Pitajte doktoraBolesti srca
Bolesti srca – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 2942 pitanja iz oblasti Bolesti srca.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
Dragana Petrovic PopovicPrim. dr
Nikola VukašinovićDr sci. med.
Zoran PerišićProf. dr
Stetoskop.infoLekar
Vladimir KecmanDr
Dušanka MiloševićPrim. mr sci. med
Gordana GrujićDr
Ljubomir IlicLekar
Miroslav GranićProf. dr
Milan MijailovićMr sci. med. dr
Mihailo BalićDr
Marija ZdravkovićDr
Slađana Pavlović NastićDr
Ivan StojanovicDr sci. med.
Sanja JovićSpec. dr med.
Luka JovanovićSpec. dr med.
Dimitrije JeremićDoc. dr
Stetoskop InfoLekar
Slobodan KažićDr
Slobodan GajićSpec. dr med.
Teodora StanojlovićPrim. dr
Nikola ZarićSpec. dr med.
Branko DakićDr
Marko VuletaDr
Svi odgovori (2942)
?
Pitanje #845028. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ergometrija i stres EHO su u granicama normale kao i laboratorija i Holter. Vaše zamaranje nema veze sa srcem i nemojte više ići kod kardiologa jer nema potrebe. Vaše srce je potpuno zdravo.
?
Pitanje #843427. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
AKo govorite o ejekcijskoj frakciji (ti procenti koje pominjete) ona bi trebala biti oko 65%, plus minus 10%. Jeste donja granica normale ali ako ste stvarno zabrinuti, smanjite ili ukinite pušenje, aktivirajte se fizički...
?
Pitanje #842627. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Evo neslaganja. EHO je taj pregled kojim se dokazuje ili isključuje hipertrofija (zadebljanje ) zidova leve komore i to onda isključuje bilo koji zaključak sa EKGa. Ergo test se prekida kada se dostigne po tablicama submaksimalna frekvenca (to je 85% maksimalne) za odredjeno godište a to što ste je dostigli za 5 minuta je samo odraz neutreniranosti za tu vrstu aktivnosti. SPECT je bio nepotreban, farmakološki test je bio nepotreban, imate samo 18 godina. Kardiolog sam 18 godina, nikada nisam imao pacijenta u Vašim godinama. Kao urbane legende prepričavamo da je pre XX godina bila neka devojka (ili momak) sa urodjenim dijabetom pa je imala/imao anginu u tim godinama, ali to nije nikada niko video. Hiatus hernija je oboljenje koje može imati i kardiološku simptomatologiju. EKG i ERGO nisu kod Vas pokazali oboljenje, oni jednostavno nisu dovoljno osetljivi i nisu dobro interpretirani. Mislim da Vam je srce potpuno zdravo, vratite se fizičkoj aktivnosti i ne uzimajte anabolike.
?
Pitanje #841527. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Gornji je dobar a donji je na granici onog što bi se moglo nazvati niskim pritiskom. Ali ako nemate tegoba, ne treba ništa.
?
Pitanje #841027. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Cito megalo virus je ostavio posledice na srcu ako postoji pad u funkciji leve komore, što bi se videlo iz ultrazvuka srca. Ako imate tegobe posle jela, to sugeriše da konsultujete gastrologa.
?
Pitanje #840426. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
mr 1+ znači mitralna regurgitacija veoma malog intenziteta a hlk znači hipertrofija leve komore. Krvni pritisak Vam je dobar, pijete dobar lek i to je OK. Ja ne volim rečenicu da neko ima sportsko srce jer bi taj termin trebao biti rezervisan za vrhunske sportiste koji su trenirali svakodnevno po nekoliko sati, koji posle 5 pretrčanih kilometara imaju puls 70 u minuti. Niste gojazni, mislim da bi se trebali baviti fizičkom aktivnošću bez ograničenja, koliko Vam prija.
?
Pitanje #840226. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Vaši nalazi nisu za neku brigu, dobili ste kvalitetan lek, nemate višak težine i ono što je isto tako važno, mislite o svom zdravlju i interesujete se za njega.Ponašajte se normalno, budite fizički aktivni.
?
Pitanje #836726. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
S obzirom da Vam je uradjen test opterećenja i da je on negativan (11 minuta hodanja po traci), imate 31 godinu uz to, sa velikom verovatnoćom se kod Vas može isključiti bilo kakav oblik koronarne bolesti. Citomegalo virus kada ne ostavi nikakve komplikacije ne treba da brine. Mislim da nemate razloga za brigu. Vaše tegobe ne liče na srčane a sa tim strahom koji opisujete ulazite u zonu preokupiranošću sopstvenom bolešću a koja ne postoji. Konsultujte neuropsihijatra, možda Xanax nije pravi lek za Vas.
?
Pitanje #835125. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
To što se jednom desila glavobolja nije alarm da odmah uradite gomilu analiza. AKo je pritisak bio niži, to se moglo desiti zbog puno razloga koji ne predstavljaju oboljenje.
?
Pitanje #833125. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
1. ASD (atrijalni septalni defekt) je komunikacija izmedju desne i leve pretkomore. Ova komunikacija potiče iz fetalnog perioda kada nema oksigenisane krvi iz pluća i kada plod od majke preko pupčane vrpce dobija sve potrebne materije. U prvoj godini života ova komunikacija se zatvori. Ako se ne zatvori, onda govorimo o urodjeneoj srčanoj mani. Kako je pritisak u levoj pretkomori veći, krv se preliva u desno srce i opterećuje ga najpre volumenom a kasnije i pritiskom. To što sada nemate tegobe je dobro ali bi ih verovatno imali u najskorije vreme, bar prema EHO parametrima.
2.Posle operacije šant će naravno nestati. Pritisci će se smanjiti, teško da dodju baš na normalne vrednosti ali Vas to neće ugrožavati.
3.Nećete imati nikakvo strano telo, za zatvaranje se najčešće koristi deo srčane maramice.
?
Pitanje #831224. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Granica hipertenzije je 140/90mmHg a sa Vaših 30 godina sve preko toga je za obaranje. 90mmHg je nivo koji treba oboriti za 5 do 10mmHg, dijetom sa manje soli i manje tečnosti a ako ne pomogne onda sa medikamentom. To što ste se navikli na lako povišen pritisak nije dobro jer Vaše srce trpi zbog uvećanog pritiska.
?
Pitanje #828924. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Operacija koarktacije aorte je i trebala da reši povišen krvni pritisak., Ne vidim vezu izmedju grčeva i prethodne intervencije i ne mislim da su simptom slabog srčanog ritma. Ne znam kolika se sada i da li postoji aortna insuficijencija jer je to bitno za eventualnu operaciju.
?
Pitanje #828424. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
HCT i MCV su parametri eritrocita. A kada je reč o holesterolu, za početak više voća i povrća.
?
Pitanje #828224. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Moguće je da imate problema sa cirkulacijom ili postoji kompresija na neki od nerava. Konsultujte neurologa.
?
Pitanje #825423. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Proveravajte češće pritisak kući i ako prelazi vrednostti 140/90mmHg onda zaslužuje lečenje. Concor je odličan izbor jer tretira i pritisak i ubrzan rad srca a priča o neželjenim posledicama je netačna.
?
Pitanje #825323. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
"Srčani koksaki virus" je mogao biti dokazan samo biopsijom miokarda a kako to kod Vas sigurno nije uradjeno ta dijaganoza ne stoji. Ponovite EHO srca i promenite doktora (naravno, i mene ako niste zadovoljni). Limfociti su marker virusne infekcije a ako nije radjeno kvantitativno odredjivanje i identifikacija virusa nikako se ne može utvrditi koji je virus u pitanju. Zato mislim da postavljena dijagnoza ne stoji.
?
Pitanje #824523. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Opisi svih dojagnostika koje ste radili ukazuju na normalno srce. Povišeni su Vam trigliceridi, obratite pažnju na njih, eventualno uzmite neki lek. Probajte da smanjite težinu. Sve preko 140 sa 90mmHg je hipertenzija i treba da se leči.
?
Pitanje #822623. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Vi i sami vidite kako cigarete deluju na Vas. Za tu vrstu aritmija i ubrzanog rada srca najbolji su beta blokatori ali Vam takav lek treba propisati Vaš lekar.
?
Pitanje #820522. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zdravi ste. Moguće da živite na većoj nadmorskoj visini ili da ste malo vremena proveli tamo.
?
Pitanje #817622. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Sva pitanja upućena meni nisu i stizala do mene, ovo je stiglo.
S obzirom da ste ženskog pola i imate 34 godine, mislim da je dijagnoza angine pectoris za Vas nelogična i nemoguća. Vaše tegobe i ne liče na anginozne. Test opterećenja u žena je inače manje senzitivnosti. Rehabilitacija u Vašoj situaciji ne postoji jer se ništa nije ni desilo. Moj savet je više fizičke aktivnosti, tegulisanje telesne težine, sobe bez duvanskog dima i ako Vaš lekar misli isto, sedativi. Realizujte plan o trudnoći, to je najbolji način da odete od svakodnevnice.