
Mr sci. med. dr Milan Mijailović
Kardiologija
Dr Mijailović je subspecijalista kardiologije sa dugogodišnjim iskustvom u državnoj kao i u privatnoj praksi. Doktor Mijailović je autor i koautor 57 stručnih radova koji su objavljeni u recenziranim časopisima, monografijama i zbornicima radova.
Zakažite pregled
O lekaru
Dr Milan Mijailović je subspecijalista kardiologije sa dugogodišnjim iskustvom u državnoj kao i u privatnoj praksi.
Nakon 30 godišnjeg iskustva doktor Mijailović otvara privatnu praksu "Medica Interna Plus" u Beogradu.
U svakodnevnoj praksi dr Mijailović obavlja:
Autor je i koautor 57 stručnih radova koji su objavljeni u recenziranim časopisima, monografijama i zbornicima radova. Dr Mijailović je završio i Edukaciju iz ultrazvuka srca 2005. godine kao i CME edukaciju iz doplera krvnih sudova vrata 2006. godine.
Pregled kod dr Mijailovića možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na broj 060/0687-461.
Ordinacije
Cenovnik
Cene su informativnog karaktera i mogu se razlikovati u zavisnosti od složenosti procedure.
Radno iskustvo
1986 – 1989
Dom zdravlja Čajetina
Kardiolog.
1989 – 2004
Čigota - Specijalni zavod za lečenje bolesti štitaste žlezde.
Kardiolog.
2004 – 2007
Dom zdravlja "Dr Ristić"
Kardiolog.
2007 – 2010
Poliklinika Alfa Medica
Kardiolog.
2010
Dom zdravlja "Jedro"
Kardiolog.
2017
Medica Interna Plus
Osnivač privatne prakse koja je locirana u A bloku na Novom Beogradu.
Obrazovanje
1985
Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu
Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu
Osnovne studije.
1997
Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu
"Hipertenzija i tip distribucije masnog tkiva kod gojaznih osoba" Magistar medicinskih nauka.
Članstva
Udruženje kardiologa Srbije
Član.
Udruženje za hipertenziju Srbije
Član.
Evropsko udruženje kardiologa
Član.
Evropsko udruženje za hipertenziju
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Svi odgovori doktora (180)
Obzirom na klinički nalaz terapija je odgovarajuća, obratite pažnju da Lasin ne obori krvni pritisak. Za sada nije zabrinjavajuće, pretkomorske es su praktično normalan nalaz kod starijih osoba.
Pozdrav
Pre mesec dana su počeli bolovi u leđima u predelu između leve
Pre mesec dana su počeli bolovi u leđima u predelu između leve lopatice i kičme. Zbog bolova sam otišao kod kardiologa. Tamo mi je urađen EKG i rečeno mi je da je sve u najboljem redu. Stanje se od tada pogoršalo i mene s vremena na vreme boli ivica levog grudnog mišica (koji na dodir u tom predelu izaziva bol mada ne svaki put) koja se nalazi kod grudnog koša, deo grudi sa bočne leve strane. Boli me i predeo oko leve lopatice i imam sporadične bolove u bicepsu leve ruke, mišićima podlaktice, levom ramenu i takođe osećam blago trnjenje malog i domalog prsta leve ruke.
U poslednje vreme oko 3-4 dana imam stezanje u sredini grudi i neki osećaj težine koji se najčešće dešava kada sedim u pogrbljenom položaju. Konstatovana mi je spondiloza vratne kičme i ortoped je ocenio te bolove kao uzrok prethodno navedene dijagnoze. Ja nisam potpuno siguran u to sto mi je rečeno jer moj subjektivni osećaj mi govori da nešto nije uredu.
Tegobe koje ste opisali, zaista mogu da potiču od poremećaja vratne kičme, tzv. Sy cervicobrachialis. Javite se fizijatru radi dalje dijagnostike (MRI vratne kičme) i terapije.
Pozdrav
Radi se o mom sinu (2000. god.), u školi mu je pozlilo
Brugada sindrom je ozbiljna dijagnoza pa je potrebna dodatna dijagnostika u dečijoj klinici u Tiršovoj. Mi, adultni kardiolozi, se ne bavimo decom uzrasta vašeg sina.
Pozdrav.
Od pre desetak dana kada sam iz sna probuđena veoma visokim pritiskom,
Najbolje da se javite svom kardiologu radi dodatne dijagnostike i, eventualne korekcije terapije. Moguće da je adenom na nadbubrežnoj žlezdi doprineo da se osećate tako kako ste naveli, potrebna je evaluacija od strane endokrinologa.
Pozdrav
Tegobe koje ste naveli su normalna pojava kod prolapsa. Savetujem vam da uzimate magnezijum sa b6 vitaminom, a ako je potrebno i 1/4 propranolola po potrebi. Dobra je i svakodnevna umerena rekreacija.
dr milan mijailović
Pozdrav
Moguće da su tegobe izazvane poremećajem kičmenog stuba, koštanih struktura grudnoog koša. Najbolje da se javite reumatologu i fizijatru radi dalje dijagnostike i, eventualne terapije. Nakon toga kod kardiologa.
dr milan mijailović
Pozdrav
Radi kompletne dijagnostike dobro bi bilo da se uradi uz srca, zatim postavi 24h holter ekg-a, a zatim test opterećenja srca- ergometrija na biciklu ili pokretnoj traci, a ako je to neostvarljivo onda farmokološki test opterećenja. Javite se njenom kardiologu radi dopunske dijagnostike i dalje terapije.
dr milan mijailović
Pozdrav
Ne smanjuju svi lekovi broj otkucaja srca. Da bi se postavila indikacija za uvođenje antihipertenzivne terapije najbolje da vas prvo pregleda kardiolog. Najbolje da se postavi aparat za kontinuirano merenje krvnog pritiska tokom 24h (holter krvnog pritiska) . A za druge tegobe, tipa mravinjanja, najbolje pregled neurologa i fizijkatra, eventualno i reumatologa.
dr milan mijailović
Pozdrav
Terapijski problem je bradikardija sa komorskim ekstrasistolama, uvođenje antiaritmijske terapije bi moglo dodatno da uspori rad srca. Potreban je 24-72h holter ekg-a pa da se donese odluka u daljem lečenju. Inače, ne znam, da implantabilni mobilni defibrilator može da se kupi pa da ga kardiolog naknadno ugradi. Najbolje je da održavate zdrav životni stil i da prepustite kardiologu dalju dijagnostiku i lečenje. Možete da uzimate magnezijum. Kada osetite podrhtavanje možete duboko da dišete ili da se nakašljete par puta. A komorska tahikardija se ne javlja tako često.
dr milan mijailović
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.