Pitajte doktoraBolesti srca
Bolesti srca – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 2942 pitanja iz oblasti Bolesti srca.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
Dragana Petrovic PopovicPrim. dr
Nikola VukašinovićDr sci. med.
Zoran PerišićProf. dr
Stetoskop.infoLekar
Vladimir KecmanDr
Dušanka MiloševićPrim. mr sci. med
Gordana GrujićDr
Ljubomir IlicLekar
Miroslav GranićProf. dr
Milan MijailovićMr sci. med. dr
Mihailo BalićDr
Marija ZdravkovićDr
Slađana Pavlović NastićDr
Ivan StojanovicDr sci. med.
Sanja JovićSpec. dr med.
Luka JovanovićSpec. dr med.
Dimitrije JeremićDoc. dr
Stetoskop InfoLekar
Slobodan KažićDr
Slobodan GajićSpec. dr med.
Teodora StanojlovićPrim. dr
Nikola ZarićSpec. dr med.
Branko DakićDr
Marko VuletaDr
Svi odgovori (2942)
?
Pitanje #241816. 1. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Normalna srčana frekvenca se kreće između 60 i 100 otkucaja u minuti. Povišena srčana frekvenca može se javiti u nekim bolestima ali Vi ste mladi, pre treba razmišljati o povišenom tonusu simpatikusa (jeste li nervozni?). Frekvenca će biti veća i neposredno nakon fizičke aktivnosti. Nemate bolest a ako će Vam to doneti mir javite se kardiologu.
?
Pitanje #241716. 1. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Invazivna hemodinamska obrada ili koronarografija znaači da se punktira veliki arterijski krvni sud (arterija radialis, brahialis ili femoralis), i u nju se uvode kateteri preko kojih se daje kontrasno sredstvo u koronaarne arterije (koje ishraanjuju srčani mišić). U savremenoj kardiologiji rizik ovakve procedure praktično ne postoji.
?
Pitanje #241616. 1. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Nakon ugradnje obavezna je doživorna oralna antikoagulantna terapija (Farin). Svi oni sastojci ishrane koje ste pomenuli se ne smeju uzimati u velikim količinama jer mogu dodatno povećati INR. Krv u pljuvaćci ne treba da Vas brine, to je očekivano sa ovom terapijom.
?
Pitanje #22848. 1. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ima puno tema i par dilema. Ako Vi sa 111 kilograma imate dobar pritisak to je super. Ali, činjenica je da ste tom težinom opteretili srce (to masno tkivo treba hraniti i ono ima svoje krvne sudove), kičmu, zglobove i krvne sudove. Naravno, i Vama je jasno da MORATE smanjiti težinu. Presolo sSME naglo prekinuti, taj rebaund efekat je tipičan za Propranolol a ne za Presolol. Pazite, krvni pritisak nije konstanta, on je balans mnogih stvari u našem organizmu a i van njega. Pri skoku pritiska terapija koju ste uzeli je dobra, ali na Vašu težinu slobodno uzmite 25 do 50miligrama Zorcaptila pod jezik (ili ga izgrickajte da se istopi u ustima). Možete ga ponavljati do ukupne doze od 150 miligrama.
?
Pitanje #22838. 1. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Rizik same bolesti( akomste mislili na koronarnu bolest) je veliki jer su osim infarktne arterije (to je RIA) promene prisutne i na drugim arterijama. Kada su u pitanju pacijenti koji imaju dijabetes, sa ovako izraženom bolešću, onda je operacija najbolje rešenje za pacijenta. Sama operacija, naravno, ima svoje rizike i oni se kreću oko 2% (za nepovoljan ishod operacije).
?
Pitanje #22063. 1. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Fizička aktivnost 4 nedelje posle operacije je apsolutni potrebna a na Vama je da nađete optimalno vreme i mesti za to. To subjektivno osećanje koje se pominje u uputstvu znači da ako ne osećate bolove, gušenje ili neke od tegoba koje su prethodile operaciji možete postepeno i progresivno da povećavate nivo opterećenja. A ako ni hladno vreme ni fizička aktivnost kod Vas ne prave tegobe, onda je operacija uspela savršeno.
?
Pitanje #211025. 12. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Operacije koje ste naveli su veoma ozbiljne i znače da je bolest kod Vaše majke trajala dugo (možda neprepoznata) pa je i oštećenje srca veće. Cilj ove operacije je da pacijent ima ponovo što normalniji život, tj. da nema ili da se smanje epizode srčane slabosti
?
Pitanje #210925. 12. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Koksaki virus po nalazima koje ste dali nemate. Ne vidim nikakav poremećaj u radu Vašeg srca koji bi se trebao tretirati nekim lekom.Mislim da što se tiče Vašeg kardiološkog statusa nemate razloga za zabrinutost.
?
Pitanje #204520. 12. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Tema o kojoj Vi pričate je životna i realna i zaslužuje komentar. Angina pectoris koja se javlja na psihofizički napor zove se stabilna angina. Kako je može izazvati fizičko opterećenje (u Vašem slučaju seksualni odnos), da bi se objektivizirala treba uraditi klasični test opterećenja i ako on bude negativan kao i pre 3 godine onda ste prilično sigurni da tegobe koje ste osetili ne pripadaju srcu. Oprez: korišćenje Viagre ili Cialisa uz organske nitrate (koji se koriste u lečenje angine pectoris) nije dozvoljeno.Moj savet: obavezno kod kardiologa, Novi Sad ih ima dovoljno.
?
Pitanje #204420. 12. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Aritmije predstavljaju svako odstupanje od normalnog srčanog (sinusnog) ritma a mogu se manifestovati kao ekstrasistole (prevremeni udari) ili kao napadi ubrzanog rada srca (tahikardija). Mladi ste, ne verujem da postoji bilo kakva patološka osnova koja bi provocirala aritmije. Eliminišite prvo očigledne a moguće uzroke: gojaznost, boravak u zagušljivim prostorijama, pušenje...povećajte nivo kretanja i fizičke aktivnosti.
?
Pitanje #19297. 12. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
U perikardu (srčanoj maramici) između listova perikarda koji oblažu srce i perikardnu duplju normalno ima malo tečnosti( par milimetara) koja služi da smanji trenje između listova perikarda. Interpretacija ovog nalaza mnogo zavisi i od lekara koji radi pregled a kako veličina izliva miruje na 4mm mislim da nemate razloga za brigu. Ponovite ultrazvuk srca za 6 meseci.
?
Pitanje #19287. 12. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Verovatno da neko vreme imate povišen krvni pritisak koji niste dovoljno dobro regulisali tako da je zid leve komore lagano zadebljao. Leva pretkomora je lako uvećana (normalno do 40mm) što može biti predispozicija za nastajanje nekih aritmija. Sve u svemu, nije loš nalaz.
?
Pitanje #19277. 12. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Kako nemate aktuelni kardiološki problem, ja Vam ne mogu dati dovoljno dobar savet. Ako niste imali infektivnu mononukleozu u periodu koji opisujete, konsultujte hematologa, eventualno infektologa.
?
Pitanje #19267. 12. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ja se ne bavim dečijom kardiologijom ali, po mom mišljenju pedijatar Vašeg > sina je u pravu. Diskretno posmatrajte kako Vaše dete podnosi fizičko opterećenje.
?
Pitanje #19257. 12. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Nije moguće da Vam sa daljine i putem weba regulišem pritisak, ali poenta je > da se treba sagledati aspekt primene svakog pojedinačnog leka, logika > njegove primene i naravno, doza. Tek kada se primeni višestepena terapija > (bar 3 antihipertenziva iz različitih grupa) u maksimalnim pojedinačnim > dozama možemo reći da lčekovi nemaju dovoljana efekat. Vaš pritiak ne bi > smeo da prelazi 140 sa 90 mmHg. Važno pitanje je i dali ste gojazni, jer ako > niste a primate diuretike, njihov efekat može biti sporan.
?
Pitanje #185429. 11. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Mislim da nema nikakvih smetnji koje bi Vas mogle omesti da iznesete trudnoću.
?
Pitanje #185329. 11. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani kolega, monitori na trokanalnim defibrilatorima (to su monitori sa oznakom TM) bi mogli pokazati 3 odvoda koji su reprezentativni za celo srce. To su obično odvodi D2 (ili D3), V1 i V5. Na taj način Vi možete videti "mali" EKG celog srca i eventualnoocirati infarkt. Ali, bez 12-kanalnog EKG-a nema dobre dijagnoze pa je neophodno da proverite koji su to odvodi koje pokriva Vaš defibrilator. Svetski standard može biti samo 12-kanalni EKG.
?
Pitanje #185229. 11. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Dao bih Vam jedan savet. Neka Vam očno dno pogleda i drugi oftalmolog, bez pokazivanja prethodnog nalaza pa mi se opet javite. Ja svaki dan radim sa krvnim sudovima, bodem vene i arterije, pristupam im instrumentima i tečko mi je da dajem takve kvalifikacije. Očno dno je jedino mesto gde se krvni sudovi mogu vizualizovati i zato oftalmolozi nekada daju takve kvalifikacije. Sa 37 godina, bez dijabetesa, veoma je mala verovatnoća da imate loše krvne sudove.
?
Pitanje #185129. 11. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Povišen nivo holesterola se može oboriti dijetom i upotrebom lekova (hipolipemika). Sniženje holesterola za 1% snižava rizik za nastanak vaskularnog događaja za 2%. Izbegavajte kožicu od svih vrsta mesa, izbegavajte masna mesa, suhomesnate proizvode, iznutrice, masne sireve, orahe, lešnike, kikiriki, grickalice...Neka uzima više voća, riba najmanje jednom nedeljno.
?
Pitanje #185029. 11. 2007.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
LGL sindrom ne može biti posledica već samo može biti uzrok tahikardije. Hashimoto može dovoditi do povišenja srčane frekvence a sa pritiskom i frekvencom koji imate beta blokatori bi bili dobar izbor.