Pitajte doktoraBolesti srca
Bolesti srca – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 2942 pitanja iz oblasti Bolesti srca.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
Nikola VukašinovićDr sci. med.
Dušanka MiloševićPrim. mr sci. med
Gordana GrujićDr
Miroslav GranićProf. dr
Milan MijailovićMr sci. med. dr
Mihailo BalićDr
Slađana Pavlović NastićDr
Ivan StojanovicDr sci. med.
Sanja JovićSpec. dr med.
Luka JovanovićSpec. dr med.
Dimitrije JeremićDoc. dr
Slobodan KažićDr
Slobodan GajićSpec. dr med.
Teodora StanojlovićPrim. dr
Nikola ZarićSpec. dr med.
Branko DakićDr
Marko VuletaDr
Svi odgovori (2942)
?
Pitanje #1994822. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Prolaps mitralne valvule znači da deo jednog ili oba mitralna listića prolabira prema pretkomori u vreme kada bi valvula trebala biti zatvorena. Simptomi su najčešće ubrzan rad srca i ekstrasistole (preskakanje). Bolji izbor leka od verapamila su beta blokatori (male doze).
?
Pitanje #1994322. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ne ugrožava Vas ta srednja frekvenca. Kroz evoluciju kod čoveka su se razvili receptori u krvnim sudovima koji reaguju na promenu položaja (i neke druge stimuluse) i koji kori velikog mozga šalju informacije na osnovu kojih se menja frekvenca ili pritisak. Nemojte ustajati naglo pa neće biti vrtoglavice, par sekundi sedenja na krevetu sa nogama koje vise i biće sve u redu.
?
Pitanje #1938615. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana,
freekvencaa od 120 u miru je vrlo visoka a 180 u napadu zahteva i terapiju. S obzirom da ste radili neka ispitivanja i da su nalazi normalni, možda bi trebalo da Vas pogleda kardiolog koji se bavi elektrofiziologijom. Nema potrebe za panikom ili strahom šta će se desiti u napadu, ali je taj strah veoma teško kontrolisati. Po prestanku dojenja možete uzeti i veće doze lekova. Niste napisali kakav je EKG u napadu, to bi bila korisna informacija i za elektrofiziologa.
?
Pitanje #1938215. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Hronična kardiomiopatija u kompenzovanoj fazi znači da pacijent koji ima poznato srčano oboljenje nema simptome i znake srčane slabosti ali neku njihovu paralelu. Treba izbegavati faktore koji mogu provocirati dekompenzaciju: so, tečnost, stres, neredovno uzimanje lekova.
?
Pitanje #1934214. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
ST depresija se može javiti i u NVD ali Vam ne mogu odgovoriti bez konteksta Vaših godina, pola, težine, da li je ST depresija značajna. Generalno, označavaa EKG znak angine pectoris ali je specifičnost i senzitivnost umereno velika.
?
Pitanje #1928014. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Gornji pritisak je lako povišen, smanjite unos tečnosti i slanog i pratite ga narednih dana.
?
Pitanje #1925813. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Pitanje je strašno ispreturano ali ću pokušati da Vam dam odgovor.
EF je normalna, znači da srčani mišić nije oštećen. Da bi tako i ostalo, preporučuje se izbegavanje bilo kakvih fizičkih aktivnosti, znači mirovanje kući ili u bolnici uz stvarno minimalno kretanje. Svaka aktivnost pred srce stavlja povećane zahteve koji mogu narušiti krhku homeostazu i usmeriti bolest prema najtežem obliku: uvećanju, tj.dilataciji srčanih šupljina (dilatativna kardiomiopatija) što dalje vodi prema srčanoj slabosti.
?
Pitanje #1925513. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Povišenje telesne temperatute za 1 stepen Celzijusa diže frekvencu za 10 otkucaja u minuti. Grip je oboljenje koje ide sa povišenom temperaturom (mada u javnosti nema informacija da je grip stigao). ANtibiotici se daju zbog moguše ssuperinfekcije a ne zbog lečenja gripa (jer gaa izaziva virus a na njega ne deluju antibiotici). Da bi pričali o koronarnoj insuficijenciji, uradite prvo test opterećenja kad potpuno ozdravite i vratite staru kondiciju.
?
Pitanje #1921813. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Verovatno je osnovno pitanje zašto Vam je toliko visoka frekvenca u miru, čak i za vreme spavanja. Treba proveriti štitastu žlezdu i njene hormone. Dok uzimate lek verovatno će učestalost tahikardijaa biti manja, ali svi lekovi su problematični u trudnoći, pogotovu u prva 3 meseca. Možda konsultacija kardiologaa koji se bavi elektrofiziologijom.
?
Pitanje #1918412. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
EHO srca je dobar u suštini,taj mali prolaps Vas ne ugrožava ali može praviti te ekstrasistole i ubrzan srčaani rad. Lek izbora su beta blokatori (Concor, Nebilet, Presolol, Prinorm...).
?
Pitanje #1917412. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
da Vas ne bih sada ubedjivao da Vam ne treba takav pregled, kada dodjete u Srbiju, idite u neku privatnu ordinaciju koja ima kardiologa i gastroenterologa, i neka Vas pregledaju ti specijalisti.
?
Pitanje #1911812. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Cialis smete da koristite ako ne uzimate nitrate ( to piše i u uputstvu nadam se ) a to su lekovi koji šire koronarne arterije: Monizol, Isosorb, Dilcoran... Drugog leka nema u našoj farmakopeji.
?
Pitanje #1910911. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
U mladjim godinama to je tipično za emotivne osobe, dovoljno je da pomislite na neku neprijatnu ili bolnu situaciju i javiće se ubrzan srčani rad. Postoje i oboljenja akoja to mogu raditi, kao što ssu hipertireoza...ali ona bi dala i gomilu drugih simptoma.
?
Pitanje #1910411. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Dijagnoza je po mom mišljenju tačna a terapija dobra, mada niko ne voli da posle eprve posete doktoru izadje sa 8 lekova. Tipično je da hladnoća izaziva anginozni bol pa predlažem test opterećenja ili ako kardiolog Vašeg oca misli tako i koronarografiju.
?
Pitanje #1903710. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Bol sigurno nije srčanog porekla i nema taakve karakteristike. Što se tiče stresaa, on ne daje odmah manifestacije, one se mogu javiti i puno kasnije. Sa 21 godinom ne mislite na bolest, vežbajte i živitee što zdravije, bez nikotina i sa što više voća i povrća. Plus aktivnost.
?
Pitanje #1902710. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Hronična kardiomiopatija (oboljenje sršanog mišića) u kompenzovanoj fazi (bez srčane slabosti).
?
Pitanje #189729. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
U nalazu Holtera nema ništa što bi zahtevalo dodatnu dijagnostiku. Depresija ST segmenta i negativizacija s obzirom da su stalno prisutni ne predstavljaju ozbiljan nalaz.
?
Pitanje #189549. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Verujte da cilj ovog sajta nije bio da zameni posetu "živom" lekaru i moj savet je stvarno to: samo savet, a ne propisivanje leka. Vaš nalaz ukazuje na postojanje dugotrajnog, loše regulisanog povišenog krvnog pritiska što je dovelo i do promenaa na ciljnim organima, pre svega na srcu. Ja ne znam da li Vam je dobra terapija koju uzimate, ali: Diovan je iz grupe blokatora angiotenzinskih receptora i svi oni imaju sličnu cenu, alternativa može biti ACE inhibitor (Monopril, Enalapril, Tritace...). Concor je beta blokator i takodje je širok spektara zamena sa liste: Presolol, Prinorm, Karvilex...
?
Pitanje #189219. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Za tegobe koje opisujete Propranolol može biti terapija ali bih ja dao prednost lekovima iz iste grupe kao što su Concor i Nebilet. Terapija je potrebna ako su Vaše tegobe toliko intenzivne da Vas ometaju u normalnim aktivnostima i smanjuju Vam kvalitet života. Ako tegobe i nisu toliko intenzivne, ne uzimajte ništa. Povećajte fizičku aktivnost, to je dobro za odvlačenje pažnje na drugi kolosek.
?
Pitanje #189189. 1. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Srce radi brže od očekivanog a pritisci su u laganoj disproporciji. Predlažem da konsultujetee kardiologaa i da uradite EHO srca.