Stetoskop
Stetoskop
Pitajte doktoraOnkologija

Onkologija – pitajte doktora

Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 929 pitanja iz oblasti Onkologija.

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Svi odgovori (929)

?
Pitanje #13879018. 7. 2015.

Poštovani, operisana sam u januaru 2015. Godine na institutu za onkologiju (desna

Poštovani, operisana sam u januaru 2015. Godine na institutu za onkologiju (desna dojka-poštedna operacija, nejasni tumorski čvor 18x17x11. Tumorsko tkivo čvršće, sivkasto, homogeno1/2+2) . Odstranjena su dva karcinoma koji su bili jadan na drugom. . Odstranjena su 24 limfna čvora i svi su bili negativni. Klinička dijagnoza: ca mammae dex (bi rads dd4c) quadrantectomia gl. Mammae i dex cum dissectioem axillae i dex drainage i histološka dijagnoza: carcinoma invasivan glandulae mammae, gii, ngii (pt1c) , vel tu 18x17x11 mm -dve trećine invazivne tumorske mase je karcinom koji pokazuje endokrinu diferencijaciju dok jednu trećinu čini lubularni invazivni karcinom. Ihc fenotip: ck7- (u obe komponente) , cd56+ (u obe komponente, cea (fokalna pozitivnost u neuroendokrinom, negativnost u lobularnom, chromogranin (pozitivnostu neuroendokrinom, negativnost u lobularnom) , synaptophysin (pozitivnost u neuroendokrinom, negativnost u lobularnom. In citu lezije se ne nalaze, mikrokalcifikati se ne nalaze, mikrokalcifikati se ne nalaze, limfovaskularna invazija nije nadjena. U pregledanoj ivici resekcije (r1) prisutna grupica malignih ćelija. -repriza ivica resecije – bez elemenata maligniteta. -sinus histiocytosis et lupomatosis lymphonodrum 0/24 er sc. 7 (80% ) pr neuroendokrina komponenta sc. 6 (15% ) lobularni karcinom: sc. 5 (5% ) her 2 1+ ki 67 neuroendokrina komponenta 60% lobularni karcinom 10% skener vrata, glave, pluća. Abdomen, mala karlica, uz vrata-štitna žlezda, laboratorija i sve je u redu. Poslali su me u kliniku za endokrinologiju (zbog 2/3 endokrinog tumora) gde sam primila tri hemioterapije, a sad (14. 07.) kreće 25 ili (30) zračenja na institutu za onkologiju i pet godina (20 mg dnevno) lek nolvadex (da li je adekvatan) ?. Sada se osećam dobro (apetit odličan, krvna slika skoro idealna,) ali imam zujanje u usima i pojava glaukoma. (da li je to posledica hemoterapija ili sam imala a da nisam ni bila svesna toga) . Koliko je ovolika hemoterapija negativno delovala na organizam? Da li se kvalifikuje kao rak dojke obzirom da ima vise neuroendokrinu komponentu? Da li je preduzeto sve što treba, bila je dilema da li da se uopšte rade hemoterapije pa do toga da je i tri malo (broj hemoterapija i 25-30 zračenja) ? Na koje vreme i koje kontrole se rade, koji organi su u najvećem riziku? Kakva je prognoza (5, 10 godina) , (da li može da se smatra izlečenim, koja je procena da će se pojaviti recidiv ili nastati neki novi) . Hvala puno na izdvojenom vremenu.

Kontrole zakazuje nadlezni internista/onkolog ili radiolog ili hirurg. Vi morate imati redovne kontrole. Glaukom moze biti posledica Nolvadex-a i to treba da prijavite vasem nadleznom onkologu. Zujanje u usima je mozda posledica Menjerove bolesti te je potrebno naciniti ORL pregled. Prognoza je solidna. Pozdav.

?
Pitanje #13869814. 7. 2015.

Na pola kure hemioterapije (nakon 2 ciklusa) radi se reevaluacija bolesti po odredjenim RECIST kriterijumima. U vasem slusaju bolest se oznacava kao SD-bolest stabilizovana terapijom, s toga je praksa da se sa istom nastavi do postizanja pune terapijske doze kada ce se raditi nova kontrola. Ako ne zelite da prolazite kroz proces lecenja uvek mozete odustati, nista na ovom svetu nije obavezno. Naravno licno Vam ovo poslednje ne peporucujem.

?
Pitanje #1385729. 7. 2015.

Morate prepisati ceo nalaz. Grupisane mikrokalcifikacije su indirektni znak maligniteta u dojkama. Iste su u levoj dojci proglasene za benigne, sto je super, ali ja ne znam sta je sa desnom dojkom takodje ne znam BIRADS klasifikaciju. Ukoliko to vas radiolog nije opisao molim Vas menjajte radiologa.

?
Pitanje #13735819. 5. 2015.

Postovani doktore, molio bih vas da mi odgovorite na pitanja koja me

Postovani doktore, molio bih vas da mi odgovorite na pitanja koja me muce, i koja ce mi pomoci u daljem zivotu, i samom znanju o zdravlju. Pokusao sam da neke odgovore nadjem na internetu, ali i sami saveti lekara su da se internet ne koristi u te svrhe. Ovako: interesuje me sledece: ja imam 25 godina, sportom se bavim skoro 20 godina, nisam gojazan, teretanom se aktivno bavim 2 godine. Dnevno prepesacim oko 10-15km. Bio sam pusac 10 godina (pusio sam izmedju 10-15 cigareta dnevno) , sada sam vec srecan nepusac. Pre godinu dana su mi se desili panicni napadi. Posle nekog vremena, i konsultacije sa lekarom, saznao sam da je to anksioznost. Napadi su bili tipa ubrzan rad srca, gusenje, znojenje, misli da cu dobiti infartk, mozdani udar, odlazak u hitnu pomoc. Pritisak sam merio, a i merim (na kucnom aparatu, koji iako znam da nije pouzdan, ja opet merim) 10-ak puta dnevno. Od analiza sam radio: laboratiju krvi nalaz uredan, urin-nalaz uredan, ekg (vise puta) , uredan, holter ekg nalaz uredan, test opterecenja srca nalaz uredan, uz srca nalaz uredan. Znaci sve analize koje sam radio bile su dobre, tj nisam dobio ni jednu terapiju, i svaki lekar mi je rekao da je moje srce zdravo, i da nema potrebe da razmisljam da cu dobiti infartk, mozda cak i da je to sad (s obzirom na moje analize) nemoguce. Prvi deo pitanje se odnosi tacnije na moje srce? Dakle, ako sam radio te analize pre 6 meseci, i sve je bilo u redu, da li postoje sanse da se u periodu od 6 meseci nesto promeni? Tj, kolike su stvarne sanse za tim mojim strahom od infarkta? Jer postoji mnogo ljudi, sportista pre svega, koji su bili, , zdravi, , (barem se ti sportisti valjda pregledaju) , koji iznenada umru od posledice srca, a pregledi bili uredni. Ono sto me jos brine jeste, ako mozete da mi objasnite preventivni pregled zbog nastanka raka, carcinoma (kako se vec medicinski kaze) . Da pojasnim malo ovo pitanje: covek je zdrav, ne oseca se lose, radi, smeje se, izlazi sa drustvom, nikada ne bi ste rekli da je tesko bolestan. U medjuvremenu, njega krene da boli stomak, ili ledja, koji traju mozda nedelju dana…ode kod lekara, pa kasnije na ispitivanja, i premine u roku od mesec i po dana, jer je bolest bila vec u odmakloj fazi, a da on to nije primetio, tj kada je primetio da ga nesto boli, to je vec bilo kasno, jer je nastupio neki galapirajuci rak, i nije moglo nista da se uradi (ovakav primer pricam, jer je istinit i meni poznat) . Mene sad interesuje, ako ja zelim da se kontrolisem redovno, da li je to dovoljno da se radi na 6 meseci i sta je sve potrebno uraditi da vidim da li sam zdrav, ili bolujem od neke bolesti (ne daj boze teze) da li se teske bolesti, poput recimo carcinoma i slicnih bolesti mogu videti putem krvi/tj laboratorijske analize krvi? Ili na primer, krvna slika moze biti odlicna, a da bolest vec postoji. Jednostavno, zelim da vas pitam na koji nacin da prekontrolisem moje zdravlje? Jer ja ako bi ovo pitao u domu zdravlja gde se lecim, oni bi se samo drali na mene, sto se tako mlad plasim oko tih teskih bolesti, a kada neko mlad dobije tako neku bolest, onda se urgira zasto se ne kontrolisemo. Ja sam svestan moje anksioznosti, i stanja da previse razmisljam o tome. Kao i to da je kvalitet mog zivota narusen, jer u mojim godinama treba da se zabavljam, izlazim sa drustvom. Ali s obzirom koliko mladih oboleva od tezih bolesti, i bolesti srca, mislim da je red znati kako se zastiti od toga. Izvinjavam se zbog dugackog teksta, ali je ovo jedini nacin da sebi pomognem na pitanja koja me dugo muce.

Pitanje je POGRESNO postavljeno u odeljku za ONKLOGOJU. Posavetovati se i sa Psihologom i Psihijatrom jer ispoljavate znake Hipohondijaze. Biti umisljeni bolesnik je siguran put do bolesti u to nema sumnje, docicete i do infarkta ne brinite. Dakle, ne prizivati nesrecu. Lepo sto ste prestali da pusite, takodje poraditi i na mentalnoj higijeni. Analize krvi, urina raditi na godinu dana, pregled specijaliste sportske medicine u principu na godinu dana, malo EKG malo EHO srca po potrebi i redje. Raditi sa licnim trenerom da bi se specilo preforsiravanje. Izbegavati suplemente i steridne hormone... Pijte redovno psihjatrijsku terapiju.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460