Prema Stručno - metodološkom uputstvu za sprovođenje obavezne i preporučene imunizacije, koje se primenjuje od 2023. godine, obavezna imunizacija se sprovodi u domovima zdravlja protiv devet bolesti koje mogu da ugroze život, pre svega najmlađe populacije. Vakcine su besplatne i obuhvat vakcinacije treba da iznosi 95 % (odsto) da bi se postigao kolektivni imunitet u populaciji.
Sa druge strane, postoje preporučene vakcine, koje se godinama koriste u razvijenim zemljama i koje su već pokazale svoju efikasnost i bezbednost.
Vakcine protiv Rota virusa
Rotavirus se prenosi uglavnom preko kontakta sa inficiranom osobom ili preko prljave vode, tako da se često dešava u toku letovanja na moru ili bazenima. Simptomi gastroenteritisa se javljaju brzo, mogu već za nekoliko sati i to u obliku upornog povraćanja i dijareje, u toku dana može da bude preko dvadeset stolica. Moguća je pojava bola u stomaku i lako povišene temperature, dete je malaksalo i iscrpljeno.
„Ukoliko se rotavirus infekcija desi kod dece u prvih nekoliko meseci života, postoji opasnost od izražene dehidratacije, ova deca često moraju da se hospitalizuju zbog teškog opšteg stanja”, objašnjava dr Raketić.
U Srbiji su registrovane dve vakcine protiv rotavirusa. Rotarix, proizvožđača GSK, je vakcina protiv RIX4414 soja rotavirusa i daje se od šeste nedelje života u dve doze, razmak između doza treba da bude najmanje četiri nedelje i vakcinacija treba da se završi do 24. nedelje života odnosno do kraja šestog meseca. Vakcina sadrži 1.5 ml suspenzije i daje se oralnim putem, tako što dete proguta sadržaj vakcine. Ova vakcina se ne sme davati ukoliko je:
- dete alergično na aktivne ili pomoćne sastojke vakcine,
- ukoliko ima invaginaciju (zastoj u prolaznosti creva) ili druge malformacije creva,
- tešku kombinovanu imunodeficijenciju ili infekciju praćenu povišenom temperaturom,
- ukoliko povraća ili ima dijareju.
Takođe se ne preporučuje deci koja imaju preosteljivost na šećere, zato što Rotarix vakcina sadrži saharozu, koja daje slatkast ukus vakcini.
Rotateq je druga vrsta vakcine protiv rotavirusa, proizvođača MSD, i sadrži pet tipova živih sojeva rotavirusa u 2 ml suspenzije. Daje se oralnim putem od šeste do 32. nedelje, odnosno do kraja osmog meseca u 3 doze, najmanji razmak između doza je četiri nedelje. Sa vakcinacijom treba započeti najkasnije do trećeg meseca života. Iste su kontraindikacije i mere opreza kao kod prethodno navedene vakcine. Obe vrste vakcina protiv rotavirusa se mogu kombinovati sa drugim vakcinama, što se odnosi pre svega na petovalentnu i pneumokoknu vakcinu.
Vakcina protiv Varičele (ovčijih boginja)
Najčešće pitanje roditelja u vezi ove vakcine je da li je bolje da se dete vakciniše ili da oboli od varičele, bolesti koje izaziva Varičela-Zoster virus. Dete je potrebno vakcinisati iz sledećih razloga:
- Kod dece sa osetljivom kožom, posebno kod atopijskog dermatitisa, promene na koži mogu da budu raširene po celom telu. Kako je izbijanje boginja praćeno svrabom, dete se češa, što može da ima za posledicu sekundarnu bakterijsku infekciju kože. Iako se smatra da je varičela blaga dečja bolest, u nekim slučajevima može da ima ozbiljne komplikacije kao što su pneumonija, meningitis ili sepsa.
S obzirom da je varičela visoko zarazna bolest, dete mora da bude odsutno iz kolektiva tri nedelje, što predstavlja izazov organizacije svakodnevnog života.
Na kraju je važno vakcinisati osobe koje su pod povećanim rizikom, kao što su akutna leukemija ili transplantacija organa.
Na svetskom tržištu je vakcina protiv varičele preko dvadeset godina, tako da ne možemo znati da li pruža doživotan imunitet, ali postmarketinško praćenje pokazuje da je kod vakcinisanih i dalje zadovoljavajući nivo antitela protiv varičele i da za sada ne postoji potreba za buster dozom.
U Srbiji su registrovane dve vakcine protiv varičele, jedna je Varilrix proizvođača GSK, koja se primenjuje za decu stariju od godinu dana, kao i kod adolescenata i odraslih koji nisu bolovali od varičele i koji su seronegativni, odnonosno nemaju antitela protiv varičele.
Pored opštih kontraindikacija i mera opreza, ovde treba voditi računa da li kod osobe koja treba da se vakciniše postoji neki vid imunosupresije ili su obolele od tuberkuloze, zato što neće razviti potpuni imunitet, a mesec dana posle vakcinacije se ne preporučuje trudnoća.
Primena Varilrix vakcine se preporučuje u dve doze, s tim da je druga doza vakcine najmanje šest nedelja od prve doze. Druga vakcina protiv varičele je Varivax vakcina proizvođača MSD i može se primeniti i kod dece starije od devet meseci u slučaju epidemije u dve doze, druga doza treba da je najmanje tri meseca posle prve doze. Kod starijih od godinu dana, razmak između dve doze treba da bude četiri do osam nedelja.
Varivax vakcina se može primeniti i kod osetljivih osoba koje su bile izložene varičela infekciji u prva tri dana bolesti, kada može sprečiti klinički manifestovanu infekciju ili promeniti tok infekcije.
Vakcina protiv humanog papiloma visrusa (HPV)
Što se tiče drugih preporučenih vakcina, izdvojićemo vakcinu protiv humanog papiloma virusa (HPV), pod nazivom Gardasil 9, proizvođača MSD, koja deluje protiv devet onkogenih sojeva ovog virusa, koji izazivaju pre svega karcinom grlića materice, ali i druge maligne bolesti genitalnih organa kod žena i muškaraca.
Primena ove vakcine se preporučuje od devete godine života, pre stupanja u seksualne odnose devojčica i dečaka. U zavisnosti od uzrasta, Gardasil 9 se primenjuje od devet do četrnaest godine u dve doze, gde se druga doza daje šest meseci posle prve doze, a kod dece starije od petnaest godina i odraslih se daje u tri doze, gde se druga doza daje dva meseca posle prve a treća doza šest meseci posle prve doze vakcine.
U svetu je vakcina registrovana do 45. godine, a novija istraživanja ukazuju da ne postoji gornja granica starosti za primenu ove vakcine. U Srbiji je besplatna u domovima zdravlja za uzrast od devet do devetnaest godina, a za starije se Gardasil 9 može primeniti u privatnoj praksi.
Sve navedene vakcine su obavezne ili preporučene u zavisnosti od kalendara vakcinacije određene zemlje. Pored toga, neki kalendari vakcinacije mogu sadržati i vakcine protiv:
- hepatitisa A,
- meningitisa izazvanog meningokokom ACWY ili meningokokokom B,
- kao i bolesti koje izaziva virus denge.
Ove vakcine još uvek nisu registrovane u Srbiji.
Broj komentara: 0
Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde