Stetoskop
Stetoskop
Pitajte doktoraBolesti srca

Bolesti srca – pitajte doktora

Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 2942 pitanja iz oblasti Bolesti srca.

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Svi odgovori (2942)

?
Pitanje #189179. 1. 2009.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Očigledno je da Cortiazem nije dovoljan da drži pritisak pod kontrolom. Kako je jutarnji pritisak povišen, očigčedno je da treba povećati večernju ddozu leka a tu Cortiazem nije dobar izbor. Nema potrebe za dodatnim pregledima, samo pregled kardiologa ai promena terapije.
?
Pitanje #188528. 1. 2009.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Ne postoji bolji i kvalitetniji način pregleda koronarnih arterijaa od koronarografije. Pacijent dobije lokalnu anesteziju i sam pregled je bezbolan. Nema razloga za strah.
?
Pitanje #188137. 1. 2009.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Tahikardija je simptom i može biti vezana za srčane promene ili za neki drugi organ. Mnogo toga može biti predmet ispitivanja ali generalno se treba fokusirati na srce i štitastu žlezdu. U tim godinama i nervoza može dati tahikardiju. Predlažem da se uradi EHO srca i Holter.
?
Pitanje #187656. 1. 2009.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Grčevi u listovima nogu se u jutarnjim satima mogu javiti zbog lošeg položaja tokom noći, zbog elektrolitnog dizbalansa i ne treba ih vezivati za srčanu bolest. Kako ima pozitivnu porodičnu anamnezu na koronarnu bolest, neka uradi osnovne pretrage krvi: lipidni status, elektroliti. AKo ima neke tegibe, ako loše podnosi fizički napor, neka se jaavi kardiologu.
?
Pitanje #186784. 1. 2009.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
AKo postoji slabost aortnog zaliska treba se kvantifikovati koliko je velika (aortna regurgitacija ili insuficijencija) i ako je moguće kog je porekla. Lekovima se leče samo simptomi a od stepena srčane slabosti (najviše) zavisi da li će trebati operacija ugradnje veštačkog zaliska.
?
Pitanje #186594. 1. 2009.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Postavili ste 2 pitanja u suštini. Mitralna insuficijencija odnosno regurgitacija označava da se krv vraća iz leve komore u levu pretkomoru (izmedju njih je mitralni zalistak) i meri se od 1+ do 4+, koja je najteža. Defekt septuma može biti u nivou pretkomora ili u nivou komora (niste napisali gde je) i može biti hemodinamski značajan ili ne. Ako je defekt veliki, treba se zatvoriti.
?
Pitanje #186383. 1. 2009.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Status post infarctum myocardii non Q znači preležan infarkt srca koji nije probio celi zid srca, pa je samim tim i puno lakši. Levogram znači da je srce orijentisano u levu stranu više nego obično, što može biti položajno (gojazni ljudi) ili patološko (uvećanje srčanog mišića ili posle infarkta).
?
Pitanje #185732. 1. 2009.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Iz Vašeg pitanja nisam uspeo da razumem o čemu se radi. Miokardiopatija generalno znači oboljenje srčanog mišića, razloga ima mnogo i ako je moguće leči se osnovna bolest.Ako pod spaljivanjem mislite na elektroablaciju, jako je malo broj pacijenata kojima se ovako može pomoći. A to se radi u Beogradu i Novom Sadu.
?
Pitanje #185461. 1. 2009.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Verovatno ne. Pacemaker jedino kontroliše spor srčani rad i može odlučivati o životu samo ako je pacijent 100% zavisan od pejsmejkera odnosno ako njegovo srce ne može samo da stvara impulse. Ako je srce očuvano kao pumpa to je mnogo važnije od pejsmejkera u održavanju vitalnih funkcija.
?
Pitanje #185361. 1. 2009.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Simptomi sportskog srca ne postoje kao izolovani entitet, ako srce krene prema hipertrofiji ili dilataciji to može dati odredjenu simptomatologiju. Sada je važnije imate li višak težine, kakva Vam je kondicija, eventualno pulmološki status. Srce vrlo često ukazuje na problem na nekom drugom mestu. Iz Vašeg opisa ne vidim da sam srčani mišić pravi neke probleme.
?
Pitanje #1848230. 12. 2008.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
EKG nije toliko osetljiv da se sa sigurnošću postavi dijagnoza uvećanja srca (verovatno se misli na zadebljanje zidova leve komore). UZ srca je suverena dijagnostička metoda za to i obavezno ga uradite. Zadebljanje zidova leve komore (hipertrofija) se najčešće javlja kod nelečene hipertenzije. Ako se radi o uvećanju srčanih šupljina (dilatacija srca) onda su neki drugi razlozi u pitanju. U svakom slučaju UZ će pokazati kako srce izgleda. Vi bi morali da obratite pažnju na težinu (evidentan je višak) jer ste sa tom težinom u zoni većeg rizika zaa neke dogadjaje. Simptomi koje opisujete ne liče na srčane.
?
Pitanje #1818424. 12. 2008.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Porast krvnog pritiska i srčanu frekvencu između ostalih kontroliše i adrenalin, koji se luči kada smo nervozni, uplašeni, uznemireni... Dešava se u bilo kojim godinama ali ostaje pitanje koliki bude taj porast i da li zaslužuje tretman. Najčešće ne.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460