Pitajte doktoraBolesti srca
Bolesti srca – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 2942 pitanja iz oblasti Bolesti srca.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
Nikola VukašinovićDr sci. med.
Dušanka MiloševićPrim. mr sci. med
Gordana GrujićDr
Miroslav GranićProf. dr
Milan MijailovićMr sci. med. dr
Mihailo BalićDr
Slađana Pavlović NastićDr
Ivan StojanovicDr sci. med.
Sanja JovićSpec. dr med.
Luka JovanovićSpec. dr med.
Dimitrije JeremićDoc. dr
Slobodan KažićDr
Slobodan GajićSpec. dr med.
Teodora StanojlovićPrim. dr
Nikola ZarićSpec. dr med.
Branko DakićDr
Marko VuletaDr
Svi odgovori (2942)
?
Pitanje #1747415. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Tegobe koje opisujete liče na koronarnu bolest oblika stabilne angine pectoris. Medutim, testovi koje ste uradili nisu dali potvrdu za postojanje ove bolesti ali njihova specifičnost nije apsolutna. Terapija koju ste dobili je odlična. Proverite ponovo holesterolo posle mesec dana uzimanja Simvora.
?
Pitanje #1744815. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Za početak uradite EKG, neka Vas pregleda lekar i neka Vam izmeri krvni pritisak.
?
Pitanje #1741515. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Verijte da ne mogu da identifikujem čemu pripadaju tegobe koje opisujete, mogu biti košmarni snovi, može biti i noćni skok pritiska...Konsultujte Vašeg lekara, možda da nosite 24 satni Holter.
?
Pitanje #1736814. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Tachicardia ventricularis non sustained nije indikacija za kardioverter, jer ne bi rešila postojanje fokusa, već bi samo bila krajnja zaštita ako se javi dugotrajna tahikardija ili fibrilacija. S obzirom da ih do sada nije bilo, šansa da se jave nije velika. Ako postoji epikardni fokus, mislim da je moguća transperikardna ablacija za koju mislim da se ne radi u Srbiji.
?
Pitanje #1736214. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Sleep apnea je je poremećaj disanja, a koji se javlja za vreme sna. Karakteriše se dugačkim pauzama u disanju koje provociraju centar za disanje, a koje mogu biti praćene i usporenim radom srca. Vi to nemate u analizi Holtera. Ostali parametri su prihvatljivi.
?
Pitanje #1725512. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Za interpretaciju tog trećeg zvuka ipak bih predložio da Vas pregledaa kardiolog. Nizak pritisak koji imate ako nije praćen nesvesticama ili vrtoglavicom ne treba tretirati.
?
Pitanje #1719912. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Radi se o dva totalano različita pristupa. Za stent se pristupa arteriji najčešće i preponskoj regiji a za pejsmejker se pristura veni u potključnoj regiji. Vreme trajanja ugradnje pejsmejkera zavisi od iskustva operatera i vrste pejsmejkera koji se ugradjuje i traje od 15 minuta za najjednostavnije do 3 sata za najkomplikovanije sisteme sa 3 elektrode u srcu.
?
Pitanje #1715811. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Tegobe koje opisujete ne liče na kardiološku simptomatologiju, pre liče na kardiološku manifestaciju nečega drugog, recimo nadimanja želuca. Preskakanje koje opisujete su verovatno ekstrasistole tj prevremeni srčani udari i treba ih identifikovati da bi se videlo treba li ih lečiti.
?
Pitanje #1715011. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Nisam uspeo da se ulogujem na adresu koju ste mi dali. Ako st3e se nekada bavili sportom pogotovu vrhunskim, sa nekoliko sati treninga dnevno, onda bazalna frekvenca može biti niža. Moje iskustvo kaže da je ta rečenica o sportskom srcu najčešće netačna ili pogrešno interpretirana. Je li Vaše srce uvećano? Ima li zadebljale zidove? Da li treba neka dodatna terapija? Frekvenca koju ste opisali Vas ne ugrožava i ne zahateva tretman.
?
Pitanje #1714411. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ja mogu interpretirati samo kardiološki deo Vašeg nalaza. Degenerativnee promene dolaze sa godinama ali su kod Vas (56 godina) ipak prerano postale vidljive. Uvećana je leva pretkomora i to može biti bitan činilac za nastanak nekih aritmija (fibrilacija pretkomora). Po mom mišljenju možete se rekreativno baviti sportom, bez dizanja tegova.
?
Pitanje #1712611. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
To što je u Vašoj familiji bilo srčanih bolesti ne znači da i Vi bezuslovno morate imati ista oboljenja i nemoojte stvarati takva predubedjenja kod sebe. Trebate biti pažljiviji sa faktorima rizika. A tegobe koje opisujete, ubrzan srčani rad, treba objektivizirati. Da bi se videlo kada se javlja ubrzaan rad srca najbolje je da nosite Holter 24 sata, čime se može analizirati Vaš EKG. Videće se da li je ubrzan rad samo u budnom stanji ili i za vreme sna, najviša frekvenca i doktor će imati dovoljno informacija da li treba da Vam da neki medikament. Mali pritisak nije bolest i veoma retko ga treba lečiti.
?
Pitanje #1708211. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Krvni pritisak nije konstanta i ne treba očekivati da će njegove vrednosti biti slične ili iste čak i pri uzastopnim merenjima.Ipak je za Vaše godine donji pritisak povišen i on ne bi trebao da prelazi 90mmHg. Razlozi za njegovo povećanje mogu biti i povišen tonus (nervoza), uzimanje dosta tečnosti i soli itd. Proverite pritisak još par puta pre nego se odlučite da Vašeg lekara dovedete u situaciju da Vam odredi terapiju. Druge tegobe koje opisujete stvarno liče na gastrične smetnje pa zboh njih konsultujte gastroenterologa.
?
Pitanje #169229. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Neke osobe imaju viši tonus simpatikusa što rezultira višom frekvencom, osobe sa povišenim tonusom parasimpatikusa imaju nižu frekvencu. To što Vam je frekvenca ujutru i uveče niska znači da nema bolesti i da je to samo način ponašanja Vašeg autonomnog nervnog sistema (onog na koji ne možemo uticati). Višu frekvencu u budnom i aktivnom stanju imaju i nervozne i emotivne osobe. Sve to ne predstavlja znak bolesti.
?
Pitanje #168768. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Šta je izazvalo bol, koliko je trajao, kakve su mu bile kakakteristike, kako je prestao, koliko imate godina, ima li drugih bolesti...Kako je izgledao EKG. Kolike su masnoće u krvi?? Za kvalitetan odgovor pošaljite ove informacije.
?
Pitanje #168458. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ne vodim hipertenziju, tj.povišen krvni pritisak u dijagnozama, jer je većina lekova upravo za lečenje povišenog pritiska. Kako je frekvenca stalno visoka treba proveriti štitastu žlezdu, nervozne osobe takodje imaju visoku frekvencu /lekovi za smirenje?. Nifelat ubrzava rad srca, pa nije pravi izbor.
?
Pitanje #167496. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Dilcoran je sigurno neće usporiti, jer on širi krvne sudove srca, što će omogućiti bolje snabdevanje srca krvlju. Sa pritiskom koji ste naveli stvarno ne vidim logiku za davanje Cortiazema, ali on nije tipičan lek za usporenje, iz te grupe mnogo izraženiji efekat ima Verapamil. Sa 83.godine mislim da ipak treba da uzima neku terapiju i da nije dobro da odbaci sve lekove. Svi lekovi koje ste navodili imaju i neke druge osobine koje mogu koristiti.
?
Pitanje #167246. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Syndroma WPW - bolest u kojoj postoji jedan dodatni put koji povezuje pretkomore i komore što može dovesti do veoma ubrzanog rada srca.
Infarctus myocardii parietis inferioris a.m.v.- preležaan infarkt miokarda na donjem zidu
sindrom glikozne tolerancije - praktično uvod u dijabetes, treba se ponašati kao u manifestnom dijabetesu i konsultovati endokrinologa
Hypertensioarterialis - povišen krvni pritisak
Hyperlipoproteinaemia. - povišene masnoće u krvi.
?
Pitanje #166074. 12. 2008.
Jako je bitno o kojoj vrsti aritmije je reč. Nisu sve aritmije iste. S obzirom da ste dobili propranolol kao preporučeni lek verovatno je reč o supraventrikularnim ekstrasistolama koje su zaista bezazlena stvar. Ako nemate tegobe a, dobro tolerisete fizički napor onda je zaista malo verovatno da je reč o nečem ozbiljnom.
Nije takodje jasno nakon kojih analiza ti je lekar rekao da imate aritmiju. Takav zaključak ima smisla jedino nakon uradjenog ekg i to pod uslovom da ga tumači neko ko je kompetentan za to, a to može biti samo specijalista interne medicine.
?
Pitanje #165984. 12. 2008.
Hronična srčana slabost izazvana slabom cirkulacijom kroz krvne sudove koji ishranjuju srčani mišić.
Varirajuci krvni pritisak...
?
Pitanje #165113. 12. 2008.
Na osnovu svega navedenog mislim da treba da prestanete da se pregledate. Apsolutno više ostavljate dojam uplašenog, nego bolesnog čoveka.