Šta je depresija?
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije do 2020. godine depresija će postati vodeći uzrok smrti i onesposobljenosti u ženskoj populaciji, a posle kardiovaskularnih oboljenja drugi uzrok smrti u celokupnoj populaciji. Oko 450 miliona ljudi u svetu boluje od depresije, a više od dve trećine samoubistava izvrše osobe osobe koje se nalaze u teškoj depresiji. U Srbiji minimum 250.000 ljudi ima neki od simptoma depresije: neraspoloženje koje traje nedeljama i mesecima, nemogućnost odlaska na posao i obavljanje osnovnih dnevnih aktivnosti, nedostatak sna, povremeni ili stalni strah.
Ovo stanje je mnogo više od žalosti i očaja, ona traje najmanje nedelju dana i potpuno preuzima kontrolu nad životom. Utučenost je prisutna većinu vremena, a sve stvari koje su obično podizale raspoloženje više nemaju pozitivan uticaj. Kod čoveka koji pati od depresije može se promeniti način razmišljanja. Svet se vidi drugačije, obično u negativnom svetlu, utiče na porodični i profesionalni život, tako da može da prouzrokuje socijalnu izolaciju. Može da se krije iza osećaja iscrpljenosti, a često je maskirana drugim smetnjama, kao što su hronična anksionznost ili poremećaj u ishrani.
Depresija je bolest raspoloženja koja obuzima i telo i misli čoveka.
Pročitajte šta o depresiji u kontekstu 21. veka kaže prof. dr Nađa Marić Bojović.
Koji su uzročnici depresije?
Prema najnovijim teorijama smatra se da je pojava depresije povezana sa smanjenjem aktivnosti nekih neurotransmitera, serotonina, noradrenalina i dopamina koji imaju prirodnu antidepresivnu funkciju.
Depresija simptomi
- nedostatak životne radosti, intenzivna tuga, samosažaljenje, napadi plača
- strah ( od smrti (tanafobija), od izvršenja samoubistva, strah od gubitka...)
- nemir, zabrinutost, strepnja, očaj
- osetljivost ranjivost, razdražljivost
- usamljenost, bezvoljnost
- oslabljena koncentracija i poremećaj pamćenja
- nesanica ili velika potreba za snom - poremećaji sna
- umor, iscrpljenost, manjak energije
- nedostataj seksualnog nagona
- značajno smanjen ili povećan apetit
- somatski bolovi koji nemaju fizičke uzroke ( glavobolja, probadanja, zanošenje, hronični bolovi)
- želja i razmišljanje o smrti ili planiranje samoubistva
Lečenje
Postporođajna depresija
Depresija kod mladih
Depresija kod dece i mladih je česta tema roditelja i mladih koji se prvi put susreću sa odrastanjem i svim izazovima koje život odraslih nosi. Promene na telu, rast, fizičko i mentalno sazrevanje su sve procesi koji svakome drugačije padaju.
U ovom periodu vršnjaci su najvažniji činioc života mladog čoveka. Kroz vršnjake, mlada osoba kreira standarde lepote, obrasce ponašanja. Na ovom putu depresivni adolescenti često mogu upasti u anoreksiju, bulimiju, podvrgnuti se jojo dijetama, deca su neraspoložena, razdražljiva, spavaju previše ili premalo. Za sve informacije kod depresije kod mladih pročitajte tekst Depresija kod adolescenata.

