Stetoskop
Stetoskop
Pitajte doktoraSve oblasti

Sve oblasti – pitajte doktora

Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 96491 pitanja iz svih oblasti.

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Svi odgovori (96491)

?
Pitanje #14610Odgovoreno 12. 11. 2008.
Ivana Binić
Ivana BinićDermatovenerolog
Zakažite
Poštovana, Na ovaj način, bez pregleda mogu vam preporučiti samo šampon protiv opadanja kose, pokušajte sa šamponom Plantur 39, i vitaminima za jaču kosu.Inače, novembar je mesec kada kosa pojačano ispada, pa možda je to sve prolaznog karaktera. Ukoliko se ispadanje kose nastavi, najbolje je da se javite lekaru.
?
Pitanje #14589Odgovoreno 12. 11. 2008.
Ivana Binić
Ivana BinićDermatovenerolog
Zakažite
Poštovana, To može biti tzv.perioralni dermatitis, koji je relativno čest i rezistentan na terapiju, ali se može izlečiti. Potrebna Vam je stalna saradnja sa dermatologom, da bi se pronašla odgovarajuća terapijska opcija. Jedino Vam mogu reći da izbegavate upotrebu lokalnih kortikosteroidnih preparata.
?
Pitanje #14573Odgovoreno 12. 11. 2008.
Ivana Binić
Ivana BinićDermatovenerolog
Zakažite
Poštovani, Peckanje ne mora biti znak nikakve infekcije, ali ukoliko ste imali odnos bez zaštite, obratite pažnju na eventualni iscedak iz kanala. Terapiju vam ovako ne mogu propisati, ukoliko i dalje imate problem, javite se dermatologu.
?
Pitanje #14683Odgovoreno 12. 11. 2008.
Ivana Binić
Ivana BinićDermatovenerolog
Zakažite
Poštovani, Moram da priznam da do sada nisam imala susret sa ovakvim problemom, tako izolovanog znojenja. Botox nije registrovan za upotrebu u tom predelu (koliko ja znam). Vi očigledno na tom mestu imate deo kože prepun znojnih žlezda. Ne znam da li ste probali da tu upotebite antiperspirant (imam pacijente kojima pomaže kada ga stave na šake). Inače, nekada se radi i hirurško uklanjanje znojnih žlezda, tako da ne bi bilo loše da se konsultujete i sa nekim plastičnim hirurgom. I ja ću to učiniti ovih dana,kada budem bila u prilici, pa mi se slobodno javite ponovo, možda ću imati neku novu informaciju.
?
Pitanje #14639Odgovoreno 12. 11. 2008.

Draga doktorice, obraćam se za pomoć ovim putem, jer živim daleko od

Draga doktorice,
obraćam se za pomoć ovim putem, jer živim daleko od svoje zemlje i ne znam šta više da radim. Prije dve godine kada smo putovali 2000km daleko, nešto mi se desilo, čitavo telo mi se treslo do zore i nisam moga da se zaustavim. Prije toga sam najednom tokom vožnje osetila strašno lupanje srca i osećaj da ću se onesvestiti. Muž je parkirao auto i ja sam jedva izašla. Tu noć smo prespavali u motelu, nisam spavala do zore, jer sam se jako tesla. U licu sam gorila, sva sam bila crvena. Posle toga par dana kada smo došli u novi grad, ja sam počela dobijati panične napade i jednostavno nisam smela dalje od kuće. Ako bih krenula na autoput, vraćala bih se nazad, jer je osećaj gušenja i nesvesti bio jako veliki. Pored toga što bi mi srce jako lupalo, ja sam se zadnji puta "paralisala" vozeći 100km na sat i od tada nikada više nisam vozila na autoputu. Ne mogu dalje od kuće, dalje od bolnice, jer se tu osećam najsigurnije. Jedina relacija mi je posao-kuća, već odlazak u trgovinu dalje od moga stana, gde nam bolnice prouzrokuje osećaj gušenja toliko intenzivno da sam mislila danas da ću se ugušiti. Pored toga velika nesvest. Prošle godine sam se zaglavila u liftu jedno 2 sata kada je sve to postalo jako intenzivno. Ja sam hipoventilirala i tada sam shvatila da imam i klaustofobiju. Osećaj bespomoćnosti je toliki problem u mom životu, jer ne samo da idem stepenicama na peti sprat u svoj stan, nego ne mogu zamisliti let avionom. Zatvorena biti ne mogu, jer to momentalno prouzrokuje veliki napad. Ako krenem negde dalje od bolnice imam osećaj da ću se udaviti i umreti i da mi niko neće pomoći.
Šta da radim, imate li savete za mene? Ne mogu sa razumem da imam agorafobiju, klaustofobiju, panične napade i sve to u isto vreme. Imam i strah od lekova, što mi je jedan takode veliki problem. Šta mi se to desilo doktorice i šta da radim? Kako da živim normalan život?
Velki srdačan pozdrav iz daljine
Dragana Krasić
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Zakažite
Postovana,zivecete normalan zivot,naravno opet, ali se morate odluciti na korak lecenja.U protivnom problem ce se produbljivati,slabicete svoju vec narusenu psihicku ekonomiju,te je stoga neophodno da se obratite psihijatru.Zasto se bojite lekova ?Oni Vam donose ozdravljenje!Postoji i psihoterapija,koja je veoma blagotvorna. Srdacno Dr Dragana Krasic
?
Pitanje #14717Odgovoreno 12. 11. 2008.
Dragana Krasić
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Zakažite
Postovani,lecenje vase bolesti podrazumeva kako upotrebu tableta tako i psihoterapiju.Loram dovodi do zavisnosti.te bi trebalo biti oprezan sa njim Srdacno Dr Dragana Krasic
?
Pitanje #14769Odgovoreno 12. 11. 2008.
Lidija Dimitrijević
Lidija DimitrijevićSpecijalista fizikalne medicine i rehabilitacije kod dece
Zakažite
Habitualna luksacija ramena, ukoliko se ponavlja ćesto, treba po pravilu da se reši operativno. I pre i posle operacije potrebna je rehabilitacija u cilju jačanja mišića oko ramenog zgloba (u proseku nekoliko meseci sve ukupno). Operacije se ne mogu prosto podeliti na "lake" i na "teške". Kako će opearacija proteći i kakav će tok oporavka biti zavisi od svakog pojedinačnog slučaja. Trebalo je i do sada pokušati sa fizikalnim tremanom (prvenstveno vežbama za stabilizaciju i jačanje mišića) koji bi eventualno sprečio ponovne luksacije.
?
Pitanje #14833Odgovoreno 12. 11. 2008.
Naravno da nije. Kapsula je neka vrsta ambalaže. Ona štiti taj prah iznutra da ga ne razloži ili ošteti kiselina iz želuca i enzimi iz creva. Znači da kapsula ima svoju ulogu, štiti lek od razgradnje. Ukoliko je nema lek se razloži. Sa druge strane kapsula štiti i sluznicu creva od štetnog dejstva leka.
?
Pitanje #14826Odgovoreno 12. 11. 2008.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
i devojčica od 2,5 godine ima pravo da reaguje na promene životnih okolnosti, a deca to čine najčešće kroz ponašanje i izmenu telesnih funkcija (ponekad vraćanjem korak unazad od onog što je naušeno i usvojeno), a psiholozi i psihijatri tada govore o "regresiji". Međutim, to je uglavnom teoretisanje koje ćemo preskočiti da biste mogli i nešto praktično da učinite. Ono što se verovatno izmenilo u ishrani je posledica ishrane u obdaništu i neuzimanja dovoljno tečnosti. Izmena konzistencije stolice i izmena oblika, kod deteta mogu stvoriti problem sa vršenjem nužde jer zbog bola deca mogu voljno da odložu, a onda stolica bude još tvrđa a vršenje nužde još bolnije. I tako u krug. Za sada kompot od šljiva i sirup Portalak tokom jedne nedelje nisu pokazali štetne efekte, već naprotiv uglavnom su uspostavili normlnu i redovnu defekaciju uobičajene konzistencije.
Srdačno
?
Pitanje #14812Odgovoreno 12. 11. 2008.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Vi ste izgleda rešeni da se odreknete depresije, ali ne i strahova. Antidepresivi kao ni svaki drugi lek apsolutno nemaju toliku kaloričnu vrednost da bi se neko ugojio pijući ih. Istina je da se ljudi goje od poremećaja balansa unosa i potrošnje kalorija iz hrane. Dakle, Seroxat, može pomoći u poravljanju raspoloženja, a bolje raspoloženje može pojačati apetit, koji je obično u depresiji oslabljen, tako da povećanje apetita ustvari može predstavljati vraćanje na neku optimalnu meru unosa hrane. Paralelno sa poboljšanjem raspoloženja, povećanjem apetita, pojačava se i voljna aktivnost, čime se ustvari pshofizičke funkcije vraćaju na optimum i stvara zdravi balans u organizmu između unosa i potrošnje. Dakle, posledice uzimanja leka u vašem slučaju mogu biti bolje raspoloženje, bolji apetit i volja ili, sa druge strane, malo bolje raspoloženje, malo više strahova i pojačana kontrola ishrane. Neko bi rekao da ovo drugo ne zvuči optimistično.
Srdačno
?
Pitanje #14793Odgovoreno 12. 11. 2008.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
kardiolozi bi mogli precizno da vam kažu koliko ekstrasistola ("preskakanja") kardiološki zdrava osoba ima u toku dana, ali je sigurno da ih imamo i to ne spada u bolest, pogotovo što vam je i internistički nalaz uredan. Sa druge strane, u 6 napisanih rečenica 3 puta ste ste pominjali uzbuđenje, nervozu i jednom želudačnu kiselinu. Budući da osim neprijatnosti, nemate drugih tegoba pri pojavi ekstrasistole, ne treba je ni lečiti, jer svi lekovi protiv aritmija mogu imati i nepovoljn dejstva, pa ih stoga ne treba koristiti kod bezazlenih stanja, kod kojih je dokazano (obradom) da nema bolesti srca. Očigledno da preostaje da se borite protiv ljutog neprijatelja nervoze, najbolje promenom načina života. Iako je to najparadoksalniji savet koji se može dati (jer zašto bi neko živeo tako kako živi da može bolje i drugačije), on je ipak istinit. A kako to učiniti to može biti tema razgovora sa nekim profesionalcem, koji bi u prvo vreme mogao da proceni i da li je potrebna podrška nekim lekom za smanjenje nervoze. Paralelno, povećanje kondicije kroz neku fizičku aktivnost, siguran sam da bi se nekako uklopila u nove životne navike.
Srdačno
?
Pitanje #14796Odgovoreno 12. 11. 2008.
Maja Nikolić
Maja NikolićSpecijalista higijene i subspecijalista zdravstvenog vaspitanja
Zakažite
Dali ste samo jedan od parametara rizika za kardiovaskularne bolesti. Lekar procenjuje više njih i na osnovu toga odredjuje terapiju, tj. lekove, dijetoterapiju ili daje odgovarajuće savete.
?
Pitanje #14792Odgovoreno 12. 11. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Najverovatnije je prilikom operativog zahvata otklonjen zadnji rog medijalnog meniskusa koji je i blokirao koleno. Imajući u vidu da prednji ukršteni ligament prolazi ispod medijalnog meniskusa, često se sa povredom medijalnog meniskusa povređuje i prednji koji daje stabilnost kolenu. Dozirana fizička aktivnost je u početku neophodna. Savetujem Vam da uradite magnetnu rezonancu kojom će se doći do saznanja da li je prednji ukršteni ligament potpuno ili delimično iskidan. Vežbe za jačanje mišića butine (aktivne stabilizatore kolena) radite pod nadzorom stručnog lica. Bitno je da sačuvate definiciju mišića butine (da obim obe butine bude identičan). Lično smatram da možete da nastavite sa pravolinijskim trčanjem bez ikakvih problema, ali kod igranja tenisa budite obazrivi, posebno kod servisa i behend udarca u trku, jer tada najčešće i dolazi do povrede kolena. Nastavite sa jačanjem mišića butine, dozirajte fizičke aktivnosti i nastavite da se bavite rekreativno sportom do stepena prijatnosti. I najmanji bol, otok ili “šetanje”kolena ukazuje na ponovo povređivanje (odmah prekinite fizičke aktivnosti). Operacija u ovom trenutku nije neophodna, a i kasnije, ako se držite saveta i kontinuirano održavate tonus butnih mišića nećete imati problema.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460