Pitajte doktoraSve oblasti
Sve oblasti – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 96518 pitanja iz svih oblasti.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Svi odgovori (96518)
?
Pitanje #23151Odgovoreno 28. 2. 2009.
Dragan KrasićStomatolog (maksilofacijalna hirurgija)
Poštovana!
To predstavlja problem u odnosu zuba gornje i donje vilice, koji može biti različit. Neophodno je da se javite ortodontu i maksilofacijalnom hirurgu, kako bi došli do predloga adekvatne terapije. Srdačan pozdrav!
Doc Krasić
?
Pitanje #23131Odgovoreno 28. 2. 2009.
Dragan KrasićStomatolog (maksilofacijalna hirurgija)
Postovana!
Nemorate pomerati zakazanu hirursku intervenciju, ekstrakcija zuba nece biti problem u postoperativnom toku.
Srdacan pozdrav!
doc Krasic
?
Pitanje #23090Odgovoreno 28. 2. 2009.
Dragan KrasićStomatolog (maksilofacijalna hirurgija)
Postovana!
Vi bolujete od temporomandibularne disfunkcije, postoji veliki broj razloga, koji mogu biti uzrok tog oboljenja. Stoga, potrebno je da se javite Vasem maksilofacijalnom hirurgu, kako bi on na osnovu klinickog pregleda i neophodne dijagnostike dosao do uzroka, a samim tim i terapije Vaseg oboljenja.
Srdacan pozdrav!
doc Krasic
?
Pitanje #23123Odgovoreno 28. 2. 2009.
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Postovana,Vasa necaka ima problem socijalne fobicnosti i neophodno je da se obrate roditelji sa njom strucnjaku,jer odlaganjem ce problem narastati,nikako smanjiti
Srdacno
Dr Dragana Krasic
?
Pitanje #23079Odgovoreno 28. 2. 2009.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Vožnja bicikle ne utiče na njihovo povećanje mišića listova. Vežbe istezanja i dalje radite. Ne postoje posebne vežbe za smanjenje nijedne grupe mišića, pa ni listova. Postojanje povećanog potkožnog masnog tkiva lista (koje se najpreciznije meri kaliperom) i njenom korekcijom može se smanjiti gore navedena grupa mišića.
?
Pitanje #23100Odgovoreno 28. 2. 2009.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
U Košutnjaku (Republički zavod za sport i medicinu sporta, ili sportska ambulanta na Tašmajdanu.
?
Pitanje #23112Odgovoreno 28. 2. 2009.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Preforsirali ste se na treninzima! Napravite pauzu oddesetak dana. Za to vreme idite na bazen (relaksantno plivanje), lagano trčite i šetajte. Ako su bolovi jaki, uzmite lek sa miorelaksantnim dejstvom i antireumatsku mast. Nakon oporavka, sa stručnim licem u teretani, napravite program rada koji odgovara Vašim fizičkim sposobnostima.
?
Pitanje #22630Odgovoreno 28. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
KOncentrična hipertrofija leve komore predstavlja zadebljanje zidova leve komore, u Vašem slučaju kao posledica povećanog pritiska, najverovatnije nelečenog ili slabije lečenog. Postoji i povećan holesterol u krvi. Ispitajte zašto je jetra uvećana.
?
Pitanje #22553Odgovoreno 28. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Klinika je naravno važna, ali jedan deo pacijenata se neurotizuje posle saznanja o bolesti i skloni su da svaki signal iz tela tumaače kao koronarnu bolest. Ne znam iz Vašeg pitanja da li je drugim stentom korigovano nešto oko prvog ili je rešavan drugi krvni sud. Bolovi u grudnom košu mogu poticati od mnogo toga, tipičan akoronarni bol se javlja posle fizičke aktivnosti ili na hladnoću. Treba uraditi EKG u bolu i pokazati ga kardiologu.
?
Pitanje #22486Odgovoreno 28. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
140/90 je graničan pritisak i u Vašim godinama bi najbolji izbor bio mala doza beta blokatora da se pritisak lagano spusti (Concor, Nebilet, Presolol...)
?
Pitanje #22397Odgovoreno 28. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Blokada leve grane je dosta netačan termin a odnosi se na blok leve grane Hisovog snopa, koji može biti kompletan i inkompletan. Radi se o nervnoj grančici koja sprovodi impulse kroz srce i, naravno, postoji i desna, pa i kada postoji blok leve grane impulsi i dalje idu kroz srce. SAM blok grane pacijent ne može da oseti ni na koji način a važnije je da se utvrdi da li je blok grane urodjen, što nije retkost, ili je stečen u nekom kassnijem oboljenju. Blok leve grane sam po sebi ne treba lečiti.
?
Pitanje #22361Odgovoreno 28. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
AKo prelazi 90mmHg treba da se leči, Nije važan razlog i on je najčešće nepoznat, važno je da se povišen pritisak leči.
?
Pitanje #22323Odgovoreno 28. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Stres EHO spada u grupu neinvazivnee dijagnostike i rizik po pocijenta je veoma mali. Hodanjem ili lekovima se želi provocirati ishemija miokarda tj,napad angine pectoris, a onda se te promene gledaju naa ultrazvuku srca, gde se nalazi smanjena pokretljivost bolesnih delova srca. Znači, minimalan do nikakav rizik.
?
Pitanje #22307Odgovoreno 28. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Smernice i vodiči kažu godinu dana ali u rizičnijih pacijenata recimo ja dajem Plavix duže, nekada i preko 2 godine.
?
Pitanje #22898Odgovoreno 28. 2. 2009.
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Poštovana, razlika u temperametnu između vaše dve devojčice mođe biti velika tako da vaspitni pristupi moraju biti prilagođeni toj razlici. Nekoliko \"traumatičnih\" događaja, nedovoljna osamostaljenost i \"nerazumevajući\" stav okoline su sasvim dovoljni da se na osetljiv temperament (deca se po temperamentu inače dele na \"orhideje\" i \" maslačke\") zalepe strahovi. Srećo, deca su kreativna bića pa se sa strahovima suočavaju kroz igru i tako ih gase, ali im u tome treba pomoći da bi to bila samo faza u razvoju. Srdačno
?
Pitanje #22737Odgovoreno 28. 2. 2009.
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Škripanje zubima u toku noći naziva se bruksizam i o tome možete čitati na internet stranicama. Za sada se ne zna tačan uzrok ove pojave, a udeo psiholoških faktora može postojati prvenstveno aktuelnih životnih događanja. Smatra se da bruksizam kod najvećeg broja dece spontano iščezava do kraja detinjstva i početkom puberteta. Potrebna je konsultacija stomatologa da bi se sagledali anatomski odnosi vilice i zaštita zubne gleđi. Srdačno
?
Pitanje #22552Odgovoreno 28. 2. 2009.
Svetislav KostićSpecijalista interne medicine - nefrolog
Solitarne ciste na bubrezima su najčešće uzgredni nalaz i najčeešćene predstavljaju neki zdravstveni problem. Vama skooro sigurno nećepredstavljati problem daljim tokom trudnoće, niti pprilikom porodjaja, ali se 4-5 meseci nakon porodjaja javite nefrologu ili urologu, da se vidi da li se ona uvećava i da lli je potrebna neka intervencija, najčešće punkcija ciste.
?
Pitanje #22620Odgovoreno 28. 2. 2009.
Svetislav KostićSpecijalista interne medicine - nefrolog
Podočnjaci se mogu javiti iz različitih tazloga. Neke ste već naveli, a moguse jviti još kod bubrežnih bolesti, boloesti jetre, preterane upotrebe alkohola, alergija, očnih bolesti itd, Zato je neophodno, ukoliko su oni izraženi ili postaju sve izraženiji, potrebno sve ove razloge pronaći ili isključiti, otklonti tako što će se otkloniti njihov uzrok. Ukoliko nema pravog razloga a prave ozbiljnu funkkcionalnu smetnju ili estetske problem mogu se rešiiti i hiruškim putem, ali o tome će se izjasniti hirurg.
?
Pitanje #22720Odgovoreno 28. 2. 2009.
Svetislav KostićSpecijalista interne medicine - nefrolog
Upotreba supstance koju ste pomenuli najčešće nema neki poseban uticaj na funkkciju bubrega, ali ipak i ne samo zbog bubrega ne bi je trebalo predugo i većim koiličinama koristiti. Najbolje je sve prepustitiprirodi, tj, adekvatnoim ishranom za odgovarajući napor, mnogo je bolje i preporučljivije.
?
Pitanje #22793Odgovoreno 28. 2. 2009.
Svetislav KostićSpecijalista interne medicine - nefrolog
Pacijent sa dijabeteso koji dugo traje(najmanje 10-15 godina veoma često razvije dijabetesnu nefropatiju, koja doovodi do slbosti funkcije bubrega, koja se karakteriše povećanjem kreatinina u serumu, koja progredira, što zbog same šećerne bolesti, što zbog drugih bolest, kave su kod Vašaeg rodjaka,i onda dolazi do potrebe i za dijalizom. Ponekad je to samo pogoršanje, , pa se stanje funkcije bubrega popravi izlečenjem poremeća i bez upotrebe dijalize, a nekada samo sa dijalizom. Ukoliko ne dodje do oporavka, onda se primenjuje trajna dijaliza i to češće peritonealna.Ordinirajući nefrolog č
će to pratiti i doneti adekvatnu odluku, ali po svemu sudeći biće potrebna trajno peritonealna dijaliza. Žučna kesa nema uticaja na sam tok peritonealne deilaize, ako nije upaljena, ali je mogla pogoršati fnkciju bubrega ako je bila upaljena.
