Pitajte doktoraDečija i adolescentna psihijatrija
Dečija i adolescentna psihijatrija – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 531 pitanja iz oblasti Dečija i adolescentna psihijatrija.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
Svi odgovori (531)
?
Pitanje #2310427. 2. 2009.
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Poštovani,
ljubav je slepa bilo da se radi o homo ili heteroseksualnom odnosu. Verujem da vam je dosadilo čekanje, jer su prošli razumni rokovi za emocionalno izjašnjavanje vašeg bivšeg partnera. Predlažem da prvo sebi, a posle i njemu postavite rok za iskazivanje odluke. Vaša patnja je potpuno razumljiva, jer davanje i primanje ljubavi ne može da čeka, imajući u vidu da je vezivanje za druge naša najveća zavisnost. Nekada patimo jer naše davanje nije srazmerno dobijanju ili jednostavno iscrpljuje. Zato se i kaže da je ljubav slepa. Međutim, ako ste gledali film \"Američka lepota\" postoji sekvenca gde jedan od glumaca posmatra kako kovitlac nosi plastičnu kesu i to snima kao remek delo lepote. Kaže da je toliko ljubavi na ovome svetu, samo treba odvojiti pogled od onoga što nas zaslepljuje.
Srdačno
?
Pitanje #2308627. 2. 2009.
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Poštovani,
imate podršku u vezi psihoterapije. Pokazalo se da je psihoterapija u kombinaciji sa adekvatnim lekom i promenom životnog stila, dobitna kombinacija u lečenju većine depresivnih epizoda. Srdačno
?
Pitanje #2300726. 2. 2009.
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Poštovana,
dete sa 6 mešeci ima vid kao i odrasli i razlikuje boje. Međutim, sposobnost da usvoji reč kojom se označava određena boja se razvija sa jezikom a ne sa vidom. Imenovanje boja počinje sa dve godine.
Srdačno
?
Pitanje #2289825. 2. 2009.
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Poštovana, razlika u temperametnu između vaše dve devojčice mođe biti velika tako da vaspitni pristupi moraju biti prilagođeni toj razlici. Nekoliko \"traumatičnih\" događaja, nedovoljna osamostaljenost i \"nerazumevajući\" stav okoline su sasvim dovoljni da se na osetljiv temperament (deca se po temperamentu inače dele na \"orhideje\" i \" maslačke\") zalepe strahovi. Srećo, deca su kreativna bića pa se sa strahovima suočavaju kroz igru i tako ih gase, ali im u tome treba pomoći da bi to bila samo faza u razvoju. Srdačno
?
Pitanje #2273723. 2. 2009.
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Škripanje zubima u toku noći naziva se bruksizam i o tome možete čitati na internet stranicama. Za sada se ne zna tačan uzrok ove pojave, a udeo psiholoških faktora može postojati prvenstveno aktuelnih životnih događanja. Smatra se da bruksizam kod najvećeg broja dece spontano iščezava do kraja detinjstva i početkom puberteta. Potrebna je konsultacija stomatologa da bi se sagledali anatomski odnosi vilice i zaštita zubne gleđi. Srdačno
?
Pitanje #2270323. 2. 2009.
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Poštovana, izgleda da vi tražite savet od psihijatra za pedijatra vaše dece? Dve stvari ne mogu da učinim, prva je da oblatim kolegu, a pogotovo što mi je supruga pedijatar. Druga stvar koju ne mogu da učinim je da vam savetujem gde dete da spava, jer ni sam nisam robovao krutim pravilima kada su moja deca bila u pitanju i njihovo osamostaljivanje, već sam pre pristalica da je uspešno sve ono što uspeva. Ono što mogu da učinim je da vas posavetujem da potražite još jedno mišljenje od dr Živanović, konsultata za pedijatriju. Srdačno
?
Pitanje #2257321. 2. 2009.
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
U proseku se oko pete godine stiče umna sposobnost da prave razliku između "biti mrtav" i "biti živ". Međutim, do tada je mnogo važnije da dete ima stalne figure "psiholoških roditelja" pored sebe i ne treba žuriti sa zbunjivanjem deteta ukoliko ono ne traži roditelje, jer će ionako biti puno vremena da se detetu saopšti tužna istina. Vi sada imate ulogu majke i trebate je što odgovornije obavljati. Srdačno
?
Pitanje #2242919. 2. 2009.
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Homoseksualizam već 35 godina ne spada u mentalne poroemećaje i leči se isključivo ako je simptom neke druge bolesti (npr. kompulzivnog poremećaja). Sa druge strane, ukoliko osoba i želi da promeni seksualnu orijentacije dovoljno je da počne da se ponaša u skladu sa "pravom" seksualnom orijentacijom. Ko sa kim dobrovoljno ide u krevet, stvar je svake punoletne osobe, a ne domen psihijatrijskog lečenja. Srdačno
?
Pitanje #2238419. 2. 2009.
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Poštovana, doživlja da je kvalitet čivota smanjen, a da je moguće nešto učiniti je svakako dovoljan razlog da se potraži makar savetodavna pomoć stručnjaka. To što vam je majka duševni bolesnik ne mora nužno ništa značiti. Srdačno
?
Pitanje #2228318. 2. 2009.
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Poštovana, crvenjnje u društvu obično nije problem najvećem broju ljudi jer retko ko nije bio u prilici da iz nekog razloga pocrveni. VELIKI problem nastaje kada osoba počne da tumači šta drugi misle o toj inače fiziološkoj pojavi i da li će to biti shvaćeno kao znak nesigurnosti, bolesti neinteligencije i sl. Dakle, sopstvene misli postaju problem a ne crvenjenje obraza. Predlažem vam da o VELIKOM problemu porazgovarate sa terapeutom KOGNITIVNO BIHEJVIORALNE orijentacije i svoje zastrapujuće, ali nerealne misli preispitate i ponudite neke druge, alternativne i realne zaključke o crvenjenju. Srdačno
?
Pitanje #2224117. 2. 2009.
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Poštovana, lečenje od klebsiele ne bih povezivao sa opsiom njegovg noćnog ponašanja koje zahteva da dete ponovo odvedete lekaru dečjem neurologu u u "Tiršovu", na Institut gde će lekaru opisati ono što ste i meni. Srdačno
?
Pitanje #2213716. 2. 2009.
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Deca su kretivna bića pa naješće strahove pobeđuju sama bez tuđe pomoći. Tačnije, tuđa pomoć im često pomaže da strahove zadrže. Važno je da dete stiče sigurnost da može slobodnoda istražuje bez stalnog osećaja da će napraviti grešku. Srdačno
?
Pitanje #2211116. 2. 2009.
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Učinite nešto da smanjite stres. Šta god da promenite imaće većeg uticaja od ostavljanja stvari onakvih kakve jesu,
?
Pitanje #2210316. 2. 2009.
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Poštovana, čini mi se da su se stručnjaci pozabavili više formom nego detetom i da je interes deteta otišao u drugi plan. Pogotovo je čudan komentar da dete ima mentani problem a ne govorni, a da dijagnoze budu iste grupe problema (praktično označavaju isto). Pošto vam se nudi mogućnost da čujete i treće mišljenje, savetujem da ga prihvatite i detet povedetet u Zavod. Procenu da li je tretman KSAFA aparatom potreban ipak prepuštam stručnjacima koji detet mogu da pregledaju. Srdačno
?
Pitanje #2208316. 2. 2009.
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Predlažem da potražite i drugo mišljenje na Klinici za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu u dr Subotića 6 ili u Institutu za mentalno zdravlje u Palmotićevoj. Srdačno
?
Pitanje #2208016. 2. 2009.
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Poštovana, opisali ste najmanje 4 problema od kojih ni jedan nije pod kontrolom. Prvi, artritis i bolni sindrom (potreban pregled reumatologa), drugi nesanica, neraspoloženje i nekritično ponašanje (potreban pregled gerantopsihijatra), treći samoinicijativno uzimanje lekova (potreban nadzor) i na kraju vaše tolerisanje sveg toga. Da bi se stanje popravilo potrebno je reagovati adekvatno. To bi moglo biti jedno od rešenja. Srdačno
?
Pitanje #2186713. 2. 2009.
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Poštovana, svako od nas može imati neke spoljašnje ili unutrašnje mehanizme (signale) za smirivanje, opuštanje, koji se ritualno izvode. Neko zamišlja palme na pustoj peščanoj plaži, neko čaka nos čekajući zeleno svetlo na semaforu, neko dira uši. To postaju ružne ili korisne navike. U slučaju vaše ćerke ne vidim kakve bi štetne posledice mogle nastati, a kada vam smeta možete joj reći da može dirati svoje a ne vaše uši. Srdačno
?
Pitanje #215289. 2. 2009.
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Poštovana, i vaš muž i njegova sestra rođeni su iz heteroseksualnog odnosa. DA se homoseksualnost genetski nasleđuje, trebalo bi razmotriti ko je još gej u famili, baba ili deda. Za sada NIJE UTVRĐENO DA SE HOMOSEKSUALNA ORIJENTACIJA GENETSKI NASLEĐUJE, a pogotovo ne da se prenosi preko oca koji ne ispoljavaju homoseksualno ponašanje, na dete čija tetka je gej. Srdačno
?
Pitanje #215229. 2. 2009.
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Poštovana, ono što ste mi napisali ne spada ni u NLD niti u tikove. Neverbalne smetnje učenja kao što i ime kaže odnose se na poremećaj u neverbalnoj komunikaciji i podrazumevaju izrazitu nespretnost dece koja slabo uočavaju prostorne i socijalne relacije, ali ne moraju nužno imati problem u razumevanju semantike i sintakse govora kao što ste opisali da postoje, tako da bih pre rekao da se radi o semantičko-pragnatičnom problemu (Semantic-Pragmatic Disorder) nego o NLD. Takođe, nisu tikovi već kompulzije, koje zbog moguće nespretnosti mogu biti kombinovane zaista i sa tikovima. Sve zbirno ukazuje na kompleksnu kliničku sliku koja nimalo nije za zanemarivanje već za ozbiljno bavljenje deteom (što ne podrazumeva insistiranje i prisiljavanje već adekvatan stručan defektološki tretman uz nadzor dečjeg psihijatara). To što nemate podršku supruga, još je jedan detalj koji ukazuje da će se problemi (vaša depresija i dečakovo ponašanje) u najmanju ruku održavati, ukoliko ne učinite konkretne promene, bez pomoći paničnih napada i depresije koje izgleda plaše vašeg muža. Dakle, predlažem da dečaka pregleda dečji psihujatar, a zatim psiholog uradi psihotest, defektolog defektološku procenu, uz kontrolni EEG. To bi bio nekako logičan redosled postupaka koji bi pomogli jasnijem sagledavanju stanja deteta, a zatim i preporuci adekvatne terapije. Srdačno
?
Pitanje #214999. 2. 2009.
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Poštovana, napredovanje govora i socijalnog ponašanja je skokovito i prati razvoj svih psihičkih funkcija. Vaše dete, prema vašm kratkom opisu ne zaostaje u opštem razvoju, niti ima disharmoničan razvoj jer je razvoj razumevanja govora skladan, a razvoj komponente izgovaranja može biti sasledano u širem fiziološkom okviru. Zbog vašeg spokojstva, ali i smanjnja pritiska na dete, predlažem da se javite logopedu i konsultujete se na koji način trebate adekvatno da stimulišete razvoj izgovaranja reči. Srdačno