Pitajte doktoraBolesti srca
Bolesti srca – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 2942 pitanja iz oblasti Bolesti srca.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
Nikola VukašinovićDr sci. med.
Dušanka MiloševićPrim. mr sci. med
Gordana GrujićDr
Miroslav GranićProf. dr
Milan MijailovićMr sci. med. dr
Mihailo BalićDr
Slađana Pavlović NastićDr
Ivan StojanovicDr sci. med.
Sanja JovićSpec. dr med.
Luka JovanovićSpec. dr med.
Dimitrije JeremićDoc. dr
Slobodan KažićDr
Slobodan GajićSpec. dr med.
Teodora StanojlovićPrim. dr
Nikola ZarićSpec. dr med.
Branko DakićDr
Marko VuletaDr
Svi odgovori (2942)
?
Pitanje #2938920. 5. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
to što osećate su verovatno ekstrasistole tj. prevremeni srčani udari. Mogu se javiti i u puno stanja koja ne predstavljaju bolest, čak i kao simptom drugih organa, na primer želuca. Ubrzan puls može biti prisutan tokom dana zbog povišenog tonusa adrenergičkog sistema, tj. kod nervoznih osoba.
Pozdrav
?
Pitanje #2938120. 5. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
eho nalaz srca ukazuje da ste nosili hipertenziju koja nije bila dobro regulisana zbog čega je srčani mišić zadebljao. Ovo baš da ne smete da trčite ne razumem a terapija koju ste pomenuli je za regulisanje krvnog pritiska.
Pozdrav
?
Pitanje #2937920. 5. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
to je ekstrasistola i nikako nije oboljenje.
Pozdrav
?
Pitanje #2928819. 5. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
ovo su samo tehnički podaci procedure, nema opisa nalaza.
Pozdrav
?
Pitanje #2927818. 5. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
nepotpun blok desne grane znači da se impulsi koji prolaze kroz levu komoru sprovode nešto sporije kroz desnu granu hisovog snopa ali to nije nešto što će vam praviti tegobe. Nije nasledan. Tahikardija je rad srca preko 100 u minuti, i najčešće ne treba nikakvo lečenje.
Pozdrav
?
Pitanje #2925718. 5. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
nalazi koje opisujete su u granicama normale a tegobe koje pominjete zaista liče na manifestacije anksioznosti. Kod psihijatra po mom mišljenju.
Pozdrav
?
Pitanje #2925618. 5. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
mogu se uzimati zajedno ali je upravo bradikardija koju opisujete nus pojava te terapije. Da bi se za ekstrasistole ukjlučio amiodaron stvarno ih treba biti puno, beta blokatori su bolji izbor.
Pozdrav
?
Pitanje #2925118. 5. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
prolaps mitralne valvule vas najmanje ugrožava i njega u ovom trenutku ostavite po strani. Ako su registrovane pauze duže od 2,5 sec onda je terapija verapamilom problematična. S obzirom da opisujete i tahikardije moguće da je vaša dijagnoza bolest sinusnog čvora (tahikardno bradikardni oblik). Po mom mišljenju treba ponoviti holter i napraviti procenu šta vas više ugrožava: brzi ili spori ritmovi i prema tome odrediti dalji plan lečenja.
Pozdrav
?
Pitanje #2923018. 5. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
da je imao ventrikularnu firbilaciju morao bi da dobije elektrošok jer je to stanje kliničke smrti, pa mislim da niste dobro interpretirali nalaz. A ako je nalaz tačan, ako je imao šok, treba mu ugraditi defibrilator (Niš, Beograd, Novi Sad)
Pozdrav
da je imao ventrikularnu firbilaciju morao bi da dobije elektrošok jer je to stanje kliničke smrti, pa mislim da niste dobro interpretirali nalaz. A ako je nalaz tačan, ako je imao šok, treba mu ugraditi defibrilator (Niš, Beograd, Novi Sad)
Pozdrav
?
Pitanje #2922718. 5. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
ako mu aktivnost ne smeta neka šeta, važno je da kretanje ne izaziva bolove ili neke druge tegobe. Dužina bolovanja zavisi od težine infarkta i prisustva ostalih oboljenja.
Pozdrav
ako mu aktivnost ne smeta neka šeta, važno je da kretanje ne izaziva bolove ili neke druge tegobe. Dužina bolovanja zavisi od težine infarkta i prisustva ostalih oboljenja.
Pozdrav
?
Pitanje #2921218. 5. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
proverite štitastu žlezdu a korisnu informaciju će dati holter ekga.
Pozdrav
?
Pitanje #2920418. 5. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
to što opisujete su verovatno ekstrasistole tj. prevremeni srčani udari. Neprijatni su ali ako ih je malo ne zaslužuju pažnju. Pozdrav
?
Pitanje #2919217. 5. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
nema ubedljivih znakova za postojanje koronarne bolesti, opisani rezultati ne pokazuju znake oštećenja koronarnih arterija.
Pozdrav
nema ubedljivih znakova za postojanje koronarne bolesti, opisani rezultati ne pokazuju znake oštećenja koronarnih arterija.
Pozdrav
?
Pitanje #2918417. 5. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
monizol širi koronarne arterije i mislim da vam je od koristi, samo ako vas boli glava od njega ne trebate ga piti. Varijacije pritiska su obično odraz nervne labilnosti.
Pozdrav
monizol širi koronarne arterije i mislim da vam je od koristi, samo ako vas boli glava od njega ne trebate ga piti. Varijacije pritiska su obično odraz nervne labilnosti.
Pozdrav
?
Pitanje #2918017. 5. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
srčane petkomore na kratko prave aritmiju tokom koje srce radi ubrzano (to je kratkotrajni paroksizam atrijalne fibrilacije) a tokom koga možete imati gušenje ili malaksalost. Aritmija je sama od sebe i prestala. Ako se bude javljala češće treba da uzimate neki antiaritmik.
Pozdrav
srčane petkomore na kratko prave aritmiju tokom koje srce radi ubrzano (to je kratkotrajni paroksizam atrijalne fibrilacije) a tokom koga možete imati gušenje ili malaksalost. Aritmija je sama od sebe i prestala. Ako se bude javljala češće treba da uzimate neki antiaritmik.
Pozdrav
?
Pitanje #2916017. 5. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
byol počinje delovati vrlo brzo i ergometrija se može raditi već posle 48 sati. Stres može biti razlog za opisanu aritmiju ali bi byol trebao smanjiti broj ekstrasistola. Logika za ergometriju je da možda koronarna bolest izaziva ekstrasistole ali ako do sada nije imala epizode angine pectoris, onda je nema ni sada. Anksiolotik bi bio koristan.
Pozdrav
byol počinje delovati vrlo brzo i ergometrija se može raditi već posle 48 sati. Stres može biti razlog za opisanu aritmiju ali bi byol trebao smanjiti broj ekstrasistola. Logika za ergometriju je da možda koronarna bolest izaziva ekstrasistole ali ako do sada nije imala epizode angine pectoris, onda je nema ni sada. Anksiolotik bi bio koristan.
Pozdrav
?
Pitanje #2915017. 5. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
odgovorio sam juče ali ajde još jednom. 1. Ne trebate brinuti, niste ugroženi 2. Efekat stresa se teško dokazuje i ne mora biti odraz nečega što se dešava neposredno, jer se stres može kumulirati i dati udaljene efekte. 3. Test je negativan, tj. dobar, sve drugo je špekulacija kojoj lekari pribegavaju kada nemaju vidljiv razlog za tegobe koje pacijent opisuje. Može biti ovo, može biti ono. Poštenije je nemate ništa ili ja ne vidim ništa loše kod vas. 4. Preporučujem fizičku aktivnost
Pozdrav
odgovorio sam juče ali ajde još jednom. 1. Ne trebate brinuti, niste ugroženi 2. Efekat stresa se teško dokazuje i ne mora biti odraz nečega što se dešava neposredno, jer se stres može kumulirati i dati udaljene efekte. 3. Test je negativan, tj. dobar, sve drugo je špekulacija kojoj lekari pribegavaju kada nemaju vidljiv razlog za tegobe koje pacijent opisuje. Može biti ovo, može biti ono. Poštenije je nemate ništa ili ja ne vidim ništa loše kod vas. 4. Preporučujem fizičku aktivnost
Pozdrav
?
Pitanje #2912716. 5. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
sprovedite ponovne kontrole kod nefrologa i kardiologa da bi se lečenje oba sistema nastavilo kako treba. Normalan pritisak u vreme uzimanja bactrima nema veze sa tim lekom, posledica je nečeg drugog.
Pozdrav
sprovedite ponovne kontrole kod nefrologa i kardiologa da bi se lečenje oba sistema nastavilo kako treba. Normalan pritisak u vreme uzimanja bactrima nema veze sa tim lekom, posledica je nečeg drugog.
Pozdrav
?
Pitanje #2909216. 5. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
treba identifikovati koja i kakva aritmija je u pitanju da bi dobila optimalan lek. Korisno bi bilo da nosi holter koji snima ekg 24 do 72 sata.
Pozdrav
treba identifikovati koja i kakva aritmija je u pitanju da bi dobila optimalan lek. Korisno bi bilo da nosi holter koji snima ekg 24 do 72 sata.
Pozdrav
?
Pitanje #2900015. 5. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
obesitas je gojaznost, virosis je prisustvo virusne infekcije u organizmu, distonija vegetativa je predominacija autonomnog nervnog sistema koja može praviti srčane tegobe, sy chr.cervicale je hronično oboljenje na vratnoj kičmi, neuralgija na vratnim nervima. Pozdrav
obesitas je gojaznost, virosis je prisustvo virusne infekcije u organizmu, distonija vegetativa je predominacija autonomnog nervnog sistema koja može praviti srčane tegobe, sy chr.cervicale je hronično oboljenje na vratnoj kičmi, neuralgija na vratnim nervima. Pozdrav