Stetoskop
Stetoskop
Pitajte doktoraBolesti srca

Bolesti srca – pitajte doktora

Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 2942 pitanja iz oblasti Bolesti srca.

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Svi odgovori (2942)

?
Pitanje #4023. 4. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Krvni pritisak nije konstanta već je odraz homeostaze mnogih spoljnih i unutrašnjih činilaca. Pritisak u Vašim godinama ne bi trebao da orelazi 140/90mmHg i s obzirom da je najčešće u granicama normale možda je potrebnaa mala korekcija doze lekova koje inače uzimate a ne uvođenje nekog novog leka. Porast pritiska tokom fizičkog opterećenja je očekivan a po Vašem opisu testa mislim da imate lošu kondiciju i da Vam je potrebno više fizičke aktivnosti. Ako imate višak težine po njenom smanjenju biće lakše kontrolisati pritisak.
?
Pitanje #32626. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Po preporukama evropskih i američkih kardioloških udruženja pejsmejker se ugrađuje kada frekvenca u budnom stanju pada ispod 40 otkucaja u minuti ili kada pauza između dva srčana otkucaja bude veća od 3,5 sekundi.Ovi kriterijumi mogu biti i blaži ako pacijent ima sinkope tipa vrtoglavice, nesvestice ili ako čak izgubi svest. U Vašem slučaju mislum da za sada nema razloga za zabrinutost, kao ni indikacija za ugradnju pejsmejkera.
?
Pitanje #32526. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Sa 26 godina koliko Vi imate i treba da Vam svi kardiološki pregledi budu normalni. Ali, problem sa želucem koji Vi imate, daje svoje efekte pre svega na srčanu frekvencu. To samo po sebi ne predstavlja ozbiljan zdravstveni problem. Saveti koje ste dobili su dobri i to je uobičajeni pristup terapiju refluksa želudačne kiseline: više manjih obroka tokom dana i visoko uzglavlje.
?
Pitanje #32426. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovana Slavice, ventrikularne ekstrasistole (VES) se mogu javiti i bez postojanja ozbiljnih bolesti: premor, previše nikotina ili alkohola, napetost, pogrešna ishrana...Naravno, tu su i bolesti koje mogu izazvati VES ali one uvek ostavljaju i druge tragove tako da na osnovu Vašeg teksta mislim da ne postoji organska podloga za VES. Dovoljno je da pijete magnezijum, po potrebi sedativa i da imate fizičku aktivnost primerenu Vašim godinama.
?
Pitanje #27820. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Nizak krvni pritisak se veoma retko leči medikamentima. Najvažnije je da li Vi imate tegobe kada Vam je pritisak tako nizak. Ako se jave nesvestica, vrtoglavica ili glavobolja popijte pola litre tečnosti i pritisak će se normalizovati.
?
Pitanje #27720. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovana Tatjana, Inkompletni blok desne grane(IBDK) nije srčana mana. Srčani impulsi se sprovode unutar komora kroz dve grane : levu i desnu. IBDK znači da je ometeno sprovođenje impulsa kroz desnu granu Hisovog snopa. To se može javiti u veoma malom procentu kod jedne urođene srčane mane ali je ona toliko očigledna da se uvek otkrije u detinjstvu jer je detetu ometen razvoj. Sam IBDK Vam neće praviti tegobe i Vi ga ne možete prepoznati po nekim tegobama. Mislim da su predložene pretrage nepotrebne.
?
Pitanje #27620. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovani Milane, medicinski izvori koje si koristio su dobri pa si dao i najveći deo odgovora. Pošto je preostao samo stres, terapija može biti male doze sedativa i eventualno male doze beta blokatora, na primer Presolol 1/4 ili 2 puta 1/4.
?
Pitanje #27220. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovana Vesna, kašalj može biti posledica prestanka pušenja i sa vremenom će se smiriti. Ali, može biti i prateća pojava grupi lekova koji se zovu ACE inhibitori i gde spadaju: Zorcaptil, Enalapril, Hemokvin, Monopril, Lisinopril...Mislim da kašalj kod Vašeg muža nema veze sa preživljenim infarktom.
?
Pitanje #18212. 3. 2007.

Postovani dr.Perišić, Moj otac (66 godina) boluje od visokog krvnog pritiska godinama.

Postovani dr.Perišić,
Moj otac (66 godina) boluje od visokog krvnog pritiska godinama. Prve tegobe je imao vec u 27-oj godini. Zadnjih deset godina uzima lekove za snižavanje pritiska (Zorkaptil i Nifelat) i uglavnom ga održava u normali, no bez lekova vrednosti pritiska su oko 200/100. Inače je nepušač, ne pije i nema problema sa viškom kilograma, fizički je aktivan i radno je angažovan. Pre dve godine imao je TIA, simptomi su bili otežan govor i pisanje, ali je poremećaj trajao kratko, manje od sat vremena. Nakon toga bili smo kod neuropsihijatra i snimio je krvne sudove mozga i karotide. Ništa nije bilo alarmantno, ali su konstatovane arteriosklerozne promene. Takodje je snimio krvne sudove ruku i nogu, gde je lekar rekao da je kad se uzmu u obzir godine sve prihvatljivo. Radio je i UVZ srca i konstatovana je stenoza arterije i hipertrofija leve komeore. Pre neki dan je radio ultrazvuk gornjeg abdomena i konstatovano je da abd. arterija ima prečnik 18mm i da ima dosta ateromatoznih plakova. Krvna slika je uglavnom uredna, vrednosti triglicerida su uvek u granicama normale, holesterol je povremeno povišen (max 7,2), ali u zadnjih dve godine je značajno korigovao ishranu, uzima ginko i zeleni čaj, te je i ta vrednost uglavnom blago povišena, a indeks arterioskleroze je dobar. Mene zanima, koliko je to proširenje krvnih sudova opasno i kakve su mogućnosti lečenja, treba li holesterol snižavati lekovima? Takodje, volela bih da mi preporučite nekog dobrog kardiologa (Novi Sad, Sombor) jer u nedostatku dobrog lekara opšte prakse, koji nažalost ne smatraju potrebnim dalje ispitivanje, uglavnom prepišu lekove, imam utisak da lutamo. Napominjem, sve pomenute preglede uradili smo na svoju ruku.
Unapred hvala! Andreja

Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovani Andreja, stvarno ste iscrpno opisali zdravstveno stanje Vašeg oca pa mogu dati svoje mišljenje, naravno nekompletno jer je bez kontakta sa bolesnikom i pregleda. Mislim da Vaš otac ima dosta raširenu aterosklerotsku bolest koja je do sada dijagnostikovana na karotidnim i moždanim arterijama a prisutni su i plakovi na abdominalnoj aorti. Holesterol je povremeno povišen. Ali... Oba leka za povišen pritisak koja uzima su vrlo kratkog dejstva, moraju se uzimati više puta dnevno i po pom mišljenju malo zastareli. Lekove treba da promeni internista ili kardiolog koje imate sigurno i u Somboru u u Novom Sadu. Obavezan je lek iz grupe statina( SORTIS, VASILIP,CHOLIPAM....) kojim bi se holesterol oborio na vrednosti 4,5mmol/L.
?
Pitanje #18112. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Holesterol Vam je na gornjoj granici a trigliceridi su u granicama mormale. Vrednost ovih parametara zavisi i od toga šta ste jeli prethodnog dana. Sa 34 godine Vi ste prilično bezbedni od aterosklerotske bolesti krvnih sudova srca i tako će biti do menopauze. Povišene vrednosti povećavaju rizik za nastanak koronarne bolesti i spadaju u FAKTORE KARDIOVASKULARNOG RIZIKA (kao i hipertenzija, pušenje, dijabetes, porodično opterećenje...)
?
Pitanje #18012. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Opasnost koju nosi koksaki virus za srce (a i druge virusne i bakterijske upale srčanog mišića) je pre svega u gubitku plemenitog tkiva koje od srca ostavlja "krpu" i drastično umanjuje sposobnost srca da rado kao pumpa. Na sreću najveći procenat ovih infekcija se završi bez ikakvih posledica pa mislim da je tako bilo i kod Vas, inače bi imali ozbiljno gušenje pri naporu i ne bi mogli da obavljate ni najobičnije poslove jer bi se intenzivno zamarali. Tegobe koje opisujete: probadanje i stezanje pri mirovanju,kratkotrajno lupanje srca, po mom mišljenju kod Vas ne predstavljaju znak bolesti ili oštećenja srca.
?
Pitanje #1479. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovani gospodine Tomislave, teško da bi dva doktora u Srbiji napisali dva ista leka za neku bolest. Ne zato što neko zna više ili bolje (možda ima i toga) već zato što na tržištu lekova postoji veliki izbor kvalitetnih lekova. Hipertenzija se može lečiti sa bar 5-6 grupa lekova a u svakoj ima po nekoliko predstavnika. Aspirin (acetilsalicilna kiselina) je jako važan lek ali može delovati erodirajuće na želudac. Kompanija BAYER pravi Aspirin Protect koji možete i Vi uzimati. Izaberite jednu kombinaciju lekova i verujte u nju. I OBAVEZNO se vratite na staru težinu. Vi ste mlad muškarac, trčite, vozite biciklu, vežbajte... ali skinite tih 10 ilograma.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460