Stetoskop
Stetoskop
Pitajte doktoraSve oblasti

Sve oblasti – pitajte doktora

Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 96538 pitanja iz svih oblasti.

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Svi odgovori (96538)

?
Pitanje #34046Odgovoreno 17. 7. 2009.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovani,
Povredu koju ste opisali u sportsko-medicinskoj praksi najčešće se tretira kao „ atletska potkolenica“ koja se javlja u predelu cevanice i to najčešće kod atletičara, a nastaje usled dugotrajnog trčanja na različitim podlogama i usled preteranog opterećenja i prekomerne težine. Moguća je pojava rascepa cevanica, a javlja se i kod amatera i kod profesionalaca, a može da nastane i kod trčanja i hodanja. Dominira bol, povremena utrnulost, a ponekad i otok prednje strane potkolenice (mogu da se jave periostitis, tendinitis i entezitis). Rascep cevanice može da nastane od veoma malog naprsnuća mišića potkolenice, frakture od preopterećenja kosti potkolenice, upale membrane koja obavija kost, ili prerazvijenosti nožnog mišića.
Povrede mišića zadnje lože potkolenice – povrede m. gastrocnemiusa nisu česte i pripadaju grupi povreda hiperekstenzorne prirode. Radi se o istegnućima visoke lokalizacije zbog čega je poremećena funkcija kolena pa je u takvim slučajevima potrebno isključiti intrasticijalne povrede kolena. Nekada se povrede dešavaju iznenadnom forsiranom dorzifleksijom stopala. Nekada je osetljivost izražena pozadi na femoralnim kondilima. Karakteristika ove povrede je otežan ili nemogući hod na prstima. Kada je u pitanju teža povreda palpira se otok. U povrede mišića potkolenice ovog tipa ubrajaju se ostificirajući miozitis, povrede m. soleusa, a dešavaju se u punoj takmičarskoj formi. Kod sportista kod kojih se javljaju recurentne bolne epizode lokalizovane na m. Soleusu savetuje se pravilna tehnika trčanja sa lakom unutrašnjom rotacijom, čime se smanjuje naprezanje m. Soleusa. Dao sam vam opširan odgovor u cilju da shvatite ozbiljnost povrede i da se odmah javite specijalisti sportske medicine da bi uključio fizikalni tretman (lasero terapija, ultrazvučna terapija, magnetno impulsno polje i diodinamik). Želim Vam brz oporavak.
Pozdrav
?
Pitanje #34101Odgovoreno 17. 7. 2009.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovani,
Uključite odmah fizikalni tretman i to: laser, magnetno impulsno polje ultrzvuk i vaccus. Od masti bih Vam predložio masti bogate kamforom. Savetujem da obavezno idete na relakscionu sportsku masažu posle korišćenja bazena gde ne treba plivati već raditi blage pokrete kako bi popustio spazam mišićne muskulature ramenog dela. Jačajte rame jer ako to ne učinite ponovo će doći do povrede.
Pozdrav.
?
Pitanje #34102Odgovoreno 17. 7. 2009.

Poštovani, Pre nekoliko meseci imala sam povredu skočnog zgloba. To se desilo

Poštovani,
Pre nekoliko meseci imala sam povredu skočnog zgloba. To se desilo na utakmici kada sam htela da zaustavim igracicu a ona mi je zgazila nogu, inače treniram rukomet! Neki doktor koji je bio na utakmici mi je namestio zglob i rekao da nije ništa strašno, da već sutra mogu da treniram. Kada sam došla kući, noga mi je mnogo otekla, i nisam mogla sasvim da se oslonim na nogu! Prvo sam išla na snimanje, zatim mi je doktor stavio gips na 4 dana, otek se malo smanjio, i onda mi je bandažirao nogu zavojem na 2 nedelje, i onda sam išla 10 dana na kineziterapiju i struju (dd-spsp, valjda ne razumem tačno šta piše u terapeutskom kartonu-i na interferentne struje 1-100hz) i kineziterapiju vežbe za povećanje pokretnosti zgloba. Prva merenja su bila ovakva: flexio dorzal. 30 stepeni oba puta (pre i posle terapija), extensio plant. Pre 20, posle 25 stepeni (od mogućih 30), supinatiopre 30, posle 40 (od mogućih 45 stepeni) pronatio po 5 stepeni oba puta. Posle mi je doktorica, ne ortoped pošto je bio na odmoru, rekla da mogu da treniram, ali da otok još malo postoji. Evo posle mesec dana treniram rukomet i dalje, ali kad god nekako stanem loše, ili cimnem nogu osetim kratak bol (1 min) i ostar bol. Koristim steznik. Međutim mene brine taj bol, i to što mi je povređeni zglob (desni) malo veći od levog. E sad mene zanima da li je to sve normalno (bol, i većina zgloba), i da li trebam opet da posetim ortopeda, ili da mažem neku mast? Molim Vas odgovorite mi što pre mnogo se brinem, polako gubim mesto u timu, a i strah me da opet ne povredim nogu (šta će se desiti ako je opet povredim?) molim Vas očekujem brzo Vaš odgovor.
Unapred hvala.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovana,
Kod Vas je u samom postupku lečenja sve bilo pogrešno. Od samog “nameštanja” zgloba, pa kasnije stavljanje gipsa i fiksiranje zgloba bandažom uticalo je na stvorenu kontrakturu skočnog zgloba. Vremenom ste aktivnim trenažnim procesom eliminisali kontrakturu, otok i bol po nekad su prisutni i po nekoliko meseci dok ne ojača ligamentarni aparat. Nema potrebe za brigu. Bitno je da treninge radite a periodični bol vremenom će prestati.
Pozdrav
?
Pitanje #34098Odgovoreno 17. 7. 2009.
Nikola Vukašinović
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Zakažite
Poštovani,
Ukidanje leka ide uz eeg kontrole i zavisno od toga ima li napada ili ne. Postoji mogućnost da se ponove napadi ako se ukine lek ali su male šanse. Uvek se može terapija ponoviti ako treba zlu ne trebalo. Međutim što se tiče alkohola on snižava prag za epi napade tako da se oni češće javljaju kod osoba koji ga konzumiraju čak iako je bolest "prošla", kao i neredovna ishrana, preterana fizička aktivnost.
Pozdrav.
?
Pitanje #34111Odgovoreno 17. 7. 2009.

Poštovani, Pozdrav. Obavila sam nalaze mr mozga: mr mozga na učinjenim sagitalnim,

Poštovani,
Pozdrav. Obavila sam nalaze mr mozga: mr mozga na učinjenim sagitalnim, transverzalnim i koronarnim presjecima primjenom različitih tehnika snimanja pokazuje uredan odnos sive i bijele tvari te urednu organizaciju girusa i sulkusa. Periventikularno i subkortikalno obostrano u t2 mjernoj slici hiperintenzivne demijelinizacijske lezije. Ventikularni sustav je centralno smješten, simetričan, bez znakova hidrocefalusa. Četvrta i treća moždana komora medioponirane. U području moždanog debla i malog mozga ne nalazi se patoloških promjena. Ne nalazi se promjena u području selarne i paraselarne regije. Pontocerebalni kutovi bez patoloških promjena uz urednu širinu unutarnjih slušnih kanala. Ne nalazi se znakova postojanja tumora kao niti svežih ishemijskih ili hemoragijskih lezija. Zakjučak: mr mozga pokazuje periventikularno i subkortikalno obostrano demijelinizacijske lezije otvorene etiologije. (hipksijsko ishemijske iz perinatalne faze). Lezije ne pokazuju morfološke karakteristike demijelinizacije tipa ms. Cdfi karotidnih arterija: morfološkim prikazom arterija karotidnog stabla registriraju se nešto uži lumeni krvnih žila urednih stijenki. Hemodinamika je simetrična i uredna. Savjetuje se učiniti tilt-up test s masažom sinus caroticus-a. Eeg: osnovna cerebalna aktivnost je dobro izražena, srednjevoltažna, lako iregularna alpha ritma u frekvenciji 9-11 hz. Reakcija vizualnog blokiranja djelomice izražena. Difuzno interponirani spori i zašiljeni valovi 5-7 hz s lateralizacijom parijeto-temporo-oksipitalno, izraženije desno uz elemente s-v kompleksa 3-4 hz amplitude do 75 mikrov. Navedeni valovi imaju tendenciju generaliziranih izbijanja preko obiju hemisfera, trajanja 1/4 sec. Na hv i ifs analogan nalaz. Zaključak: eeg nalaz je difuzno disritmičko promjenjen s lateralizacijom pto, izraženije desno uz paroksizme kratkog trajanja s-v kompleksa 3-4 hz. Savjetuje se tilt-up test i eeg nakon neprospavane noći. Ekg: sinus ritam fr. Oko 60/min, pr 0,12sec.
Unaprijed hvala.
Nikola Vukašinović
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Zakažite
Poštovana,
Što se tiče mr postoje promene za koje se još uvek ne može reći kog su porekla, zato je potrebna dalja dijagnostika. Slažem se da treba uraditi eeg nakon deprivacije spavanja (neprospavana noć) jer postoje jasne nepravilnosti na eeg ali predlažem da uradite i komplet ep (evocirani potencijali). Javite se sa nalazima.
Pozdrav.
?
Pitanje #34060Odgovoreno 17. 7. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovana,
Na osnovu opisa se može zaključiti da Vam je operisana diskus hernija i spondiloza na nivou c4-c5 vratne kičme. Iz opisa se ne vidi: kakvo je bilo stanje pre operacije; ni koja je operacija rađena; ni da li je nešto postavljano umesto odstranjenog diska; kada je rađena operacija; kakav je bio tada, a kakav sada neurološki nalaz i tegobe; Sada postoje znaci osteofita i diksus hernije na operisanom nivou, ali nije jasno da li oni zahtevaju reoparciju. Takođe postoji i diskus hernija iznad operisanog nivoa. Stepen pritiska na nervne strukture na oba nivoa i potreba za operacijom se, bez pregleda Vas i Vaših snimaka, te ranije dokumentacije, ne mogu proceniti. To će sigurno moći da uradi Vaš neurohirurg. Inače reoperacja na ranije operisanom nivou se može izvesti.
Pozdrav.
?
Pitanje #34016Odgovoreno 17. 7. 2009.
Aleksandar KostićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovani,
Na osnovu Vašeg pisma stičem utisak da je Vaš glavni problem zapravo dobroćudni tumor (lipom) filuma terminale. Filum terminale je fibrozna traka dužine oko 20 cm, koja je u svom gornjem delu bliska nervnim korenovima odgvornim za kontrolu sfinktera, pokretanje i osećaj u predelu donjih ekstremiteta. Operacija je skopčana sa objektivnim rizicima, i stvar je procene Vašeg neurohirurga da li objektivni rizici premašuju realni benefit od operacije. Sve u svemu, mišljenja sam da dok god se ne operišete (dok se lipom ne ukloni) bolovi neće stati.
Pozdrav
?
Pitanje #34000Odgovoreno 17. 7. 2009.
Poštovana,
Počeo bih od toga da emotivno stanje rešite uz pomoć psihologa, psihijatra ako ne može drugačije. Onda u odnosu na vaš stil ishrane da dodate još jedan obrok, pa neka je 4-5-6 obroka ukupno u toku dana. Ako treba otidite kod nutricioniste da proceni stepen uhranjenosti i eventualno da dijetu - plan ishrane prilagođen vama. Ako nemate apetit - ješćete planski. Sa mešovitom ishranom, puno povrća i voća, kalorijski jačom, verovatno nećete imati potrebe za preparatima kakve ste naveli.
Pozdrav.
?
Pitanje #34002Odgovoreno 17. 7. 2009.
Poštovana,
Mene bi mnogo više zanimalo da ste napisali da li ste imali vidljive, neobjašnjive alergijske reakcije, ili baš na ove namirnice. Niste podnosili hleb, makarone - izbijala Vam koprivnjača? Ako ste imali takve reakcije, dijagnostikovanu alergiju, prolive, osip, svrab i slično, jasno je da treba te namirnice da izbegavate. Čitajte deklaracije na pakovanjima da bi bili sigurni u sastav. Ostaje još mnogo namirnica. Umesto proizvoda od brašna na koje ste alergični idete na one od čisto kukuruznog brašna, krompir, pasulj ili kupite bezglutensko brašno pa mesite uz dodatak praška za pecivo; ovsene pahuljice i slično. Povrće i voće slobodno - bez grejpfruta ćete preživeti :) mlečni proizvodi slobodno, meso, ulje takođe.
Pozdrav.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460