Stetoskop
Stetoskop
Pitajte doktoraSve oblasti

Sve oblasti – pitajte doktora

Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 96481 pitanja iz svih oblasti.

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Svi odgovori (96481)

?
Pitanje #6655Odgovoreno 15. 6. 2008.
Postovana
lek pripada grupi bezodiazepina. to je tetrazepam. hemijski a i po dejstvima je veoma slican diazepamu, bromazepamu ili nitrazepamu, za koje ste verovatno culi. to su pre svega sedativi, lekovi za smirenje, otklanjanje bezrazloznog straha ili nesanice. neki od njih (diazepam) se koriste kao antiepileptici. ovaj lek ima prevashodno miorelaksantno dejstvo. zbog toga se cesto koristi za opustanje misica posle povreda, oboljenja kicmenog stuba ili nekih neuroloskih poremecaja. moze da izazove zavisnost.
srdjan pesic

?
Pitanje #6639Odgovoreno 15. 6. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Kod Vas se najverovatnije radi o hondromalaciji koja se u poslednje vreme često javlja. Kako sam na to pitanje već jednom odgovorio u Stetoskopu ponoviću Vam odgovor.

Uzroci nastanka chodromalacije mogu biti: primarni (neusklađenost konstitucije i individualne podnošljivosti opterećenja i  stvarnog primenjenog opterećenja) i sekundarni ( traumatske etiologije sa promenom mehanike zgloba zbog labavosti zglobnih ligamenata posle iščašenja, povrede meniskusa i drugih povreda kolena). Hondromalacija patele je oboljenje površinskog i dubokog sloja hrskavice i možemo da je definišemo kao bazalnu degeneraciju hrskavice.

Prolazi kroz četri faze:
  • zatvorena hondromalacija sa prisutnim otokom i razmekšanom hrskavicom,
  • u razmešanoj hrskavici pojavljuju se fisure,
  • fascikulacija hrskavice,
  • stadijum koji zahvata subhondralne kosti.
Savetujem  Vam:
  • smanjite telesnu masu, ako ste gojazni,
  • jačajte aktivne stabilizatore kolena, posebno m.vastus medialis ("držač kolena"),
  • raditi izometričke vežbe koje direkno ojačavaju aktivne stabilizatore kolena. Opterećenje i jačanje aktivnih stabilizatora se ne preporučuje u ranoj fazi rehabililitacije.
  • fizikalni tretman (lasero-magnetna terapija,ultrazvuk I eventualno vaccus terapija), hidrokineziterapija i kineziterapija,
  • upotreba određenih analgetika i antiflogistika, a u težim slučajevima uvodi se i intraartikularna kortiko-terapija, kao i operativni zahvat, ali kod Vas za tim nema potrebe.
Moguće je da je kod Vas došlo do povređivanja usled nekih mehaničkih faktora koji su direkno uticali na oštećenje kolena.

?
Pitanje #6595Odgovoreno 15. 6. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
U zavisnosti od toga da li Vaša ćerka ima želju da se bavi sportom takmičarski ili rekreativno, predlažem Vam sledeće:
1. Ako želi takmičarski da se bavi sportom neophodno je da u vašem mestu, kod specijaliste sportske medicine, uradi merenja po Mateigki gde bi se izračunali indeksi koštane, mišićne i masne komponente. Nakon toga uradite dinamometrijske (ispitajte snagu) analize pojedinih grupa mišića, kao i reakcijometrijske analize na zvuk i svetlost. Prema telesnoj masi i telesnoj visini Vaša ćerka pripada grupi slabo uhranjenih osoba TV od 156 cm, odgovara telesnoj masi od 47-49.kg. Na bazi svih rezultata koje prikupite i konsultacija  sa profesorom fizičke kulture opredelićete se za vežbe (u svim sportskim literaturama dostupne) koje su u tesnoj vezi sa sportom koje Vaše dete želi da trenira (predlažem: tenis, odbojku, košarku i eventualno atletiku). 
2. Ukoliko želi samo rekreativno da se bavi sportom, predlažem da se javi školskoj sekciji za odbojku, jer smatram da tu može da nauči dosta vežbi koje će ojačati mišiće ramenog pojasa, ruke, grudnog i trbušnog dela tela, kao i muskulaturu donjih ekstremiteta. Vaša ćerka ima dobru perspektivu da postane aktivan sportista. Vežbe koje njoj najviše odgovaraju odrediće se na osnovu izbora sporta.

?
Pitanje #6578Odgovoreno 15. 6. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Savetujem Vam da u Norveškoj uradite magnetnu rezonancu kolena. Radiološkim snimkom apsolutno niste mogli da dobijete odgovor za Vašu povredu (sem preloma i dislokacije zgloba). Kod vas postoji mogućnost da se usled određene sinovijalne iritacije formirao otok (izraslina). Ako se radi o ateromu, ili fibromu (benigne malformacije mekog tkiva), nije loše uraditi lakši hiruški zahvat kojim bi odstranili izraslinu sa celom njenom kapsulom. Ipak, savetujem da uradite gore navedeno ispitivanje (magnetnu rezonancu) i da mi rezultate dostavite preko "Stetoskopa” kako bih mogao precizno da Vam predložim terapeutsku proceduru.
?
Pitanje #6643Odgovoreno 15. 6. 2008.
Dragan Milić
Dragan MilićKardiovaskularni hirurg
Zakažite
Postovana Andrea,

Upala slepog ceva po pravilu traje kratko i po svojoj progresiji zavrsava se perforacijom (pucanjem). Svako duze trajanja bola u desnoj polovini trbuha nije posledica upale slepog creva. Appendicitis se karakterise u pocetku tupim a potom i ostrim bolom koji onemogucava cak i kasljanje. Pracen je povecanim brojem belih krvnih zrnaca a razlika izmedju rektalne i aksilarne temperature je veca od 1 stepena celzijusa. Kod vas treba ispitati funkciju debelog creva i iskljuciti oboljenje jajnika.
?
Pitanje #6385Odgovoreno 15. 6. 2008.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana, resocijalizacija je moguća onda kada je prvo bio socijalizovan, ali je te veštine izgubio ili oštetio. U suprotnom socijalizacija nikada nije ni postignuta. Ponašanje koje ste opisali kod dečaka, svakako ima karakteristike poremećaja socijalnog funkcionisanja, bez elemenata mentalne retadrdacije zbog čega verovatno i nije kategorisan za specijalnu školu. Da bi se napravila diferencijacija između lošeg okolinskog uticaja i ozbiljnijih smetnji (autistični spektar, specifične smetnje učenja) potreban je psihijatrijski pregled. Učenje socijalnih veština moguće je kada se tačno sagleda sa kakvim se problemom dete suočava i da li se samo sa tim može izboriti. Pozdrav

?
Pitanje #6433Odgovoreno 15. 6. 2008.

postovani Dr Stankovicu, Nas Marko od 2 godine i 8 meseci nas

postovani Dr Stankovicu, Nas Marko od 2 godine i 8 meseci nas mnogo zabrinjava sa svojim ponasanjem. Cekamo da napuni 3 godine da bi mu operisali sva tri krajnika i imao je usne upale jos od svoje 1.godine, kao mali imao je kolik i trajalo je cela tri meseca zatim su mu zubi izbijali i tako da je plakao stalno otkako se rodio...stalno je imao bolove. Sad se ponasa kao hiper aktivno dete bar tako nas doktor kaze..kao kod ostalih roditelja sto su napisali isto tako se baca,agresivno se ponasa, udara mene i supruga ..ali najvise me plasi sto on toliko sebe povredjuje u glavu. nocu se sa vristanjem probudi,spava i place i tako da to traje oko 30 min i onda kad stvar se ne smiruje mi ga spakujemo i odvezemo u hitnu ali kad stignemo do hitne on se smiri dali od lekova za bolove sto mu damo . vristi i toliko upotrebljava snagu da se izmigolji iz narucja i da padne sa kreveta. da ga ne drzimo pao bi i udarao bi glavom od zid. Pitanje je kako da ga ignorisemo u takvom stanju posto ste napisali da treba sve sto nevalja ignorisati? Kako da znam da je to samo sila njegova ili dete ima stvarno neke bolove.Dali je moguce da mu kutnjaci izlaze jer grize svoje prstice i mene za obraz? To se desilo nocas a sutra ujutro smo ga vodili kod lekara i krv mu je u redu, osim sto su mu usi i grlo malo crveni i doktor kaze da to nemoze toliko da ga boli sto bi opravdalo takvo ponasanje. ponekad se uplasim takve njegove reakcije da placem po ceo dan...naravno kad je dete odsutno da me ne vidi. Inace sa drugom decom kad se igra uvek trazi mene da prisustvujem ako neko dete ne radi onako kako on zeli. I onda se opet baca i udara glavom od pod. Mi inace zivimo u Norveskoj i nas Marko treba da krene u vrtic od avgusta sto nas zabrinjava kako ce sve proteci. Procitala sam svu vasu teoriju i opet nevidm sta da radim. Dali mozete da mi date neki odgovor malo jasniji....leti idemo na odmor u Vranje sto nije daleko od Nisa i volela bi da nase dete pregleda doktor kao vi a ne norvezanin koji nisu poznati kao dobri strucnjaci.Nas sin Marko inace nije uvek takav da se baca i ljuti..mi mislimo da kad ga nemuce bolovi on je dete za primer...ali dali ih ima ili nema kako da znamo kad ne prica... nas doktor kaze da je sve u redu i da dete mozda ima autisticnu bolest ..jos uvek neprica bas nista, ponekad izgovori mama i to je sve....dali je i to normalno sto jos nije progovorio..on stalno nesto prica ali na bebi jeziku. dali mu se pomesalo dva jezika? Mnogo smo zabrinuti...to nam je prvo dete i mi ga mnogo volimo...ali sta da radimo? Molimo vas za savet... Sneza i Zoran
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani Snežana i Zorane, tačno je da sam napisao da neprimereno ponašanje treba ignosrisati. Međutim u tekstovima o disciplinovanj dece piše još ponešto. Prvo, treba ulagati u dete pažnju, negu, ljubav, saradničku igru, poštovanje itd. onda kada dete pokazuje primereno ponašanje. Drugo, treba sa detetompraviti neku vrstu ugovora srazmerno uzrastu, to i to možeš raditi, to i to ne možeš raditi i objasniti mu konsekvence (jednostavnim i razumljivim za dete rečniko ili crtežom šta će se dogoditi pozitivno ili negativno ukoliko se pridržava ili ne pridržava dogovora. Treće, ignorisati da, ali ne po svaku cenu, jer ne možete ignorisati udaranje, grebanje, ujedanje i izlaganje deteta opasnosti. Tu je potrebna kontrola kretanja, ali ignorisanje kontakta, pažnje, smirivanja, bilo kakve komunikacije sa detetom dok se samo ne smiri. Samo smirivanje treba nagraditi pažnjom i pohvalom, a ne izlive besa. U prvom slučaju detetu dajete poruku da ste dostupni kada se samo smiri, a u drugio kada ima izliv besa. Savetujm da detaljnije pročitate tekstove. Pominjanje autizma, hiperkinetskog poremećaja (od strane lekara), postojanje bolova i nerazvijenost govora u bilingvalnom kontekstu odvajaju vaše dete od dece koja nemaju pomenute karakteristike, a pokazuju neadekvatno ponašanje. Dobar pregled, gledanje eventualnog video snimka o ponašanju deteta tokom dana I NOĆI, može pomoći da se napravi jasna razlika šta je poremećaj (ako postoji), a šta je naučeno ponašanje koje će se promeniti drugačijim postupanjem roditelja. Tokom avgusta ću raditi na Klinici, i vrlo rado obaviti pregled ukoliko i vi budete u prilici da dođete. U Norveškoj, Oslu, Trondheimu, Bergenu ima vrhunskih dečjih psihijatara. Šaljem vam adresu predsednika udruženja dečje i adolescentne psihijatrije Norveške, koji vam može preporučiti kod lekara možete potražiti u regiji u kojoj živite: dr. Jon Longe Eventyrveien 26 0851 Oslo, Norway 20, tel +47-22 36 25 jonlange@online.no

?
Pitanje #6420Odgovoreno 15. 6. 2008.
Petar Bošnjaković
Petar BošnjakovićSpecijalista radiologije
Zakažite
Tumorski markeri su jedan od parametara mogućnosti postojanja tumora. Neki od njih imaju veću a neki manju dijagnostičku vrednost. Ukoliko postoji povećanje vrednosti nekog od tumorskih markera, potrebno je proveriti stanje organa ili sistema na koga marker ukazuje. Znači dijagnoza samo na osnovu vrednosti tumorskih markera NIJE definitivna.
?
Pitanje #6383Odgovoreno 15. 6. 2008.

Postovani doktore, Vec ste mi odgovarali na moja pitanja pa se eto

Postovani doktore, Vec ste mi odgovarali na moja pitanja pa se eto nadam da cu i sada dobiti neki savet od vas. Rec je o tati koji je 20.03. zavrsio zracenje. Imao je karcinom baze jezika. Primio 3 hemo 5-fu i 35 zracenja. Kao posledicu zracenja imao je rane po jeziku, grlu, ali to je sada sanirano. Neka mesta su i dalje osetljiva ali rane su zatvorene. Medjutim, i dalje je aktuelan nedostatak pljuvacke pa mora svaki zalogaj da zaliva jogurtom ili vodom. Znaci, nema vise bolova, ali je gutanje jako otezano. Na prvoj kontroli radjen je UZ, skener i magnetna vrata. Na MR je utvrdjeno da je nastupila totalna regresija bolesti i da vise nema nikakvih tragova karcinoma. Mislili smo da ce mu to dati dodatni poticaj, medjutim, naprotiv. Pored onih 16kg koliko je oslabio na IORS-u u toku zracenja, on je izgubio jos 2kg. Sada ima 73kg. Dodatni problem je potpuni nedostatak apetita. Cinjenica je da je anemican i da to povlaci za sobom nedostatak apetita, ali problem je sto ima i nagon na povracanja kada jede. Da li bi mozda mogli da mu dajemo Klometol protiv tog povracanja? Cinjenica je da je on mislio da ce se oporaviti mnogo brze i da zbog ovog sporog poboljsavanja pada u depresiju, zuri u prazno i mislim da je usao u taj zacaran krug koji ce mu onemoguciti da se oporavi. Pogotovo sada kada je utvrdjeno da karcinoma vise nema! Kazite mi, molim Vas, da li je ovaj tok oporavka normalan? Kada mozemo da ocekujemo normalizaciju gutanja?
Petar Bošnjaković
Petar BošnjakovićSpecijalista radiologije
Zakažite
Oporavak akta gutanje nije tako brz.
Opštu slabost i nedostatak apetita možete stimulisati lekovima u dogovoru sa Vašim izabranim lekarom ili onkologom.
?
Pitanje #6260Odgovoreno 15. 6. 2008.
Stetoskop InfoLekar
Zakažite
Poštovani,

Cementiranje (perkutana vertebroplastika) se ne može uraditi na VMA jer je jedina ustanova koja se time bavi Institut za radiologiju Kliničkog centra Niš, dakle Institut kome ja rukovodim. Preporučio bih Vam da mi dostavite ili donesete CT i MR snimke bolesnice da potvrdimo indikaciju za intervenciju a zatim dogovorimo o terminu. Za izvodjenje je potreban overen uput za Klinički centar Niš ili troškove možete snositi sami.
?
Pitanje #6236Odgovoreno 15. 6. 2008.
Petar Bošnjaković
Petar BošnjakovićSpecijalista radiologije
Zakažite
Poštovana Aleksandra,

Nije moguće naknadno izmeriti dozu primljenog zračenja. Naime kod rendgenskog snimanja, čitava doza se "isporučuje" tokom samog akta ekspozicije. Naknadnog zračenja nema niti je Vaš organizam emiter zračenja. Sve eventualne štetne posledice dešavaju se usled potencijalnih promena na ćelijama isključivo TOKOM izlaganja rendgenskom zračenju. Doza u brojkama ne prelazi 5 mSv (milisiverta) za preglede kojima ste bili izloženi što je količina koju svaki organizam i primi za godinu dana tokom izlaganja kosmičkimj zracima. Nemate razloga za zabrinutost ali i nemojte raditi rendgenske preglede osim ako za to postoji veoma opravdana indikacija.
?
Pitanje #6607Odgovoreno 15. 6. 2008.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite

Poštovani, iz onoga što sam razumeo iz vašeg pisma, pisali ste o žekudačnim smetnjama kod vašeg sina izazvanih bakteriom Helicobacter. Na žalost moje kompetencije kao dečjeg psihijatra u lečenju pomenutih smetnji daleko su manje od kompetencije pedijatra, tako da mislim da vaše pitanje trebate uputiti dr Jeleni Vojinović (oblast Pedijatrija).


?
Pitanje #6617Odgovoreno 14. 6. 2008.
Nikola Vukašinović
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Zakažite
Postovana,
niste mi postavili pitanje. Bol pri pogledu u stranu ne mora da znaci pogorsanje. Preporucujem da se javite svom neurologu koji ce to sagledati i eventualno dopuniti terapiju.
Pozdrav

?
Pitanje #6584Odgovoreno 14. 6. 2008.
Aleksandar Nagorni
Aleksandar NagorniSpecijalista gastroenterologije
Zakažite
Postovana,
Pitanje je vise za abdominalnog hirurga. Pored akutnog zapalenja apendiksa tj crevuljka postoji i hronicna upala, bolovi su lokalizovani u donjem desnom kvadrantu trbuha i mogu da budu i tisteceg karaktera kod hronicne upale.
Pozdrav

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460