Pitajte doktoraBolesti srca
Bolesti srca – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 2942 pitanja iz oblasti Bolesti srca.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
Dragana Petrovic PopovicPrim. dr
Nikola VukašinovićDr sci. med.
Zoran PerišićProf. dr
Stetoskop.infoLekar
Vladimir KecmanDr
Dušanka MiloševićPrim. mr sci. med
Gordana GrujićDr
Ljubomir IlicLekar
Miroslav GranićProf. dr
Milan MijailovićMr sci. med. dr
Mihailo BalićDr
Marija ZdravkovićDr
Slađana Pavlović NastićDr
Ivan StojanovicDr sci. med.
Sanja JovićSpec. dr med.
Luka JovanovićSpec. dr med.
Dimitrije JeremićDoc. dr
Stetoskop InfoLekar
Slobodan KažićDr
Slobodan GajićSpec. dr med.
Teodora StanojlovićPrim. dr
Nikola ZarićSpec. dr med.
Branko DakićDr
Marko VuletaDr
Svi odgovori (2942)
?
Pitanje #76915. 5. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Nifelat od 20mg ima oznaku R, to znači retard oblik, tj. to znači da se
supstanca postepeno oslobađa i zato nije dobar izbor za brzo obaranje
povišenog krvnog pritiska. Običan Nifelat sa tabletama žute boje od 10mg
bi
bio dobar izbor ali mislim da se više ne proizvodi. U situacijama kao ona
koju ste opisali povišen pritisak se brzo može oboriti žvakanjem tableta
Zorcaptila (Katopila) od 25 ili 50mg.
?
Pitanje #76815. 5. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Stentovi se mogu deliti na:
1.stentove obložene lekom
2.stentove neobložene lekom ili gole metalne stentove
Prema veličini stratova(okca) mogu biti
1.otvorenog dizajna
2.zatvorenog dizajna
Mogu biti napravljeni od:
1.čelika
2.legura
3.magnezijuma (resorptivni)
1.stentove obložene lekom
2.stentove neobložene lekom ili gole metalne stentove
Prema veličini stratova(okca) mogu biti
1.otvorenog dizajna
2.zatvorenog dizajna
Mogu biti napravljeni od:
1.čelika
2.legura
3.magnezijuma (resorptivni)
?
Pitanje #76715. 5. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
SOAS (Stenosis ostii arteriosi sinistri) predstavlja bolest aortne valvule
gde dolazi do progresivnog suženja aortnog ušća koje sa normalnih 4 do 6
kvadratnih cm površine dođe na površinu manju od 1 kvadratnog cm. U toj
situaciji je jako otežan izgon krvi iz srca i dolazi do porasta pritiska u
levoj komori, koja mora da se napreže da bi istisla krv, i tako se stvara
gradijent (koji je kod Vaše majke 89mmHG). Kada gradijent pređe 70mmHG
pacijent je za operativno lečenje. SOAS je najnepredvidljivija srčana mana
i
zato sam mišljenja da je operacija potrebna jer se ova mana ne može
lekovima
kontrolisati dovoljno dobro. Dozu Simvora treba povećati da bi holesterol
pao a predlažem prvu kontrolu posle 3 meseca uzimanja leka.
?
Pitanje #76615. 5. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani Dragane,
normalna srčana frekvenca je između 60 i 80 ali se može tolerisati donja
do
50 i gornja do 90. Preko toga govorimo o bradikardiji i tahikardiji.
Povremeno "lupanje" srca može biti subjektivni osećaj ekstrasistola
(prevremenih srčanih udara) ili kratkotrajnih ubrzanja srčanog rada a
uzroka
ima jako mnogo, od onih fizioloških pa do onih u raznim bolestima.
?
Pitanje #7278. 5. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana Jelena,
Takayasu (Takajaši) arteritis predstavlja upalni proces koji zahvata
zidove
aorte i njenih grana, nepoznate etiologije.Češće se javlja kod osoba
ženskog
pola između 15 i 320 godina starosti.
Klinička slika i dijagonza. - Kod polovine bolesnika javlja se generalna
slabost sa osećajem nelagodnosti, groznicom, noćnim preznojavanjem,
gubitkom
telesne težine, atralgijama i zamorom. Često su ove tegobe praćenje
anemijom
i povećanim vrednostima sedmentacije eritrocita. Ova početna faza bolesti
se
često progredira stanjem koje se karakteriše upalnim procesom i nekrozom
zidova aorte i njenih grana. Kod druge polovine bolesnika sa Takajašijevim
artritisom javljaju se samo kasnije vaskularne promene, bez gore navedenih
simptoma i znakova. U odmaklom stadijumu upalnog procesa aorte dolazi do
slabosti njenih zidova sa formiranjem lokalizovanih aneurizmi. Zidovi luka
aorte su posebno osetljivi.
Kod mnogih bolesnika bolest se smiri i klinički tok ide blago ali može
biti
i drugačije.
Terapija:
-akutno smirenje procesa visokim dozama kortikosteroida
-energično lečenje hipertenzije
-po potrebi hirurški tretman ili angioplastika balonima
?
Pitanje #7228. 5. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana Mirjana,
pošaljite dokumentaciju putem e-maila (upakujte slike u formate da budu
male) ili stavite fotokopije u kovertu i pošaljite na adresu:
doc dr Zoran Perišić
načelnik odeljenja invazivne dijagnostike
Klinika za kardiologiju
Klinički Centar u Nišu
Bulevar Zorana Äinđića 48
18000 Niš
doc dr Zoran Perišić
načelnik odeljenja invazivne dijagnostike
Klinika za kardiologiju
Klinički Centar u Nišu
Bulevar Zorana Äinđića 48
18000 Niš
?
Pitanje #7218. 5. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Deo odgovora ste i sami napisali. Teško je predvideti kako će se kretati
pritisak tokom dana. Možda je dobar savet da se prepodne popije sedativ,
da
se češće kontroliše pritisak tokom dana i da u slučaju pritiska većeg od
140/90mmHg sažvaće tabletu od 25mg Zorcaptila. Ako je pritisak tokom dana
uglavnom preko ovih vrednosti onda dodati drugi lek u terapiju.
?
Pitanje #7208. 5. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Na osnovu dokumentacije koju ste opisali verovatno da kod Vas postoje
povremene ventrikularne tj.komorske ekstrasistole(VES), koje su najčešće
praćene konpezatornom pauzom pa ostavljaju utisak velike pauze u radu srca
ili čak i prestanka rada srca. Učestalost VES kod Vas nije velika i ne
zahteva terapiju, možda bi se mogle upotrebiti male doze beta blokatora
(Concor, Presolol, Prinorm...)
?
Pitanje #7198. 5. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana Marija, ja radim specijalističku ambulantu svake nedelje u
Kliničkom Centru u Nišu, javite se ako želite pregled. Da bi se ocenila
težina tahikardije morao bih da vidim EKG u napadu tahikardije, tek onda
mogu da komentarišem Vašu terapiju.
?
Pitanje #6833. 5. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
1.Predlažem nošenje aparata za merenje protiska tokom 24 sata, čime se
izbegava hipertenzija belih mantila (pacijenti u bolnici imaju za 9% veći
pritisak nego kući).
2. Dok se ne odredi optimalna terapija, a to je ona koja drži pritisak
ispod
140/90mmHg, kontrole što češće. Kasnije na 1 do 2 meseca ali pacijent mora
u
međuvremenu da nađe način da sebi kontroliše pritisak.
3.Jednom do dva puta dnevno, na istoj ruci, istim aparatom, u istom
položaju. Bolja varijanta je da to neko drugi radi, bez najave.
4. Po mom mišljenju i iskustvu, sasvim pouzdani.
?
Pitanje #6803. 5. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani Aleksandre,
postavili ste dosta pitanja, da krenemo redom. Ako je tačno da Vam je
frekvenca bila 190 u minuti, imali ste supraventrikularni paroksizam a
treba
kao moguću dojagnozu pomenuti i WPW sindrom, tj. sindrom preekscitacije.
Povišeni su Vam i holesterol i trigliceridi pa savetujem uzimanje nekog
statina radi regulacije lipoproteinskog statusa.
Valsalva manevar, pritisak na očne jabučice, obrnuti Vaalsalva, masaža
karotidnog sinusa predstavljaju korišćenje fizioloških refleksa u pokušaju
uspostavljanja predominacije parasimpatikusa(vagusa) čime se može
prekinuti
napad ubrzanog rada srca ali apsolutno ne preporučujem osobama van
medicine
da koriste ove reflekse bez monitoringa EKG-a jer može doći do
kratkotrajnog
prestanka rada srca ili ozbiljnog usporenja. Ostavimo te manevre
doktorima.
?
Pitanje #64024. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani Srđane,
koksaki virus može izazvati veoma neugodne upale srčanog mišića i
ostaviti veoma ozbiljne posledice. Po rezultatima koje ste poslali
čini se kao nema porasta virusne aktivnosti. Mislim da je terapija
dobra a mirovanje je neophodno. Treba uključiti imunologa u Vaše
lečenje.
?
Pitanje #63924. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Nema dodirnih tačaka između 2 bolesti koje pominjete, jedno je
reakcija preosetljivossti organizma na stranu supstancu a drugo je
ozbiljna srčana slabost kao posledica oštećenog srčanog mišića.
?
Pitanje #63724. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ovakav način komunikacije sigurno nije najbolji za postavljanje
dijagnoze ali napisaću Vam svoje mišljenje. Iako su Vam svi rezultati
u traganju za aritmijama bili negativni dobili ste terapiju kao da je
aritmija dokazana. Opisujete višak težine, kod gojaznih ljudi pri
saginjanju želudaci stomak mogu pritiskati srce i dovoditi do
kratkotrajnih aritmija ili ubrzanog srčanog rada.
?
Pitanje #63624. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Preporuke za zdrav život su svuda iste. Vežbajte, jedute zdravu
hranu, bez duvana i alkohola.
?
Pitanje #63524. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ekstrasistole su prevremeni srčani uradi. Mogu biti supraventrikularne
(KOJE SU BEZ VELIKOG KLINIČKOG ZNAČAJA) i ventrikularne (KOJE MOGU
BITI OPASNE PO PACIJENTA). Kardiolog mora na osnovu EKG-a ra razluči u
kojoj vrsti se radi i da li je potrebna terapija.
?
Pitanje #63424. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Verovatno da je Vaše oboljenje giht (Kolhicin je lek za tu bolest) a
mislim da je reumatolog pravi stručnjak za Vaš problem.
?
Pitanje #63324. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Izvinjavam se na nestrucnom izrazavanju i na krajnje laickom pristupu
problemu.
Odgovor na Vađe pitanje smo odavno postavili na naš sajt, pogledajte
Hitna stanja, šta učiniti u srčanom udaru.
?
Pitanje #63224. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Infarkt sigurno nije razlog za Vaše tegobe jer Vi imate sinkopu.
Predlažem da Vas pregleda neurolog i da uradite 24časovni Holter
monitoring EKG-a.
?
Pitanje #63124. 4. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Mislim da je Propafen prejak lek za dijagnozu koju ste Vi naveli. Ako
su u pitanju samo SVES (supraventrikularne ekstrasistole) treba imati
na umu da su one uglavnom bezazlen i benigan klinički nalaz i da
najčešće nije neophodna terapija. Probajte sa više aktivnosti, malo
sedativa i dobrim raspoloženjem.