Depresija je najčešći afektivni poremećaj, kreće se od vrlo blagog stanja koje se graniči sa normalnim sve do ozbiljnih depresija koje su praćene halucinacijama i deluzijama (bolesno verovanje u nešto što nije istinito). Antidepresivi se dele na sledeće kategorije:
- inhibitori preuzimanja monoamina:
- triciklični antidepresivi (TCA), npr. imipramin, amitriptilin;
- selektivni inhibitori preuzimanja serotonina npr. fluoksetin, fluvoksamin, paroksetin, sertralin;
- ostali inhibitori koji nisu hemijski srodni TCA ali su farmakološki slični, npr. maprotilin, reboksetin
- inhibitori monoaminooksidaze (MAOI), npr. fenalzin, tranilcipromin, moklobemid, razni antidepresivi: mianserin, bupropion, trazodon.
Selektivni inhibitori preuzimanja serotonina (SSRI): selektivno blokiraju preuzimanje serotonina, a na druge neurotransmiterske sisteme deluju slabo ili ne deluju uopšte. U ovu grupu lekova ubrajaju se paroksetin, sertralin, citalopram, fluoksetin i fluvoksamin.
Neselektivni inhibitori monoaminooksidaze (MAOI): blokiraju enzim monoaminooksidazu koji razgrađuje neurotransmitere.
Selektivni inhibitori monoaminooksidaze tipa A: prvu generaciju inhibitora monoaminooksidaze danas su zamenili reverzibilni inhibitori monoaminooksidaze tipa A, kao što je moklobemid. To su sigurni lekovi, dobre podnošljivosti, a pri uzimanju nije potrebna dijeta.
- Dualni serotoninski antidepresivi: deluju kao antagonisti serotoninskih receptora tipa 2 i kao slabi selektivni inhibitori preuzimanja serotonina. Predstavnici su trazodon i nefazodon.
- Dualni inhibitori preuzimanja serotonina i noradrenalina: predstavnik je venlafaksin.
- Selektivni inhibitori preuzimanja noradrenalina: predstavnik je reboksetin.
- Pojačivaci preuzimanja serotonina: predstavnik je tianeptin.
- Inhibitor preuzimanja noradrenalina i dopamina: predstavnik je bupropion.
- Noradrenergički i specifični serotonergički antidepresiv: predstavnik je mirtazapin.
- Reverzibilni inhibitori monoaminooksidaze (RIMA): predstavnik je moklobemid.
Moklobemid je selektivni i reverzibilni inhibitor monoaminooksidaze tipa A.
Povećava koncentraciju noradrenalina, dopamina i serotonina u mozgu, usled čega se poboljšavaju raspoloženje i psihomotorna aktivnost. Moklobemid ublažava simptome depresije: disforiju, iscrpljenost, gubitak životnog elana, poboljšava moć koncentracije i popravlja kvalitet spavanja. Klinička poboljšanja se zapažaju u toku prvih 10 dana terapije. Moklobemid ublažava tegobe koje su u vezi sa socijalnom fobijom. Indikacije su depresivni sindromi i socijalna fobija.
Nesanica, uznemirenost, anksioznost, razdražljivost, vrtoglavica, glavobolja, parestezije, gastrointestinalne tegobe i kožne alergijske reakcije. Vrlo retko mogu nastati i konfuzna stanja, koja se popravljaju po prestanku terapije.
Fluoksetin pripada grupi antidepresiva koji selektivno inhibišu preuzimanje serotonina u presinaptičke nervne završetke (SSRIs). Fluoksetin neznatno inhibiše preuzimanje noradrenalina i dopamina u presinaptičke nervne završetke, a pored toga, ne ispoljava znatnije antiholinergičke, antihistaminske i antiadrenergičke efekte. Ovakav farmakodinamski profil fluoksetina omogućava mu bezbedniju primenu; fluoksetin izaziva manje izraženu sedaciju i druge neželjene efekte od tricikličnih antidepresiva. Dugotrajna primena fluoksetina modifikuje aktivnost serotoninskih receptora što se smatra najznačajnijim efektom ovog leka u terapiji depresija. Fluoksetin je pogodan, posebno, za terapiju starijih bolesnika zbog manje izraženih neželjenih efekata kao što su npr. antimuskarinski efekti i kardiotoksičnost.
Fluoksetin se posle peroralne primene brzo i dobro resorbuje iz digestivnog trakta, a maksimalna koncentracija u serumu postiže se za 4 - 8 časova. Antidepresivni efekat fluoksetina nastupa posle 1-3 nedelje od početka primene leka. Fluoksetin se metaboliše u jetri. Fluoksetin se izlučuje, uglavnom putem bubrega, najvećim delom u obliku nor-fluoksetina, a u maloj meri u obliku nepromenjenog jedinjenja.
Indikacije su: depresija-posebno velike depresivne epizode koje ne zahtevaju sedaciju, bulimija, opsesivno-kompulsivni poremećaji.
Na kardiovaskularnom sistemu su retki neželjeni efekti. Najčešće se zapažaju palpitacije, talasi vrućine i znojenje. Na CNS-u za vreme terapije fluoksetinom mogu da se pojave, kao neželjeni efekti: razdražljivost, insomnija, glavobolja, tremor, anksioznost, somnolencija, hipomanija ili manija, konvulzije i vrtoglavica. Na gastrointestinalnom traktu najčešći neželjeni efekat je nauzeja. Suvoća usta, anoreksija, diareja, dispepsija, povraćanje i opstipacija se pojavljuju ređe nego posle MAO inhibitora i tricikličnih antidepresiva. Na koži je moguća pojava akni, alopecije, hirzuitizma kao i suva koža. Artarlglija, mialgija, promena ukusa, smanjen libido, nemogućnost erekcije, zakasnela ejakulacija, zakasneli orgazam ili njegov izostanak i vizuelni poremećaji retko se pojavljuju prilikom primene fluoksetina. Kod malog broja bolesnika pojavljuju se reakcije preosetljivosti na fluoksetin koje se manifestuju kao raš, angioedem, fotosenzibilizacija, urtikarija i pruritus. Od metaboličkih neželjenih efekata veoma retko su zabeleženi: hipoglikemija, hiperholesterolemija, hipokalemija i hiponatremija.
Mirtazapin je noviji antidepresiv. Koristi se za ublažavanje simptoma depresije, poput osećaja manje vrednosti, krivice, tuge, gubitka volje i interesa za svakodnevne aktivnosti. Mehanizam delovanja nije tačno poznat. Neki rezultati pretkliničkih ispitivanja sugerišu da mirtazapin povećava centralnu noradrenergičku i serotonergičku aktivnost. Prema tome, ponaša se kao antagonist centralnih presinaptičkih alfa-2-adrenergičkih inhibitornih receptora.
Tokom terapije upozorava se na pojavu promena u ponašanju, kao anksioznost, impulsivnost, agresivnost, poremećaj spavanja. Ovo može biti povezano sa pogoršanjem simptoma depresije i suicidalnih misli. Kod terapije je bitna dobra procena doze i učestalosti primene.
Mianserin je atipični antidepresiv tetraciklične strukture. Dejstvo mu se bazira na različitim mehanizmima modifikovanja sinaptičke transmisije noradrenalina i serotonina sa posledičnom normalizacijom poremećenih odnosa unutar i između pojedinih aminergičkih sistema. Na taj način postiže veću specifičnost delovanja na sam biohemijski supstrat bolesti. Odsustvo ili zanemarivo delovanje na druge sisteme (npr.holinergički) razlog je što ovaj lek, u odnosu na klasične triciklične antidepresive, karakteriše bolja podnošljivost. Deluje sedativno i anksiolitički.
Najčešća neželjena dejstva mianserina su pospanost i umor. U nekim slučajevima mogu da se jave i vrtoglavica, hipotenzija, malaksalost, glavobolja i tremor. U retke neželjene efekte spadaju krvne diskrazije (leukopenija, granulocitopenija, agranulocitoza, aplastična anemija) za koje se smatra da su posledica direktne toksičnosti leka kao i imunološki posredovanih mehanizama. Takođe, izuzetno retko, lek može da prouzrokuje oštećenje jetre praćeno žuticom, ginekomastiju, bol u zglobovima, raš na koži, znojenje, sindrom nemirnih nogu, glositis i facijalni edem.
Sertralin je indikovan za lečenje simptoma depresije u bolesnika sa manijom u anamnezi ili bez nje. Sertralin je takođe indikovan za lečenje opsesivno kompulsivne bolesti i za lečenje paničnog poremećaja.
Mučnina, proliv, dispepsija, anoreksija, tremor, nesanica, pospanost, pojačano znojenje, suva usta i seksualna disfunkcija.
Paroksetin je snažan i selektivan inhibitor 5-hidroksitriptamina (5-HT, serotonin) i smatra se da je njegovo antidepresivno delovanje u lečenju opsesivno-kompulsivnog poremećaja i paničnog poremećaja povezano sa njegovom specifičnom inhibicijom serotonina u moždanim neuronima.
Paroksetin ne remeti psihomotornu funkciju i ne pojačava depresivni uticaj etanola. Paroksetin se dobro apsorbuje nakon oralne upotrebe i podleže metabolizmu prvog prolaza kroz jetru. Paroksetin se izlučuje mokraćom i to oko 64% u obliku metabolita i manje od 2% u nepromenjenom obliku.
Koristi se u lečenju: svih tipova depresija, ukljućujući reaktivne i teške depresije praćene teskobom, opsesivno-kompulsivnog poremećaja i sprečavanju recidiva istog, paničnog poremećaja sa ili bez agorafobije, socijalne fobije, posttraumatskog stresnog poremećaja, generalizovanog anksioznog poremećaja.
Nuspojave paroksetina su obično blage i ne utiču na kvalitet života bolesnika. Najčešće zabeležene nuspojave su: mučnina, pospanost, znojenje, tremor, astenija, suva usta, nesanica, seksualna disfunkcija, vrtoglavica, opstipacija, proliv i smanjeni apetit.
Retko su zabeleženi: osip, akutni glaukom, retencija mokraće, periferni i facijalni edem, sinus tahikardija, trombocitopenija, serotonergički sindrom, simptomi koji ukazuju na hiperprolaktinemiju/galaktoreju i hiponatremija.
Venlafaksin se koristi za tretman jačih depresivnih stanja i kada loše raspoloženje, gubitak volje, interesovanja vodi ka suicidalnim idejama. Indikovan je i kod sociopata, ali ne i kod blažih oblika napetosti i nervoze uzrokovane svakodnevnim stresom. Nađeno je da su venlafaksin i njegov aktivni metabolit inhibitori preuzimanja noradrenalina i serotonina i slab inhibitori preuzimanja dopamina
Venlafaksin može izazvati neke alergijske reakcije, promene u ponašanju, pa i suicidalne misli. Važno je obratiti pažnju i na reakcije poput pospanosti, zamućenog vida, zbog opasnosti u vožnji. Moguće su i vrtoglavice i nesvestice.
Registrovani lekovi
- klomipramin – ANAFRANIL (Novartis Pharma Švajcarska),
- maprotilin - MAPROTILIN (Zdravlje Srbija),
- fluoksetin – FLUNISAN (Hemofarm Srbija), FLUOKSETIN (Srbolek Srbija), FLUNEURIN (Saluta Pharma Nemačka), FLUSETIN (Bosnalijek Bosna i Herzegovina), FLUXILAN (Aegis Kipar), FRAMEX (Gedeon Richter Mađarska),
- citalopram – CITALEX (Zdravlje Srbija), ZYLORAM (Cemelog Mađarska),
- paroksetin – SEROXAT (Glaxosmithkline Export Velika Britanija),
- sertralin – ASENTRA (Krka Slovenija), SERLIFT (Cemelog Mađarska), SERTIVA (Novartis LTD Mađarska), SETALOFT (Actavis HF. Island), ZOLOFT (Pfizer Manufacturing Center USA), ZOLOFT (Pfizer Italija),
- escitalopram – CIPRALEX (H.Lundbeck A/S Danska),
- moklobemid – AUROMID (Galenika Srbija), AURORIX (F.Hoffmann-La Roche Švajcarska),
- mianserin – TOLVON (N.V. Organon Holandija),
- trazodon – TRITTICO RETARD (CSC Pharmaceuticals Handels Austrija),
- mirtazapin – CALIXTA (Belupo Hrvatska), MIRZATEN (Krka Slovenija), REMERON (Organon Agencies Holandija), REMIRTA (Actavis HF. Island),
- tianeptin – COAXIL (Les Laboratories Servier Francuska),
- venlafaksin – EFECTIN ER (Wyeth Medica Irska), VELAFAX (Pliva Hrvatska).
Pogledajte sva pitanja i odgovore u vezi sa antidepresivima.







