Pitajte doktoraBolesti srca
Bolesti srca – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 2942 pitanja iz oblasti Bolesti srca.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
Dragana Petrovic PopovicPrim. dr
Nikola VukašinovićDr sci. med.
Zoran PerišićProf. dr
Stetoskop.infoLekar
Vladimir KecmanDr
Dušanka MiloševićPrim. mr sci. med
Gordana GrujićDr
Ljubomir IlicLekar
Miroslav GranićProf. dr
Milan MijailovićMr sci. med. dr
Mihailo BalićDr
Marija ZdravkovićDr
Slađana Pavlović NastićDr
Ivan StojanovicDr sci. med.
Sanja JovićSpec. dr med.
Luka JovanovićSpec. dr med.
Dimitrije JeremićDoc. dr
Stetoskop InfoLekar
Slobodan KažićDr
Slobodan GajićSpec. dr med.
Teodora StanojlovićPrim. dr
Nikola ZarićSpec. dr med.
Branko DakićDr
Marko VuletaDr
Svi odgovori (2942)
?
Pitanje #4023. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Krvni pritisak nije konstanta već je odraz homeostaze mnogih spoljnih
i unutrašnjih činilaca. Pritisak u Vašim godinama ne bi trebao da
orelazi 140/90mmHg i s obzirom da je najčešće u granicama normale
možda je potrebnaa mala korekcija doze lekova koje inače uzimate a ne
uvođenje nekog novog leka. Porast pritiska tokom fizičkog
opterećenja je očekivan a po Vašem opisu testa mislim da imate lošu
kondiciju i da Vam je potrebno više fizičke aktivnosti. Ako imate
višak težine po njenom smanjenju biće lakše kontrolisati pritisak.
?
Pitanje #32726. 3. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Imate dobru terapiju(beta blokator) i imate dobar režim života jer
upražnjavate fizičku kativnost. Prolaps mitralnog zaliska veoma retko
pravi hemodinamske teškoće pa Vam je moj savet da se ponašate što
normalnije.
?
Pitanje #32626. 3. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Po preporukama evropskih i američkih kardioloških udruženja
pejsmejker se ugrađuje kada frekvenca u budnom stanju pada ispod 40
otkucaja u minuti ili kada pauza između dva srčana otkucaja bude
veća od 3,5 sekundi.Ovi kriterijumi mogu biti i blaži ako pacijent
ima sinkope tipa vrtoglavice, nesvestice ili ako čak izgubi svest. U
Vašem slučaju mislum da za sada nema razloga za zabrinutost, kao ni
indikacija za ugradnju pejsmejkera.
?
Pitanje #32526. 3. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Sa 26 godina koliko Vi imate i treba da Vam svi kardiološki pregledi
budu normalni. Ali, problem sa želucem koji Vi imate, daje svoje
efekte pre svega na srčanu frekvencu. To samo po sebi ne predstavlja
ozbiljan zdravstveni problem. Saveti koje ste dobili su dobri i to je
uobičajeni pristup terapiju refluksa želudačne kiseline: više
manjih obroka tokom dana i visoko uzglavlje.
?
Pitanje #32426. 3. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana Slavice,
ventrikularne ekstrasistole (VES) se mogu javiti i bez postojanja
ozbiljnih bolesti: premor, previše nikotina ili alkohola, napetost,
pogrešna ishrana...Naravno, tu su i bolesti koje mogu izazvati VES ali
one uvek ostavljaju i druge tragove tako da na osnovu Vašeg teksta
mislim da ne postoji organska podloga za VES. Dovoljno je da pijete
magnezijum, po potrebi sedativa i da imate fizičku aktivnost primerenu
Vašim godinama.
?
Pitanje #27920. 3. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
LGL sindrom ili sindrom preekscitacije znači da u srcu postoje dodatni
snopovi kroz koje se mogu sprovoditi električni impulsi znatno brže
nego uobičajno što rezultira napadima ubrzanog rada srca sa
frekfencom koja može biti veća od 150 otkucaja u minuti. Beta
blokatori usporavaju rad srca. Ako nemate napade ubrzanog rada srca
nemate potrebe da uzimate lekove.
?
Pitanje #27820. 3. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Nizak krvni pritisak se veoma retko leči medikamentima. Najvažnije je
da li Vi imate tegobe kada Vam je pritisak tako nizak. Ako se jave
nesvestica, vrtoglavica ili glavobolja popijte pola litre tečnosti i
pritisak će se normalizovati.
?
Pitanje #27720. 3. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana Tatjana,
Inkompletni blok desne grane(IBDK) nije srčana mana. Srčani impulsi
se sprovode unutar komora kroz dve grane : levu i desnu. IBDK znači da
je ometeno sprovođenje impulsa kroz desnu granu Hisovog snopa. To se
može javiti u veoma malom procentu kod jedne urođene srčane mane ali
je ona toliko očigledna da se uvek otkrije u detinjstvu jer je detetu
ometen razvoj. Sam IBDK Vam neće praviti tegobe i Vi ga ne možete
prepoznati po nekim tegobama. Mislim da su predložene pretrage
nepotrebne.
?
Pitanje #27620. 3. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani Milane,
medicinski izvori koje si koristio su dobri pa si dao i najveći deo
odgovora. Pošto je preostao samo stres, terapija može biti male doze
sedativa i eventualno male doze beta blokatora, na primer Presolol 1/4
ili 2 puta 1/4.
?
Pitanje #27520. 3. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Vasilip i Sortis su veoma slični lekovi iz iste grupe i prvenstveno
deluju na obaranje nivoa holesterola a mnogo manje na trigliceride.
Postoje drugi lekovi koji su efikasniji u obaranju triglicerida ali Vam
njih mora propisati lekar. Oprez: I kod ovih lekova se mogu
povećavati jetrini enzimi. Pokušajte sa dijetom da oborite trigliceride.
?
Pitanje #27420. 3. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Postoji velika verovatnoća da bi smanjenjem težine smanjili i krvni
pritisak. Ono što je sigurno je da bi se Vi osećali bolje i da bi
bili zdraviji. Izračunajte svoj optimalni BMI i probajte da nekom od
dijeta po savetu lekara skinete težinu.
?
Pitanje #27320. 3. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Imali ste kratkotrajan pad pritiska koji se može javiti iz puno
razloga (gubitak tečnosti posle povraćanja ili proliva, obilna
menstruacija, vagalni refleks itd). verovatno da je ovo poslednje bilo
uzrok kod Vas, može se javiti kod preteranog utopljavanja i
pregrevanja organizma.
?
Pitanje #27220. 3. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana Vesna,
kašalj može biti posledica prestanka pušenja i sa vremenom će se
smiriti. Ali, može biti i prateća pojava grupi lekova koji se zovu
ACE inhibitori i gde spadaju: Zorcaptil, Enalapril, Hemokvin, Monopril,
Lisinopril...Mislim da kašalj kod Vašeg muža nema veze sa
preživljenim infarktom.
?
Pitanje #27120. 3. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana Milena
Vaša majka verovatno ima tromboflebitis i treba da se obrati
najbližem vaskularnom hirurgu.
?
Pitanje #18312. 3. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Mislim da su tvoji strahovi neopravdani, jer ako si u tvojim godinama
uradio sve te preglede i imao normalne rezultate nema potrebe za daljom
dijagnostikom.
?
Pitanje #18212. 3. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani Andreja,
stvarno ste iscrpno opisali zdravstveno stanje Vašeg oca pa mogu dati
svoje mišljenje, naravno nekompletno jer je bez kontakta sa bolesnikom
i pregleda. Mislim da Vaš otac ima dosta raširenu aterosklerotsku
bolest koja je do sada dijagnostikovana na karotidnim i moždanim
arterijama a prisutni su i plakovi na abdominalnoj aorti. Holesterol je
povremeno povišen. Ali...
Oba leka za povišen pritisak koja uzima su vrlo kratkog dejstva,
moraju se uzimati više puta dnevno i po pom mišljenju malo zastareli.
Lekove treba da promeni internista ili kardiolog koje imate sigurno i u
Somboru u u Novom Sadu. Obavezan je lek iz grupe statina( SORTIS,
VASILIP,CHOLIPAM....) kojim bi se holesterol oborio na vrednosti
4,5mmol/L.
?
Pitanje #18112. 3. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Holesterol Vam je na gornjoj granici a trigliceridi su u granicama
mormale. Vrednost ovih parametara zavisi i od toga šta ste jeli
prethodnog dana. Sa 34 godine Vi ste prilično bezbedni od
aterosklerotske bolesti krvnih sudova srca i tako će biti do
menopauze. Povišene vrednosti povećavaju rizik za nastanak koronarne
bolesti i spadaju u FAKTORE KARDIOVASKULARNOG RIZIKA (kao i
hipertenzija, pušenje, dijabetes, porodično opterećenje...)
?
Pitanje #18012. 3. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Opasnost koju nosi koksaki virus za srce (a i druge virusne i
bakterijske upale srčanog mišića) je pre svega u gubitku plemenitog
tkiva koje od srca ostavlja "krpu" i drastično umanjuje sposobnost
srca da rado kao pumpa. Na sreću najveći procenat ovih infekcija se
završi bez ikakvih posledica pa mislim da je tako bilo i kod Vas,
inače bi imali ozbiljno gušenje pri naporu i ne bi mogli da obavljate
ni najobičnije poslove jer bi se intenzivno zamarali. Tegobe koje
opisujete: probadanje i stezanje pri mirovanju,kratkotrajno lupanje
srca, po mom mišljenju kod Vas ne predstavljaju znak bolesti ili
oštećenja srca.
?
Pitanje #1489. 3. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Nemojte uzimati zajedno lekove već po 3-4 dana uzimajte samo po jedan
lek, tako ćete najbolje saznati od kog leka Vam je muka.
?
Pitanje #1479. 3. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani gospodine Tomislave,
teško da bi dva doktora u Srbiji napisali dva ista leka za neku
bolest. Ne zato što neko zna više ili bolje (možda ima i toga) već
zato što na tržištu lekova postoji veliki izbor kvalitetnih lekova.
Hipertenzija se može lečiti sa bar 5-6 grupa lekova a u svakoj ima po
nekoliko predstavnika. Aspirin (acetilsalicilna kiselina) je jako
važan lek ali može delovati erodirajuće na želudac. Kompanija BAYER
pravi Aspirin Protect koji možete i Vi uzimati. Izaberite jednu
kombinaciju lekova i verujte u nju. I OBAVEZNO se vratite na staru
težinu. Vi ste mlad muškarac, trčite, vozite biciklu, vežbajte...
ali skinite tih 10 ilograma.