Stetoskop
Stetoskop
Pitajte doktoraSve oblasti

Sve oblasti – pitajte doktora

Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 96518 pitanja iz svih oblasti.

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Svi odgovori (96518)

?
Pitanje #22876Odgovoreno 28. 2. 2009.
Svetislav Kostić
Svetislav KostićSpecijalista interne medicine - nefrolog
Zakažite
Ciste na bubregu, ukoloko nefrolog i urolog procene da je neophodno njihovo uklanjanje, se mogu rešiti operativno ili interventnom radiologijom, punkcijom i/ili sklerozacijom.Zato je neophodno da imate njihov predlog i oni će Vas uputiti gde je to moguće da se uradi. Hiruško i laparaskopsko odstranjivanje se najčeće ne preporučuje, ali ako je neophodno može Vas uputiti urolog sa Urološke klinike K.C. Srbije.
?
Pitanje #22968Odgovoreno 28. 2. 2009.
Svetislav Kostić
Svetislav KostićSpecijalista interne medicine - nefrolog
Zakažite
Ukoliko se kod deteta od 12 godina javljaju česte infekcije mokraćnih puteva, neophodno je detaljnije ispitivanje mokraćnog sastava, a pre svega u smislju isključivanja postojanja neke anomalije mokraćnih puteva, pre svega vezikoureteralnog refluksa.Takve učestale infekcije jako upućuju na tako nešto idok se to ne otkrije i neotkloni infekcije će se ponavljati.Zbo napred navedenog Vam savetujem da se javite pedijstrijskon nefrologu i dečjem urologu, na Klinici, kako bi Vam detaljnije mogli reći o slčaju Vašeg deteta. Ja Vam detaljnije ne bih mogao ništa reći zato što ste u pitanju naveli mali broj podtaka posebno o do sadaučinjenim ispitivanjima
?
Pitanje #23092Odgovoreno 28. 2. 2009.
Svetislav Kostić
Svetislav KostićSpecijalista interne medicine - nefrolog
Zakažite
diijagnoza St. post pyelonephr. ac. znači stanje posle upale bubrega i mokraćnih kanala, koje je nastalo akuno, lečeno i izlečeno. Prema tome to nije ozbiljno, ali Vam predlažem da se povremeno, barem u narednih nekoliko meseci kontrolišete koid svog lekara, makar samo pregled mokraće, kako bi bili sigurni ta je to bilo autno i da je sve uspešno završeno.
?
Pitanje #23106Odgovoreno 28. 2. 2009.
Milena Velojić-Golubović
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Zakažite
Poštovana, Verovatno se radi o markerima koštanog metabolizma koji bi trebalo da se poprave uz terapiju bisfosfonatima. Kako se ove analize u našoj klinici ne rade ne bih znala da Vam kažem normalne vrednosti. U svakom slučaju najbolji pokazatelj uspeha terapije je kostna denzitometrija koju bi trebalo raditi 1-2 puta godišnje. ass.dr Milena Velojić Golubović
?
Pitanje #23076Odgovoreno 28. 2. 2009.
Milena Velojić-Golubović
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Zakažite
Poštovana, Terapija prolaktinoma štitaste žlezde bromokriptinom može biti veoma uspešna, ne samo po pitanju normalizacije prolaktina, već i po pitanju smanjenja, pa i gubitka tumora. Terpija se sprovodi duže vremena, i nekoliko godina. Kontrole hormona 1-2 puta godišnje i NMR hipofize svake godine. Na osnovu toga će se doneti odluka o daljoj potrebi terapije. ass.dr Milena Velojić Golubović
?
Pitanje #23114Odgovoreno 28. 2. 2009.
Milena Velojić-Golubović
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Zakažite
Poštovana Terapija karcinoma štitaste žlezde je hirurška i nakon operacije se mora sprovesti i medikamentozno lečenje radi nadoknade hormona koji nedostaju, ali i što veće supresije TSH. Scintigrafski nalaz je dobar, a nakupljanje na vratu je verovatno posledica preostalog tkiva štitaste žlezde koje je zaostalo nakon intervencije. Vrednosti TSH uz terapiju l-tiroksinom bi trebalo da budu što manje, uz vrednosti tireoidnih hormona na gornjoj granici. Pojava antitela je verovatno posledica hirurgije, kada u toku operacije dolazi do oslobađanja sastojaka ćelija štitaste žlezde i stvaranja antitela na njih. ass.dr Milena Velojić Golubović
?
Pitanje #23146Odgovoreno 28. 2. 2009.
Milena Velojić-Golubović
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Zakažite
Poštovana, Sigurno je da postoji veći rizik od oboljevanja od šećerne bolesti ako u porodici ima obolelih. Ipak ne treba previše razmišljati o tome jer nema nikakvih pokazatelja da li će se to stvarno i desiti ili ne. Jedino je potrebno, kao i kada nema tog rizika, voditi računa o ishrani, telesnoj težini i imati dovoljno fizičke aktivnosti, što se može svima preporučiti. ass.dr Milena Velojić Golubović
?
Pitanje #23045Odgovoreno 28. 2. 2009.
Milena Velojić-Golubović
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Zakažite
Poštovani, Norditropin je preparat hormona rasta i daje se kod njegovog nedostaka u periodu rasta pa do oko 30. godine. U Vašem slučaju terapija je započeta nakon operacije hipofize i verovatno je tada procenjeno da je hipofiza smanjila sekreciju hormona rasta i zato se krenulo sa nadoknadom. Obično postoji i manjak drugih hormona hipofize, TSH, FSH, LH, ali nije obavezno. ass.dr Milena Velojić Golubović
?
Pitanje #22997Odgovoreno 28. 2. 2009.
Milena Velojić-Golubović
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Zakažite
Poštovana, U zavisnosti od toga koliko je žlezde odstranjeno zavisi i mogućnost ponovne pojave nodusa. Ukoliko je odstranjen samo deo režnja sa nodusom šanse su nešto veće. Najmanje mogućnosi postoje kada se poptuno ukloni cela štitasta žlezda. ass.dr Milena Velojić Golubović
?
Pitanje #22965Odgovoreno 28. 2. 2009.
Milena Velojić-Golubović
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Zakažite
Poštovana, Terapija hipertireoze se mora uzimati duže vremena i do dve godine i tada se može očekivati potpuno izlečenje. Prekidanje terapije posle nekoliko meseci i pored prestanka tegoba i normalizacije hormona omogućava da bolest praktično krene ispočetka. Kada lekovi dovedu do pada leukocita mora se razmišljati o dugim načinima lečenja, terapijska doza J 131 ili hirurška intervencija. ass.dr Milena Velojić Golubović
?
Pitanje #23051Odgovoreno 27. 2. 2009.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Savetujem Vam da promenite teretanu. Nađite trenera koji će Vam u početku diti vežbe definicije koje odgovaraju Vašoj telesnoj masi. Način rada u teretani koji ste do sada radili može da izazove više štete nego koristi. Teško je odrediti težinu sa kojom možete da radite. Neophodan je sistematski rad. Bez toga, rezultata sigurno neće biti.
?
Pitanje #23031Odgovoreno 27. 2. 2009.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Morate da radite trbušne mišiće. Jačanje musculus iliopsoasa. “držača prepone”, može dosta da Vam pomogne. Predlažem Vam dve vežbe: Lezite u horizontalnom položaju, obe noge su zategnute i pod pravim uglom podignute. Spuštate noge tako što odbrojavate od 1-15, tako da na odbrojeno “15”, noge budu na podu. Ovo radite tri serije po sedam puta. Druga vežba: u horizontalnom ste položaju, ruke su ispružene preko glave, noge su zategnute. Brzim pokretom rukama dohvatite prste nogu i držite ih oko tri sekunde. Ovu vežbu ponovite trideset puta u tri serije. Obično ove dve vežbe se kombinovano rade sa pauzom između vežbi za odmor od 1-2 minuta. U početku, ove vežbe radite jednom dnevno i to kad ste odmorni. Nakon tri nedelje možete dva puta dnevno raditi ove vežbe sa razmakom od osam sati između vežbi. Paralelno sa ovim vežbama idite na plivanje i eventualno uključite magnetno impulsno polje i laser, ali veoma obazrivo. Ako imate mogućnosti uradite i ehosonografski pregled trbušnih mišića, kao i muskulusa aductora longusa i magnusa.
?
Pitanje #23082Odgovoreno 27. 2. 2009.
Dragana Krasić
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Zakažite
Bojana,da li je veci problem panicni napad ili vezanost za Bromazepam,sta misllite?Morate smanjiti dozu Bromazepama do ukidanja,jer Vam je to uslov za izlecenje!Krenite odmah.Dogovorite se sa psihijatron,recite sta Vam je bilo najbolje terapijski,podvrgnite se psihoterapiji i naci cete resenje problema,sigurno Srdacno Dr Dragana Krasic
?
Pitanje #22671Odgovoreno 27. 2. 2009.

Poštovani, imam 27god. Radi se o problemu koji mi se dogodio pre

Poštovani,
imam 27god. Radi se o problemu koji mi se dogodio pre oko god. dana. U vožnji dok sam sedeo hteo sam da podrignem i na jednom osetio kako mi se vazduh popeo na gore ka ustima u vidu balončića i počelo je otežano disanje koje i dan danas imam. Javljalo se i javlja se dalje povremeno. Na pregledu kod gastroeneterologa i interniste su mi davali razne dijagnoze od kile, gastritisa, do iritabilnog kolona. Kao i nervoza uopšte. Po prirodi jesam malo nervozan ali ne u ne znam kojoj meri. Popio svu terapiju i nema boljitka. Naime, osećam nelagodnost i nemogućnost disanja izmedju abdomena i pluća, ponekad osećam stegnutost u plućima, teškoću pri gutanju, kao da nemam dovoljno vazduha da jedem i gutam, i osećam puckanje na desnoj strani pluća bliže grudnoj kosti i sredini grudi uvek na desnoj strani i to najviše pri jakom inspirijumu. To pucketanje mi se javlja svakog jutra kad ustanem i preko dana. Slabost u nogama, vrtoglavica, uznemirenost, nedostatak vazduha dok pričam i smejem se, drhtavica pri dužem radu i većem naporu. Slabost u rukama kao i grčenje prstiju obe ruke ponekad. To pucketanje koje osećam pri inspirijumu se javlja i kad kijam. To je kao krepitacija kod recimo metakarpalnog zgloba. Radio sam spirometriju i rendren pluća i sve je ok. Jedan lekar mi je napomenuo da možda imam suženje disajnih puteva. ct i magnetnu nisam radio. U krvi imam povišene trigliceride i bilirubin ali vrlo malo. Ostalo je sve ok.
Unapred hvala.
Aleksandar Nagorni
Aleksandar NagorniSpecijalista gastroenterologije
Zakažite
Poštovani,
uradite gastroskopiju ako je niste uradili da bi se znalo da li imate kilu ili ne koja potencijalno može da da subjektivne smetnje koje imate. Obavezno treba da vas pogleda pneumoftiziolog.
Pozdrav

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460