Pitajte doktoraBolesti srca
Bolesti srca – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 2942 pitanja iz oblasti Bolesti srca.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
Nikola VukašinovićDr sci. med.
Dušanka MiloševićPrim. mr sci. med
Gordana GrujićDr
Miroslav GranićProf. dr
Milan MijailovićMr sci. med. dr
Mihailo BalićDr
Slađana Pavlović NastićDr
Ivan StojanovicDr sci. med.
Sanja JovićSpec. dr med.
Luka JovanovićSpec. dr med.
Dimitrije JeremićDoc. dr
Slobodan KažićDr
Slobodan GajićSpec. dr med.
Teodora StanojlovićPrim. dr
Nikola ZarićSpec. dr med.
Branko DakićDr
Marko VuletaDr
Svi odgovori (2942)
?
Pitanje #189179. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Očigledno je da Cortiazem nije dovoljan da drži pritisak pod kontrolom. Kako je jutarnji pritisak povišen, očigčedno je da treba povećati večernju ddozu leka a tu Cortiazem nije dobar izbor. Nema potrebe za dodatnim pregledima, samo pregled kardiologa ai promena terapije.
?
Pitanje #188528. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ne postoji bolji i kvalitetniji način pregleda koronarnih arterijaa od koronarografije. Pacijent dobije lokalnu anesteziju i sam pregled je bezbolan. Nema razloga za strah.
?
Pitanje #188137. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Tahikardija je simptom i može biti vezana za srčane promene ili za neki drugi organ. Mnogo toga može biti predmet ispitivanja ali generalno se treba fokusirati na srce i štitastu žlezdu. U tim godinama i nervoza može dati tahikardiju. Predlažem da se uradi EHO srca i Holter.
?
Pitanje #187656. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Grčevi u listovima nogu se u jutarnjim satima mogu javiti zbog lošeg položaja tokom noći, zbog elektrolitnog dizbalansa i ne treba ih vezivati za srčanu bolest. Kako ima pozitivnu porodičnu anamnezu na koronarnu bolest, neka uradi osnovne pretrage krvi: lipidni status, elektroliti. AKo ima neke tegibe, ako loše podnosi fizički napor, neka se jaavi kardiologu.
?
Pitanje #186784. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
AKo postoji slabost aortnog zaliska treba se kvantifikovati koliko je velika (aortna regurgitacija ili insuficijencija) i ako je moguće kog je porekla. Lekovima se leče samo simptomi a od stepena srčane slabosti (najviše) zavisi da li će trebati operacija ugradnje veštačkog zaliska.
?
Pitanje #186594. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Postavili ste 2 pitanja u suštini. Mitralna insuficijencija odnosno regurgitacija označava da se krv vraća iz leve komore u levu pretkomoru (izmedju njih je mitralni zalistak) i meri se od 1+ do 4+, koja je najteža. Defekt septuma može biti u nivou pretkomora ili u nivou komora (niste napisali gde je) i može biti hemodinamski značajan ili ne. Ako je defekt veliki, treba se zatvoriti.
?
Pitanje #186443. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
EHO srca sasvim normalan, test opterećenja takodje. Nema nikakvih ograničenja za odlazak u teretanu ili bavljenje bilo kakvim sportom. Ne vide se reizci iz ovako postavljenog pitanja. Imate formule za računanje rizika na ovom sajtu ali one zahtevaju puno više podataka.
?
Pitanje #186423. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Probadanje u grudima sigurno nije srčanog porekla. Mislim da nemate nikakvu srčanu bolest i lekovi koje uzimate imaju za cilj da lako uspore srčanu frekvencu odnosno da poprave opšti imunitet.
?
Pitanje #186383. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Status post infarctum myocardii non Q znači preležan infarkt srca koji nije probio celi zid srca, pa je samim tim i puno lakši.
Levogram znači da je srce orijentisano u levu stranu više nego obično, što može biti položajno (gojazni ljudi) ili patološko (uvećanje srčanog mišića ili posle infarkta).
?
Pitanje #185732. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Iz Vašeg pitanja nisam uspeo da razumem o čemu se radi. Miokardiopatija generalno znači oboljenje srčanog mišića, razloga ima mnogo i ako je moguće leči se osnovna bolest.Ako pod spaljivanjem mislite na elektroablaciju, jako je malo broj pacijenata kojima se ovako može pomoći. A to se radi u Beogradu i Novom Sadu.
?
Pitanje #185572. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani Miodraže, opis Vaših tegoba je tipičan za nervoznog i osetljivog mladog čoveka. I treba da rezultati pretraga budu negativni. Bolovi u grudima nisu srčanog porekla, to je očigledno a ako je potrebno uradite konsultaciju neuropsihijatra (lekovi za smirenje??).
?
Pitanje #185461. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Verovatno ne. Pacemaker jedino kontroliše spor srčani rad i može odlučivati o životu samo ako je pacijent 100% zavisan od pejsmejkera odnosno ako njegovo srce ne može samo da stvara impulse. Ako je srce očuvano kao pumpa to je mnogo važnije od pejsmejkera u održavanju vitalnih funkcija.
?
Pitanje #185421. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Vaš lekar je u pravu i o njegovom predlogu treba ozbiljno razmisliti. Specijalnim kateterima se preko vene iz preponske regije dolazi do srca i tu se povišenom temperaturom uništava taj dodatni put koji je odgovoran sa ubrzan rad srca. Rizik je jako mali a verovatnoća izlečenja pri prvoj ablaciji je preko 80%. Nekada treba još jedna ablacija čime se rizik izlečenja uvećava na preko 95%. Može biti bolno ali se to da kupirati analgeticima.
?
Pitanje #185361. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Simptomi sportskog srca ne postoje kao izolovani entitet, ako srce krene prema hipertrofiji ili dilataciji to može dati odredjenu simptomatologiju. Sada je važnije imate li višak težine, kakva Vam je kondicija, eventualno pulmološki status. Srce vrlo često ukazuje na problem na nekom drugom mestu. Iz Vašeg opisa ne vidim da sam srčani mišić pravi neke probleme.
?
Pitanje #1848230. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
EKG nije toliko osetljiv da se sa sigurnošću postavi dijagnoza uvećanja srca (verovatno se misli na zadebljanje zidova leve komore). UZ srca je suverena dijagnostička metoda za to i obavezno ga uradite. Zadebljanje zidova leve komore (hipertrofija) se najčešće javlja kod nelečene hipertenzije. Ako se radi o uvećanju srčanih šupljina (dilatacija srca) onda su neki drugi razlozi u pitanju. U svakom slučaju UZ će pokazati kako srce izgleda. Vi bi morali da obratite pažnju na težinu (evidentan je višak) jer ste sa tom težinom u zoni većeg rizika zaa neke dogadjaje. Simptomi koje opisujete ne liče na srčane.
?
Pitanje #1846130. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ako Diovan ne smanjuje pritisak, treba uzeti lek iz neke druge grupe: beta blokatori, antagonisti kalcijuma, diuretici... Lek Vam mora propisati lekar, u svakom slučaju. A tegobe koje opisujete ne liče na nusefekte koje bi Diovan mogao dati.
?
Pitanje #1824825. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Javite se ponovo i napišite gde je aneurizma: pretpostavljam na aorti, ali na kome delu (prepišite medicinski nalaz), da li je u sklopu nekog sindroma (kao što je Marfanov sindrom).
?
Pitanje #1818624. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
HLK znači hipertrofijaa zidova leve komore ali EHO to nije potvrdio tako da je nalaz na srcu normalan. Holesterol je lako povišen, kao i LDL holesterol, pa predlažem dijatu sa manje masti , ako bude neuspešna onda lek iz grupe statina.
?
Pitanje #1818424. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Porast krvnog pritiska i srčanu frekvencu između ostalih kontroliše i adrenalin, koji se luči kada smo nervozni, uplašeni, uznemireni... Dešava se u bilo kojim godinama ali ostaje pitanje koliki bude taj porast i da li zaslužuje tretman. Najčešće ne.
?
Pitanje #1816024. 12. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Mala doza beta blokatora koja Vam je propisana je sasvim dovoljna terapija za prolaps koji opisujete. Možete se baviti sportom bez problema, prolaps neće nestati (ako je dijagnoza tačna). ES pod terapijom se mogu smanjiti ili nestati.