Pitajte doktoraBolesti srca
Bolesti srca – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 2942 pitanja iz oblasti Bolesti srca.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
Dragana Petrovic PopovicPrim. dr
Nikola VukašinovićDr sci. med.
Zoran PerišićProf. dr
Stetoskop.infoLekar
Vladimir KecmanDr
Dušanka MiloševićPrim. mr sci. med
Gordana GrujićDr
Ljubomir IlicLekar
Miroslav GranićProf. dr
Milan MijailovićMr sci. med. dr
Mihailo BalićDr
Marija ZdravkovićDr
Slađana Pavlović NastićDr
Ivan StojanovicDr sci. med.
Sanja JovićSpec. dr med.
Luka JovanovićSpec. dr med.
Dimitrije JeremićDoc. dr
Stetoskop InfoLekar
Slobodan KažićDr
Slobodan GajićSpec. dr med.
Teodora StanojlovićPrim. dr
Nikola ZarićSpec. dr med.
Branko DakićDr
Marko VuletaDr
Svi odgovori (2942)
?
Pitanje #63024. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Postoji mnogo lekova koji efikasno snižavaju holesterol i verovatno da
je u pitanju genski deficit holesterolskih receptora čim su vrednosti
tako visoke. Lek mora propisati kardiolog.
?
Pitanje #4347. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Javite se na kardiološki pregled jer bi bilo neozbiljno sa moje strane
da postavljam dijagnoze i predlažem terapiju bez EKG-a i slične
dijagnostike.
?
Pitanje #4337. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ako nemate problem sa krvnim pritiskom zujanje u ušima sigurno nema
veze sa srcem.
?
Pitanje #4327. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Proširivanje aorte bi imalo smisla samo ako je ta stenoza na dostupnom
mestu i ako pravi određene smetlje. Kako Vaša mama ima 76 godina
sigurno je da je to suženje aorte (ako je dijagnoza tačna) nije
životno ugrozilo i da to ne treba tretirati kao bolest.
?
Pitanje #4317. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Mislim da ne ali ipak konsultujte vaskularnog hirurga (na ovom istom sajtu).
?
Pitanje #4307. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Žao mi je ali ja stvarno ne znam da kijanje (ne kašljanje) može
biti znak srčanih problema.
?
Pitanje #4285. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Sve preko 140/90mmHg treba shvatiti i tretirati kao hipertenziju i
odlično je da je Vaš pritisak pod terapijom takav. Ako nemate
nusefekte terapije Norvascom nemate ograničenje u pogledu dužine
uzimanja. Magnezijum ima logike uzimati samo ako imate ventrikularne
ekstrasistole. Izbegavajte slano i gazirano, vežbajte (sigurno ste sa
troje dece jako aktivni)
?
Pitanje #4275. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Lek je generički (po sastavu) MOLSIDOMIN, u dozi od 8 miligrama ako je
u pitanju Lopion R. Tražite lek po generičom imenu.
?
Pitanje #4265. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Verovatno da su u pitanju ekstrasistole a da bi se pravilno lečile
moraju se prvo snimiti na EKG-u. Tek odna se može odrediti optimalna
terapija.
?
Pitanje #4203. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ne znam kakav metal može biti u pitanju jer posle bajpas hirurgije
nema u glavi nikakvog metala koji bi ometao pregled. Nema nikakvih
smetnji za skener ili magnetnu rezonancu.
?
Pitanje #4193. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Vrednosti Vašeg pritiska su adekvatne za Vaše godine, budite
zadovoljni i bez brige.
?
Pitanje #4183. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Vrsta aktivnosti koju ste opisali sigurno neće dovesti do zadebljanja
srčanog mišića i ne morate ići celog života u teretanu zato što
ste to radili u jednom periodu svog života. Smanjenje debljine zidova
srca je zaista moguće postići nekim lekovima, naravno, tamo gde ima
indikacije za to.
?
Pitanje #4173. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Dve osnovne grupe stentova su:
1.BARE metal - obični metalni stentovi
2.DES metalni stentovi natopljeni lekom.
Kod DES grupe procenat ponovnih suženja krvnog suda je manji i oni su
indikovani kod pacijenata kod kojih je ovaj procenat povićen:
dijabetičari, dugačke lezije, kod račvi, u prethodno suženim
stentovima...Sve vrste stentova su u opticaju kod nas a Fond
zdravstvenog osiguranja nabavlja 2 vrste DES i 3 vrste BARE stentova za
sve kuće koje ih ugrađuju. Stentovi se ugrađuju prema indikacijama
ai operater odlučuje šta će ugraditi. BARE metal stentovi koštaju
između 20000 i 30000 dinara a DES stentovi koštaju oko 120000-130000
dinara. Fond je obezbedio dovoljne količine stentova za sve centre.
?
Pitanje #4163. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Odgovor je u domenu vaskularnog hirurga ili neurologa.
?
Pitanje #4153. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Jedan moj kolega je imao rečenicu:
-Mi doktori lako lepimo dijagnoze, a pacijenti treba da žive sa njima.
Mislim da nemate ama baš nijedan simptom angine pectoris a ako želite
i da je sprečite pozabavite se malo faktorima kardiovaskularnog rizika
(ako ih imate): gojaznost, pušenje, povišene masnoće u krvi,
hipertenzija, dijabetes...Crvenilo koje opisujete je najverovatnije
neurodermatitis i nije bolest, već reakcija preosetljivog organizma.
?
Pitanje #4143. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani Mirko,
frekvenca srca između 259 u 280 se veoma tećko podnosi jer je pri toj
frekvenci rad srca neefikasan tako da mislim da je frekvenca morala
biti manja ili je u pitanju frekvenca pretkomora. Moguća dijagnoza kod
Vas je: Preekscitacioni sindrom eventualno WPW sindrom, i u tom
slučaju bi Vam trebala intervencija elektrofiziologa(to je profesor
Grujić ) u KC Srbije ili na Institutu DEDINJE. Odluka o
elektrofiziologiji treba da se zasniva na podatku kako često imate
napade PSVT, koliko je visoka frekvenca i koliko Vam smetaju.Ako se
napadi budu javljali češće od jednom u 3 meseca uradite
elektrofiziološko ispitivanje,
?
Pitanje #4063. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Sindrom smanjene glukozne tolerancije nije još uvek bolest nego stanje
koje predhodi dijabetesu. Osobe sa smanjenom glukoznom tolerancijom
imaju veliki rizik da obole od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti,
ali te osobe još uvek nisu bolesne.
Da bi se postavila dijagnoza smanjene glukozne tolerancije, potrebno je
da se proveri vrednost glikemije našte, to znači da se najmanje 8
sati pre jutarnjeg vađenja krvi ne unosi ništa što ima kalorijsku
vrednost.Ako bi vrednosti glikemije bile iznad referentnih, radi se
test opterećenja šećerom koji daje tačnu odrednicu zdravstvenog stanja.
Što se tiče dijagnoze Hiperlipoproteeinemije, nije mi jasno kako je
ona postavljena s obzirom da su Vam vrednosti lipidnog statusa u
granicama normale. Za terapiju bilo koje bolesti je rano a kako imate
svega 35 godina (i stomak) krenite sa vežbanjem. Porodična anamneza
dijabetesa nalaže da proveravate šećer u krvi 2 puta godišnje.
Vi verovatno imate abdominalni tip gojaznosti (ako je obim struka veći
od 102 cm) i zaista bi bilo važno da smršate.
?
Pitanje #4053. 4. 2007.
Postovani doktore Perisic, Hocete li mi,molim Vas,odgovoriti na sledeca pitanja? Sta vise
Postovani doktore Perisic, Hocete li mi,molim Vas,odgovoriti na sledeca pitanja? Sta vise opterecuje srce: fizicka aktivnost 1 (jedan) sat nakon jela i uzimanja lekova za hipertenziju ili fizicka aktivnost 2 (dva) sata nakon jela i uzimanja lekova za hipertenziju I ako ni jedno ni drugo nije dobro, kada preporucujete vezbanje, nakon rucka (prvog obilnog obroka).Rijec je o fizickim aktivnostima srcanog bolesnika sa dijabetesom i hipertenzijom. Hvala puno. Vesna Cetkovic
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana Vesna,
Fizička aktivnost se preporučuje posle obroka onoliko vremena koliko
je potrebno da se hrana evakuiše iz želuca tako da je po mom
mišljenju brojka od 2 sata ispravna. S obzirom da pacijent ima i
dijabetes mora se voditi računa da previše fizičke aktivnosti može
oboriti šećer u krvi.
?
Pitanje #4043. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana Jelena,
Plavix i Cardipirin spadaju u lekove koji smanjuju sposobnost
trombocita da se slepljuju zahvaljujući infibiciji nekih enzimskih
sistema. Osmah po prestanku njihovog uzimanja efekat naglo pada i posle
nekoliko dana preostali novostvreni trombociti su bez njihovog efekta.
?
Pitanje #4033. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Malo je nezahvalno ovako preko neta postavljati dijagnoze i davati
terapiju. Sa nalazom Vašeg Holtera morate upoznati kardiologa jer ako
ste tačno interpretirali nalaz znači da je registrovano prisustvo
ventrikularne tahikardije (više od 3 VES u nizu) što zahteva
terapiju. S obzirom na povišenu frekvencu dobar izbor bi bio beta
blokator ali lek Vam mora propisati kardiolog.