Pitajte doktoraBolesti srca
Bolesti srca – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 2942 pitanja iz oblasti Bolesti srca.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
Dragana Petrovic PopovicPrim. dr
Nikola VukašinovićDr sci. med.
Zoran PerišićProf. dr
Stetoskop.infoLekar
Vladimir KecmanDr
Dušanka MiloševićPrim. mr sci. med
Gordana GrujićDr
Ljubomir IlicLekar
Miroslav GranićProf. dr
Milan MijailovićMr sci. med. dr
Mihailo BalićDr
Marija ZdravkovićDr
Slađana Pavlović NastićDr
Ivan StojanovicDr sci. med.
Sanja JovićSpec. dr med.
Luka JovanovićSpec. dr med.
Dimitrije JeremićDoc. dr
Stetoskop InfoLekar
Slobodan KažićDr
Slobodan GajićSpec. dr med.
Teodora StanojlovićPrim. dr
Nikola ZarićSpec. dr med.
Branko DakićDr
Marko VuletaDr
Svi odgovori (2942)
?
Pitanje #89176. 8. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ne, apsolutno ne postoji razlog za koronarografiju.
?
Pitanje #88685. 8. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Pitanje niste postavili ali ako ste mislili na Vaše tegobe, više liče na reumatske smetnje nego na simptome koje bi dala neka bolest srca i njegovih struktura.
?
Pitanje #88053. 8. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Alkoholisano stanje je veoma širok pojam koji može varirati od blage pripitosti pa do stanja patološke opijenosti. Alkohol utiče na sve više centre i nemoguće je odgovoriti šta bi sve moglo izazvati gubitak svesti. Kad govorimo o kardiološkim razlozima osim visokog i niskog pritiska tu su i jako spor ili jako brz srčani rad, što ponekad može biti potencirano alkoholom. Takođe, postoje i neki refleksi koji mogu dovesti do gubitka svesti.
?
Pitanje #87833. 8. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Vaš pritisak je u granicama normale i evidentno je da Vam ta terapija odgovara. Pospanost u kombinaciji sa Amlodipinom je verovatno bila uzrokovana smanjenjem pritiska. Ako u kontaktu sa drugim ljudima osećate promene koje opisujete, i sami znate da je najbolje konsultovati neuropsihijatra i on će moći da predloži terapiju. Takodje tegobe koje opisujete ne liče na moguće nusefekte lekova.
?
Pitanje #87602. 8. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Leva komora ne treba da bude loptastog oblika a ako jeste takva onda radi slabije i manje efikasno. Naravno da može biti opasno, neka sluša savete svog lekara. Ima terapije i mimo lekova ali u pacijenata u kojih je bolest odmakla i imaju neke druge nalaze.
?
Pitanje #87492. 8. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Nema nikakvih smetnji za magnetnu rezonancu leve noge. Ta vrsta dijagnostike se ne sme raditi pacijentima koji imaju pejsmekker.
?
Pitanje #87472. 8. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani Slobodane,
ne mogu Vam odgovoriti na način koji Vi tražite. Karvileks se koristi u više indikacija, isto tako i Enalapril, i oni se ne mogu uporedjivati na način na koji to rade Vaši lekari. Ako je bio cilj da Vam se stabilizuje pritisak, to treba da bude orijentir jesu li lekovi uspešni ili nisu.
?
Pitanje #86861. 8. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
T talas je najvarijabilniji deo EKGa a neke promene na njemu mogu biti putokaz da se nešto dešava i razlog da se urade neke dijagnostičke procedure. Najčeešća promena na T talasu je da postane negativan, u odvodima gde je pre toga bio pozitivan, što može biti znak ishemije miokarda tj. nekog oblika angine pectoris. Kod žena je T talas još manje bitan u dijagnostici. Negativan T talas može biti i znak nekih promena u nivou elektrolita u krvi, redje znak upale srčanog mišića. Ali, što je sumnja na ozbiljniju bolest u pitanju, T talas je medju najmanje važnim promenama.
?
Pitanje #86771. 8. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Mislim da je Vaše pitanje više za neurologa ali odgovoriću na deo koji se dotiče hipertenzije. Povišen krvni pritisak ima kao jedan od najčešćih simptoma glavobolju ali je ona tipično u potiljačnom predelu. Trnjenje glave nije tako tipičan simptom a ako Vam je pritisak sa lekovima normalan, onda hipertenzija nema veze sa Vašim tegobama.
?
Pitanje #866931. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana Svetlana,
Mislim da bi zbog isključenja drugih razloga hipertenzije trebalo uraditi sledeće pretrage:
1. Ultrazvuk bubrežnih arterija
2. Određivanje VMA (vanil mandelična kiselina)
3. Pregled očnog dna.
Ako se isključi neka druga bolest kao razlog hipertenzije onda je u pitanju primarna hipertenzija i morate u napadima imati lek koji će oboriti pritisak. Jer Vaše srce pamti sve, dokaz je ta hipertrofija miokarda koja postoji.
?
Pitanje #866831. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
AKo je pritisak normalan, onda krvarenje iz nosa nema veze sa hipertenzijom. U tom slučaju trebate otići na pregled kod ORL specijaliste.
?
Pitanje #864731. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
UZ srca može da pokaže promene na srcu koje nastaju nakon preležanog infarkta miokarda a samo u kombinaciji sa testom opterećenja može pokazati prisustvo koronarne bolesti, tj. angine pectoris. Za postavljanje dijagnoze bi bio izbor test opterećenja. Ženskog ste pola i dok imate ciklus prilično ste zaštićeni estrogenima od angine. A Vaš opis tegoba ne liči na anginu. Radite malo na kondiciji.
?
Pitanje #860330. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Niste napisali koje vrste pregleda su Vam radili ali ako je radjen samo EKG onda se dijagnoza MCP (miokardiopatija) ne može postaviti. Isosorb R je nitratni preparat koji se daje ako pacijent ima anginozne tegobe a ja ne vidim da ste imali takve tegobe. Vaš pritisak se treba dovesti ispod nivoa 140/90mmHg i moguće da Vam neko vreme neće prijati takav pritisak. Na tržištu je puno lekova za lečenje hipertenzije i ne čudi me da lekari daju različitu terapiju. Moj savet je da izaberete jednog doktora koji će Vas lečiti, bilo u državnoj ili privatnoj instituciji. EHO srca bi bio od koristi a ako je potrebno i test opterećenja.
?
Pitanje #859330. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani SLobodane,
Dali ste mi malo informacija ali pokušaću da Vam odgovorim. "Cardiac Cirrhosis" ili srčana ciroza znači da je postojala dugotrajna insuficijencija desne polovine srca, da se slabost desne komore postepeno uvećavala i prenosila na jetru, što rezultira hroničnom insuficijencijom desnog srca, javlja se zastoj u venskom sistemu, otoci na nogama i uvećanje jetre, a u odmakloj fazi i slobodna tečnost u stomaku tj. ascit. Kao i svaka srčana slabost i ova se može lečiti ali je najvažnije utvrditi šta je bio razlog za njeno nastajanje i delovati na tom nivou. Ako Vam je ćerka mladja od 40 godina, ova dijagnoza je malo verovatna ali ipak moguća.
?
Pitanje #859030. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Infarkt koji je imao Vaš otac je dosta oštetio pumpnu funkciju leve komore jer je EF sa normalnih 60% snižena na 35%. Aneurizma koja se opisuje na EHOu može biti generator potencijalno opasnih aritmija pa bi možda i Holter trebalo uraditi. Ne bi se smeo baviti iole ozbiljnijim fizičkim poslovima, dijeta sa malo soli.
?
Pitanje #856630. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Hijatalna hernija može praviti dosta srčane simptomatologije i Vi verovatno imate savete kako da se ponašate u pogledu ishrane. Ako su nalazi kardiološke dijagnostike dobri, budite mirni. Donji pritisak regulišite lekovima. Imate i tegoba koje liče na labilnost, konsultujte psihijatra.
?
Pitanje #855530. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Iz Vašeg teksta vidim da je leva pretkomora normalna, to je važno jer je onda lakše održati normalni sinusni ritam. Po opisu Holtera u pitanju je pravilna aritmija verovatno porekla pretkomora. Dobro je da Vam lekovi prijaju i odgovaraju. Možda su priraslice dva lista srčane maramice, koji se često nalaze posle operacija razlog Vaših aritmija.
?
Pitanje #851229. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Minimalna mitralna regurgitacija nije opasna i ne može Vam pravite smetnje. Mladi ste ali morate naći vremena, pogotovu sada kada je vreme lepo da Vam fizička aktivnost postane svakodnevnica. Bicikla, aerobik, šetnja, lagano trčanje...Kada odem negde vidim da ceo svet trči, i mlado i staro. Uvek se može naći vremena, samo ostaje pitanje discipline i organizacije. Nalazi su Vam dobri a verovatno su sedativi dobar izbor terapije.
?
Pitanje #849528. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Na ovo pitanje bi mogao da Vam odgovori stručnjak za ovu oblast, milsim da u Batajnici u Beogradi postoji takva komora i stručnjaci koji se bave pacijentima kao što je Vaša majka.
?
Pitanje #848128. 7. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana Aleksandra,
sve analize pokazuju fiziološke okvire. Normalno je da kada duboko udahne vazduh srce počne brže da radi kao što je normalno da kada izdahnete sav vazduh srce uspori. To se zove respiratorna aritmija i ona je fiziološka, tj. nema patološki supstrat. Mladi ste, nemate osnov za kardiološko oboljenje. Put do shvatanja ove istine nekada može biti jak dug i pomoć prihijatra je neophodna. Slažem se sa dijagnozom, možda Xanax nije pravi lek za Vas.