Pitajte doktoraBolesti srca
Bolesti srca – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 2942 pitanja iz oblasti Bolesti srca.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
Nikola VukašinovićDr sci. med.
Dušanka MiloševićPrim. mr sci. med
Gordana GrujićDr
Miroslav GranićProf. dr
Milan MijailovićMr sci. med. dr
Mihailo BalićDr
Slađana Pavlović NastićDr
Ivan StojanovicDr sci. med.
Sanja JovićSpec. dr med.
Luka JovanovićSpec. dr med.
Dimitrije JeremićDoc. dr
Slobodan KažićDr
Slobodan GajićSpec. dr med.
Teodora StanojlovićPrim. dr
Nikola ZarićSpec. dr med.
Branko DakićDr
Marko VuletaDr
Svi odgovori (2942)
?
Pitanje #1815424. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Pet ekstrasistola dnevno ne treba lečiti. Ako se javljaju popodne, možda uzimanje hrane ima veze sa njima. Ne treba im pridavati veći značaj.
?
Pitanje #1812323. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
TA je valjda 140/90mmHg (što je granična vrednost). T talas je najvarijabilniji deo EKGa i izolovano se ne može interpretirati. U sklopu sa klinikom i drugom dijagnostikom može ukazivati na prisustvo koronarne bolesti, ali opis Vašeg EKGa ne liči na to.
?
Pitanje #1808923. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Biti paničar stvarno nije dobro u kardiologiji, jer strah direktno utiče na pogoršanje simptoma. Taj sprej je verovatno nitroglicerin i mislim da Vama je apsolitno nepotreban. Naše srce reaguje na sve što se dešava oko njega i ta reakcija može nekada biti i burnija. Nemojte padati u zamku da osluškujete svaki otkucaj. Po mom mišljenju Vaše tegobe nisu srčanog porekla.
?
Pitanje #1808723. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Potpuno se slažem sa procenom Vašeg lekara da je Nebilet bolji izbor od verapamila.
?
Pitanje #1807722. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Bol više liči na reumatske smetnje nego na bol koji bi mogao biti srčanog porekla. Bol koji opisujete bi trebao reagovati na Brufen i slične lekove kao i na utopljavanje. Nema potrebe za drugom dijagnostikom.
?
Pitanje #1805622. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Najprecizniji je živin manometar ali njime je teško da sami sebi izmerite pritisak.
?
Pitanje #1798121. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Tritace je verovatno od 2,5mg i ako Vam je on regulisao pritisak onda je to dobro i dovoljno. A ako nije treba dodati još neki lek. Visok holesterol treba obarati uzimanjem leka iz grupe statina.
?
Pitanje #1795921. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ima logike da primate male doze beta blokatora jer mogu lako smanjiti debljinu zida, pa čak i ACE inhibitore. Pri tome nije važno da li imate tegobe. Preporučujem učestalije praćenje a ako se nastavi debljanje zidova komore onda obustaavite taj nivo aktivnosti.
?
Pitanje #1794521. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ekstrasistole se mogu javiti u mnogo stanja a da nisu vezane i da ne predstavljaju znak bolesti. I taj sporiji rad srca koji pominjete može biti razlog za nastanak ekstrasistola tj,prevremenih srčanih udara, jer srce uz pomoć tih tzv. doknadnih (nadoknadnih) srčanih odara pokušava da poveća frekvencu. 4 VES na Holteru nisu vredni pomena.
?
Pitanje #1794121. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Danas je 26.decembar, 4 dana nakon planirane intervencije, pacijent može putovati svim vrstama prevoza uključujući i mogućnost da sam vozi auto.
?
Pitanje #1783419. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ako je to noga sa koje su uzeti venski graftovi konsultujte hirurga. Ako otiču obe noge moguća je srčana slabost pa treba da uzima diuretike što će Vam propisati kardiolog.
?
Pitanje #1778718. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Od Vaših arterija srcaa prohodna je samo jedna, desna (rca). Ali, na levoj arteriji nalaz je loš. Graft za dijagnonalnu arteriju je dobar ali je arterija zapušena ispod pripoja grafta. Najgori deo nalaza je to što je zapušen arterijski graft za prednju silaznu arteriju koja je i najvažnija arterija srca. Dalje terapijske mogućnosti su time prilično iscrpljene.
?
Pitanje #1778318. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Blok leve grane Hisovog snopa se najčeešće javljaa u sklopu neke druge bolesti alai se može javiti i sam. Radi se o tome da se impulsi iz pretkomore ne rasporedjujuu obe grane Hisovog snopa (levu i desnu) već samo u desnu, što rezultira kašnjenjem u kontrakciji leve i desne komore Ali to uglavnom ne pravi nikakve tegobe. Ostali nalaz je u fiziološkim granicama.
?
Pitanje #1776318. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
I EKG i EHO srca koji ste opisali spadaaju u domen normalnog i fiziološkog. Ali, takvi nalazi se uvek interpretiraju zajedno sa fizikalnim pregledom.
?
Pitanje #1771717. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Upala srčane paramice ili perikarditis se obično dijagnostikuje kasnije ultrazvukom a u akutnoj fazi se može otkriti i promenama na EKGu. Da bi se dokazao koksaki virus potrebna je virusološka obrada. Treba pratiti koncentraciju virusa u krvi ali ne znam kako je postavljena dijagnoza aako nisu praćeni titri.
?
Pitanje #1769417. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Redom. Ako je hipertenzija jedino što Vas muči, mislim da je najcviše vezana za Vaš emotivni ststus jer se samo tome mogu pripisati onakve varijacije pritiska. Dijagnoze su bombastične i nerealne jer se u nalazu opisuje trivijalna i beznačajna mitralna regurgitacija a koja se kasnije upisuje u dijagnoze kao regularan nalaz. Moj savet: ponovite EHO srca u drugoj kući.
?
Pitanje #1764817. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Oba testa imaju svoje područje kada su senzitivniji i kada mogu biti informativniji od onog drugog a to zavisi od prethodnog koronarnog statusa (infarkt ili ne), EKGa (blok leve grane ili ne), pokretljivost pacijenta itd. Ne mogu Vam dati šta je bolji izbor, u suštini oba testa treba da odluče o potrebi za koronarografijom.
?
Pitanje #1761516. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ima li idealnog u životu? Teško je koristiti termin idealno kada je srčana frekvenca u pitanju, bolje je reći normalno ili fiziološki. Normalna srčana frekvenca u mirovanju je izmedju 60 i 80 u minuti. Ali, i oni koji imaju frekvencu do 50, ili izmedju 80 i 100 nisu u zoni bolesnog. utrenirani ljudi imaju manju frekvencu, nervozni imaju višu frekvencu pa ni za jedne ne možemo reći da nisu idealni ili da su bolesni. Ako baš želite broj: od 60 do 80.
?
Pitanje #1758316. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Interpretacija MSCT koronarnih arterija pre svega zavisi od iskustva onoga ko čita nalaz. Zlatni standard je koronarografija. MSCT se smatra objektivnijim kada isključi prisustvo koronarne bolesti nego kada je potvrdi. Moj savet: najvažnija je klinika. Ako imate tegobe koje liče na anginu pectoris, a po mom mišljenju Vi ih nemate, može se misliti na koronarografiju.
?
Pitanje #1747815. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Asimetrična hipertrofija septuma je debljanje jednog od zidova leve komore (septum - pregrada izmedju leve i desne komore) koje se može kretati od vrlo male i banalne pa do veoma velike koja može ugroziti pacijenta. Kod Vaše majke nema opstrukcije izlaznog trakta leve komore i to znači da nema ekstremno težak oblik hipertrofije, ali niste napisali koja je najveća debljina septuma. Ne znam zašto ne bi smela da operiše kamen u žuči. Terapija je u redu.