Kao niz psihofizičkih poremećaja depresija je stanje koje karakteriše poremećaj raspoloženja. Potištenost, tuga, nervoza, iscrpljenost i umor, svaki čovek se ponekad ovako oseća, ali ovakvo raspoloženje prođe za nekoliko dana. Depresija je mnogo više od žalosti i očaja, ona traje najmanje nedelju dana i potpuno preuzima kontrolu nad životom. Utučenost je prisutna većinu vremena, a sve stvari koje su obično podizale raspoloženje više nemaju pozitivan uticaj. Kod čoveka koji pati od depresije može se promeniti način razmišljanja. Svet se vidi drugačije, obično u negativnom svetlu, utiče na porodični i profesionalni život, tako da može da prouzrokuje socijalnu izolaciju. Može da se krije iza osećaja iscrpljenosti, a često je maskirana drugim smetnjama, kao što su hronična anksionznost ili poremećaj u ishrani.
Uzroci depresije
Depresivno stanje se može javiti usled samoće, teške bolesti, nakon gubitka drage osobe, teških uslova života, smanjenog kretanja, a takođe može biti posledica genetskog nasleđa. Kako tačno nastaje nauka do danas nije uspela da objasni. Prema najnovijim teorijama smatra se da je pojava depresije povezana sa smanjenjem aktivnosti nekih neurotransmitera, serotonina, noradrenalina i dopamina koji imaju prirodnu antidepresivnu funkciju. Drugi bitan faktor za nastanak depresije je prekomerno lučenje stresnih hormona, poput kortizola. Izloženost hroničnom stresu menja funkciju mozga, tako da se mnoge depresije mogu objasniti akumulacijom štetnog delovanja stresa.Osnovni simptomi depresije:
- nedostatak životne radosti, intenzivna tuga, samosažaljenje, napadi plača- strah, nemir, zabrinutost, strepnja
- osetljivost ranjivost, razdražljivost
- usamljenost, bezvoljnost
- oslabljena koncentracija i poremećaj pamćenja
- nesanica ili velika potreba za snom
- umor, iscrpljenost, manjak energije
- značajno smanjen ili povećan apetit
- somatski bolovi koji nemaju fizičke uzroke
- želja i razmišljanje o smrti ili planiranje samoubistva







