Pitajte doktoraRadiologija
Radiologija – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 432 pitanja iz oblasti Radiologija.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
DraganapetrovicpopovicLekar

Aleksandar NagorniProf. dr

Nikola VukašinovićDr sci. med.

Petar BošnjakovićProf. dr
Stetoskop.infoLekar

Rami AburasDr

Miroslav GranićProf. dr

Mirjana DurbabaPrim. dr sci. med.

Mihajlo BožanićDr

Dragan DžufićDr sci. med.

Ljiljana BošnjakDr
Stetoskop InfoLekar

Bojan RadojičićAss. dr

Biljana ĐokićPrim. dr

Helena MaksimovićMr sci. med. dr

Ivana KostadinovićDr

Magdalena RadovićPrim. dr sci. med.

Sonja JankovićSpec. dr med.
Svi odgovori (432)
?
Pitanje #10892. 9. 2007.

Petar BošnjakovićSpecijalista radiologije
Poštovana gospodjo Vukadinović,
Vezano za Vaš upit slobodan sam da Vam, kao pokušaj mog razjašnjenja, ponudim sledećih nekolko činjenica:
1. Kontrastno sredstvo koje se koristi kod pregleda na MSCT nije radioaktivno već jodno, hidrosolubilno i vazano za njega ne postoji nikakava količina zračenja;
2. NE POSTOJI naknadno zračenje posle MSCT pregleda. Samo dok traje emisija rendgenskih zrakova iz rendgenske cevi, osoba koja se pregleda izložena je zračenju. Ne postoji terorijska mogućnost da ste Vi nakon pregleda bili izvor zračenja za bilo koga.
3. Doza zračenja kod MSCT pregleda gornjeg abdomena (ukoliko je pravilno izveden) varira od 2 do 5 mGy. Ona je veća nego kod pregleda klasičnim CT aparatima ali je količina i kvalitet dobijenih dijagnostičkih informacija takodje značajno veći.
4. Idealno bi bilo da ste za verifikovanje stanja nadbubrežne žlezde bili
upućeni na pregled magnetnom rezonancom ali se u algoritmu radioloških postupaka kod sumnje na takve promene isto tako često primenjuje i MSCT.
ZAKLJUČNO: Pregled je uradjen u skladu sa savremenom medicinskom naukom (mada se prioritet daje magnetnoj rezonanci). Niste nikoga ugrozili jer to nije moguće. Smete da ostanete u drugom stanju već nakon prvog menstrualnog krvarenja.
Ukoliko želite bilo kakvo dodatno objašnjenje stojim Vam na raspolaganju.
S poštovanjem,
Prof. dr Petar Bošnjaković
Vezano za Vaš upit slobodan sam da Vam, kao pokušaj mog razjašnjenja, ponudim sledećih nekolko činjenica:
1. Kontrastno sredstvo koje se koristi kod pregleda na MSCT nije radioaktivno već jodno, hidrosolubilno i vazano za njega ne postoji nikakava količina zračenja;
2. NE POSTOJI naknadno zračenje posle MSCT pregleda. Samo dok traje emisija rendgenskih zrakova iz rendgenske cevi, osoba koja se pregleda izložena je zračenju. Ne postoji terorijska mogućnost da ste Vi nakon pregleda bili izvor zračenja za bilo koga.
3. Doza zračenja kod MSCT pregleda gornjeg abdomena (ukoliko je pravilno izveden) varira od 2 do 5 mGy. Ona je veća nego kod pregleda klasičnim CT aparatima ali je količina i kvalitet dobijenih dijagnostičkih informacija takodje značajno veći.
4. Idealno bi bilo da ste za verifikovanje stanja nadbubrežne žlezde bili
upućeni na pregled magnetnom rezonancom ali se u algoritmu radioloških postupaka kod sumnje na takve promene isto tako često primenjuje i MSCT.
ZAKLJUČNO: Pregled je uradjen u skladu sa savremenom medicinskom naukom (mada se prioritet daje magnetnoj rezonanci). Niste nikoga ugrozili jer to nije moguće. Smete da ostanete u drugom stanju već nakon prvog menstrualnog krvarenja.
Ukoliko želite bilo kakvo dodatno objašnjenje stojim Vam na raspolaganju.
S poštovanjem,
Prof. dr Petar Bošnjaković
?
Pitanje #104321. 8. 2007.

Petar BošnjakovićSpecijalista radiologije
U savremenoj medicini najviše podataka o promenama u zidu grudnog koša
mogu
dati magnetna rezonanca (MR) ili multisdlajsni CT (MSCT). S obzirom da
treba
da se načini i pregled pluća prednost bi svakako bila na stranu MSCT.
S poštovanjem,
prof. dr P. Bošnjaković
?
Pitanje #97015. 7. 2007.

Petar BošnjakovićSpecijalista radiologije
Naravno da se može poslati i poštom.
Adresa:
prof. dr Petar Bošnjaković
Institut za radiologiju KC Niš
Bul. dr Zorana Djindjića 48
18000 Niš
tel: 018 221 469
mobilni: 063 408 224
Srdačan pozdrav
Prof. dr P. Bošnjaković
?
Pitanje #8906. 6. 2007.

Petar BošnjakovićSpecijalista radiologije
Postovani,
Zanima me sta je to CT snimanje, postupak i sta dobijamo njime?
Ukratko: operisana sam pre godinu dana, ciste na jajniku, nakon godinu
dana ponovo ih imam i nakom marker tumora (32.5) mi je savetovano da
uradim
CT.
Unapred se zahvaljujem.
?
Pitanje #8766. 6. 2007.

Petar BošnjakovićSpecijalista radiologije
Postovana Jelena,
Pregled zeluca je vec moguce obaviti UKOLIKO ZA TO POSTOJI VALJANA
INDIKACIJA. Znaci dogovor sa gastroenterologom pa sa nekim od radiologa
Instituta za radiologiju KC Nis. Ukoliko zelite mozete mi se obratiti
tokom
naredne nedelje.
Pregledi debelog creva imaju svoju usko odredjenu indikacionu grupu a to
je:
1. gruoa bolesnika u kojih nije moguca kolonoskopija
2. grupa gde potoji nedefinisan nalaz na kolonoskopiji
3. grupa bolesnika sa promenama koje zahvataju spoljasni deo zida ili
okolinu debelog creva sto njije vidljivo kolonoskopijom.
Moze se obaviti u Institutu za radiologiju KC Nis.
Pozdrav
?
Pitanje #86731. 5. 2007.

Petar BošnjakovićSpecijalista radiologije
Scintigrafija predstavlja snimanje pojedinih delova tela prikazom kolicine
radiopaktivne supstance koja se u njima veze. Naime, u venu se ubrizgava
apecijalni radioaktivni materijal i meri njegova kolicina u organu koji
zelimo da prikazemo. Tako dobijamo "mapu" njegove funkcionalnosti iz koje
mozemo da izvedemo niz zakljucaka koji su od znacaja za postavljanje
dijagnoze.
metoda spada u domen nuklearne medicine.
Pozdrav
?
Pitanje #47113. 4. 2007.

Petar BošnjakovićSpecijalista radiologije
Ultrazvučni pregled je sasvim dovoljan za odredjivanje veličine,
oblika, strukture bubrega kao i prisustva ili odsustva najvećeg broja
patoloških promena (ciste, kalkulusi...). Razlika u veličini bubrega
ne mora značiti nikakvu patološku promenu u okvirima koje navodite.
Metoda koja Vam je predložena se odnosi na odredjivanje funkcije
bubrega i vezana je odredjenu dozu jonizujućeg zračenja.
Funkciju bubrega moguće je proceniti i magnetnom rezonancom ali je to
veoma teško u dečijem uzrastu zbog nesaradjivanja prilikom pregleda.
Mišljenja sam da sačekate sledeću ultrazvučnu kontrolu kojom
prilikom bi se uradio i kolor dopler pregled renalnih arterija pa nakon
toga donela odluka o dinamskoj scintigrafiji.
Pozdrav, Prof. dr Petar Bošnjaković
Pozdrav, Prof. dr Petar Bošnjaković
?
Pitanje #47013. 4. 2007.

Petar BošnjakovićSpecijalista radiologije
Sa godinama dolazi do pojave degnerativnih procesa koji zahvataju
zglobove našeg tela. Istanjuje se tglobna hrskavica, površine postaju
nepravilne, javljaju se koštani izraštaji (osteofiti). Čitav ovaj
proces se naziva degenrativni reumatizam a najčešće promene u
njegovom sklopu - artroze. Da bi se znalo na koji se zglob odnosi
artroza onda se ime zgloba dodaje odrednici artoza kao prefiks.
Najpoznatija je artroza kičmenog stuba - spondiloartroza ili
spondiloza. Omartroza (omarthrosis) je artroza ramenog zgloba.
S poštovanjem,
Prof. dr P. Bošnjaković
S poštovanjem,
Prof. dr P. Bošnjaković
?
Pitanje #3432. 4. 2007.

Petar BošnjakovićSpecijalista radiologije
NARAVNO, NAJVIŠE INFORMACIJA BIH VAM MOGAO DATI UKOLIKO MOGU DA
IZVRŠIM UVID U NAČINJENE RDG.
MNOGO POZDRAVA
Prof. dr P. Bošnjaković
?
Pitanje #16210. 3. 2007.

Petar BošnjakovićSpecijalista radiologije
Poštovani gospodine Mirkoviću,
Radi se o aparatu za kompjuterizovanu tomografiju (CT) koji ima veći
broj redova detektorskih jedinica (u konkretnom slučaju 64). To znači
da se prilikom jedne rotacije rendgenske cevi impulsi stvaraju u 64
reda detektorskih jedinica. Time se postiže da u stvaranju slike
učestvuje cela zapremina (voluman) skeniranog dela tela i iz nje se
mogu načiniti preseci u ravfnima koje su nam potrebne za donošenje
dijagnostičkog zaključka. Znači, veća je oštrina slike u
poredjenju sa klasičnim CT aparatom i postoji mogućnost brze
rekonstrukcije preseka čime se dobija na dijagnostičkoj preciznosti.
Kompjuterskim programima je moguće načiniti virtuelno "putovanje"
kroz disajne puteve ili debelo crevo i sagledati prikaz unutrašnjosti.
Nadalje, brzina pregleda je značajno unapredjena (pregled je skraćen)
što je omogućilo prikaz krvnih sudova srca. Pouzdanost ovogh pregleda
je manja nego klasične, invazivne koronarografije ali se koristi kao
jedan od pregleda u proceni da li je koronarografija indikovana ili ne.
Veoma je veliki broj indikacija, prednosti ali i nekih nedostataka tako
da Vas molim da ukoliko imate neki specifičniji upit isti ponovo
pošaljete kako biste dobili valjan odgovor.
Srdačan pozdrav,
Srdačan pozdrav,
?
Pitanje #1499. 3. 2007.

Petar BošnjakovićSpecijalista radiologije
Poštovana gospodji Vojvodić,
Radioterapija je vrsta lečenja pri kojoj pored uništavanja malignih ćelija dolazi i do oštećenja normalnih ćelija organizma. Radioterapeuti koji se ovim bave se u maksimalno pripremljeni da što je moguće više smanje ove neželjene efekte a da se postigne što veći stepen uništenja malignih ćelija. Takav je slučaj i sa Vašim ocem. Tumor na bazi jezika spada u one koje je veoma teško lečiti isključivo operativnim zahvatom. Uvek se, a pogotovo ako postoji lokalno širenje, prati i radioterapijom regije tumora koja se po pravilu radi sa dve strane upravo da se efekti radioterapije na zdrava tkiva što više smanje. Sluznica usne duplje je osetljiva na zračenje i reaguje nadrađajem, plikovima, bolom pa i lokalnom nekrozom. Terapija je kompletno usmerena ka smanjenju simptoma i sprečavanju nastanka infekcije tako da je ono što Vaš otac koristi sasvim na mestu. Po završetku radioterapije doći će i do regresije opisanih promena. Ukoliko je došlo do izraženije nekroze sluznice, Vaš radioterapeiut će proceniti da li je možda potrebno prekinuti sa radioterapijom.
S poštovanjem,
Radioterapija je vrsta lečenja pri kojoj pored uništavanja malignih ćelija dolazi i do oštećenja normalnih ćelija organizma. Radioterapeuti koji se ovim bave se u maksimalno pripremljeni da što je moguće više smanje ove neželjene efekte a da se postigne što veći stepen uništenja malignih ćelija. Takav je slučaj i sa Vašim ocem. Tumor na bazi jezika spada u one koje je veoma teško lečiti isključivo operativnim zahvatom. Uvek se, a pogotovo ako postoji lokalno širenje, prati i radioterapijom regije tumora koja se po pravilu radi sa dve strane upravo da se efekti radioterapije na zdrava tkiva što više smanje. Sluznica usne duplje je osetljiva na zračenje i reaguje nadrađajem, plikovima, bolom pa i lokalnom nekrozom. Terapija je kompletno usmerena ka smanjenju simptoma i sprečavanju nastanka infekcije tako da je ono što Vaš otac koristi sasvim na mestu. Po završetku radioterapije doći će i do regresije opisanih promena. Ukoliko je došlo do izraženije nekroze sluznice, Vaš radioterapeiut će proceniti da li je možda potrebno prekinuti sa radioterapijom.
S poštovanjem,
?
Pitanje #1134. 3. 2007.

Petar BošnjakovićSpecijalista radiologije
Sva se pitanja odnose na radioterapiju koja je u većini zemalja
posebna specijalnost.
Za odgovor Vas moram uputiti na neku od Onkoloških ustanova
prreferentno Institut za onkologiju U sremskoj Kamenici.
Pozdrav