle rođenja. Nije vam potrebna posebna priprema za narednu trudnoću. Savetujem vam da, kada naredni put ostanete u drugom stanju, uradite prenatalnu dijagnostiku ( horiocenteza, amniocenteza ili kordocenteza).
Pozdrav
edvardsov sindrom spada u bolesti čiji je uzrok poremećaj u broju hromozoma. Umesto dva hromozoma 18 jedinka ima 3 hromozoma 18. Nastaje zbog greške u razvajanju hromozoma koja se javi u toku formiranja polnih ćelija ili prvim deobama ćelija posle oplođenja. Ovaj sindrom karakterišu teška mentalna retardacija i multiple anomalije različitih organa. Deca najčešće umiru veoma brzo posle rođenja. Nije vam potrebna posebna priprema za narednu trudnoću. Savetujem vam da, kada naredni put ostanete u drugom stanju, uradite prenatalnu dijagnostiku ( horiocenteza, amniocenteza ili kordocenteza).
Pozdrav