Pitajte doktoraSve oblasti
Sve oblasti – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 96518 pitanja iz svih oblasti.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Svi odgovori (96518)
?
Pitanje #24034Odgovoreno 22. 3. 2009.
Dragan MilićKardiovaskularni hirurg
Poštovana Cvetanka,
Ne trebate da brinete oko pojave pneumotoraksa kod vašeg sina jer se ovo stanje može videti ne tako retko kod mladica. Postoje brojni razlozi zbog kojih se ovo javlja i obično su povezani sa postojanjem bula u plućnom parenhimu koje se oslobadjaju u plućnu maramicu. Nakon punog razvoja tela i fizičkog formiranja pneumotoraks će se teško ponovo javiti. Doktor vam je dobro sve objasnio. Nijedna operacija nije bez rizika pa je treba primeniti samo kada postoji puna indikacija. U slučaju vašeg sina najbolje rešenje bila je torakodrenaza kao što je i uradjeno. Rezultat nakon ove intervencije je dobar i nemate razloga za brigu. Pneumotoraks nije bolest već stanje koje nastaje kada dodje do komunikacije izmedju vazdušnih puteva pluća i plućne maramice. Obzirom na godine vašeg sina u pitanju je benigna pojava.
ass dr med sc Dragan Milić
Ne trebate da brinete oko pojave pneumotoraksa kod vašeg sina jer se ovo stanje može videti ne tako retko kod mladica. Postoje brojni razlozi zbog kojih se ovo javlja i obično su povezani sa postojanjem bula u plućnom parenhimu koje se oslobadjaju u plućnu maramicu. Nakon punog razvoja tela i fizičkog formiranja pneumotoraks će se teško ponovo javiti. Doktor vam je dobro sve objasnio. Nijedna operacija nije bez rizika pa je treba primeniti samo kada postoji puna indikacija. U slučaju vašeg sina najbolje rešenje bila je torakodrenaza kao što je i uradjeno. Rezultat nakon ove intervencije je dobar i nemate razloga za brigu. Pneumotoraks nije bolest već stanje koje nastaje kada dodje do komunikacije izmedju vazdušnih puteva pluća i plućne maramice. Obzirom na godine vašeg sina u pitanju je benigna pojava.
ass dr med sc Dragan Milić
?
Pitanje #23913Odgovoreno 22. 3. 2009.
Dragan MilićKardiovaskularni hirurg
Poštovana Sanja,
Postoji mogućnost da u dojci bude veliki broj čvorića i ovo stanje se naziva fibrocistična bolest dojki. Nije retka pojava a uvek predstavlja stanje koje treba pažljivo pratiti jer je moguća maligna alteracija. Vi ste isuviše mladi da se očekuje neko ozbiljnije stanje. Najverovatnije su ove promene kod vas povezane sa delovanjem hormona i formiranjem žlezdanog tkiva dojke. Uradite UZ pregled dojki i budite potpuno bez brige jer sam siguran da su promene kod vas fiziološke.
ass dr med sc Dragan Milić
Postoji mogućnost da u dojci bude veliki broj čvorića i ovo stanje se naziva fibrocistična bolest dojki. Nije retka pojava a uvek predstavlja stanje koje treba pažljivo pratiti jer je moguća maligna alteracija. Vi ste isuviše mladi da se očekuje neko ozbiljnije stanje. Najverovatnije su ove promene kod vas povezane sa delovanjem hormona i formiranjem žlezdanog tkiva dojke. Uradite UZ pregled dojki i budite potpuno bez brige jer sam siguran da su promene kod vas fiziološke.
ass dr med sc Dragan Milić
?
Pitanje #24858Odgovoreno 22. 3. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovana,
za postavljanje dijagnoze Parkinsonove bolesti je najbitniji klinički, tj.neurološki pregled. Trzajevi jedne ruke ne moraju značiti tu dijagnozu ali ni isključiti.
Javite se neurologu koji se bavi poremećajima pokreta.
Pozdrav
za postavljanje dijagnoze Parkinsonove bolesti je najbitniji klinički, tj.neurološki pregled. Trzajevi jedne ruke ne moraju značiti tu dijagnozu ali ni isključiti.
Javite se neurologu koji se bavi poremećajima pokreta.
Pozdrav
?
Pitanje #24785Odgovoreno 22. 3. 2009.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Jednoličnost u ishrani kod sportista nije preporučljiva. Proteini,važne esencijalne aminokiseline koje čovek unosi u organizam, mogu se u velikim količinama naći kod morskih riba. Posebno bih vam savetovao da unosite račvaste aminokiseline (lecitin, valin i izolecitin), jer su one u organizmu deficitarne, a značajnu ulogu imaju kod fizičkih aktivnosti (kod morskih riba ih ima najviše). Kombinujte ishranu bogatu ugljenim hidratima, proteinima i belančevinama. Njihov količinski unos u procentima u organizmu je različit i zavisi od sporta kojim se bavite (pogledajte u “Stetoskopu” moj članak “Ishrana kod sportiste”, može vam pomoći). Alergija se ne dobija jednoličnom ishranom. Ne preporučuje se unošenje tolike količine piletine svakodnevno u ishrani (stvara disbalans u odnosu ugljenih hidrta masti i proteina).
?
Pitanje #24754Odgovoreno 22. 3. 2009.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
U poslednjih nekoliko godina treninzi se organizuju po principu aerobno- anaerobnog tipa, posebno kod vrhunskih ekipa, ili individualaca. Što se tiče Vašeg pitanja, odlazak u teretanu se preporučuje ili ne, u zavisnosti od intenziteta prepodnevnog treninga i oporavka organizma (funkcionanilnih sposobnosti). Najbolje je da Vam stručno lice izradi mikro ciklus od sedam, ili mesec dana dozirane fizičke aktivnosti, gde će teretana biti zastupljena. U praksi, teretana se u pripremnom periodu preporučuje maksimano tri puta nedeljno, dok za vreme takmičarskog dela jednom do dva puta nedeljno, a nekad i manje. Ako niste aktivni sportista, jednog dana organizujte aerobno-anaerobni trening, a sledećeg dana trening u teretani, ali najviše dva puta nedeljno.
?
Pitanje #24747Odgovoreno 22. 3. 2009.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Ovaj suplement se upotrebljava za bolju eksplozivnost, energiju i snagu. Postoji velika paleta preparata na principu creatin monohidrata koji imaju identična svojstva sa suplementom koji pominjete (u registrovanim prodavnicama gde se prodaju imate katalog sa preparatima koji daju isti ili sličan energetski efekat).
Što se tiče štetnosti, svaka prevelika doza, odnosno uzimanje bilo kog suplementa bez konsultacije sa specijalistom sportske medicine, može biti štetan.
Što se tiče štetnosti, svaka prevelika doza, odnosno uzimanje bilo kog suplementa bez konsultacije sa specijalistom sportske medicine, može biti štetan.
?
Pitanje #24524Odgovoreno 22. 3. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Postovana,
koliki vam je krvni pritisak. Uradite kontrolnu MR mozga sa angiografijom, EEG. Aminalon nema direktnu zamenu ali mozete pokusati sa tbl.Tanakan 3x1.
Pozdrav
?
Pitanje #24792Odgovoreno 22. 3. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovana,
ipak trebate konsultovati ORL o operaciji.
Ja se slažem sa njihovim mišljenjem ako su oni predložili intervenciju.
Nastavite sa terapijom.
Pozdrav
ipak trebate konsultovati ORL o operaciji.
Ja se slažem sa njihovim mišljenjem ako su oni predložili intervenciju.
Nastavite sa terapijom.
Pozdrav
?
Pitanje #24817Odgovoreno 22. 3. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovana,
migrena se može potencirati mnogim stvarima (promena vremena, alkohol i sl.) ali sama činjenica da se potencira na napor (u šta spada i odnos) poziva da se urade dodatna dijagnostička sagledavanja, pre svega MR mozga i EEG.
Zadrzite istu terapiju. Javite se sa nalazima.
Pozdrav
migrena se može potencirati mnogim stvarima (promena vremena, alkohol i sl.) ali sama činjenica da se potencira na napor (u šta spada i odnos) poziva da se urade dodatna dijagnostička sagledavanja, pre svega MR mozga i EEG.
Zadrzite istu terapiju. Javite se sa nalazima.
Pozdrav
?
Pitanje #24843Odgovoreno 22. 3. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovana,
imate više mogućnosti.
Postoji varijanta da on dobije tuđu negu i pomoć (na predlog neurologa ili psihijatra) pa da se plati lice koje bi brinulo o njemu ili njima. Druga varijanta je smeštanje u gerijatrijski dom. Tu proceduru pokrećete sami (odete u starački dom i raspitate se) ili na predlog centra za socijalni rad.
Pozdrav.
Postoji varijanta da on dobije tuđu negu i pomoć (na predlog neurologa ili psihijatra) pa da se plati lice koje bi brinulo o njemu ili njima. Druga varijanta je smeštanje u gerijatrijski dom. Tu proceduru pokrećete sami (odete u starački dom i raspitate se) ili na predlog centra za socijalni rad.
Pozdrav.
?
Pitanje #24612Odgovoreno 22. 3. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Hirurg mora da pogleda ranu koja ne zarasta. Savet stručnjaka za rehabilitaciju je takodje neophodan.
Endokrinolog treba da reguliše šećer.
Endokrinolog treba da reguliše šećer.
?
Pitanje #24591Odgovoreno 22. 3. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Vaše tegobe se moraju objektivizirati a najbolji način za to je nošenje Holtera koji snima EKG tokom 24 sata. Holter će pokazati morfologiju i frekvencu ubrzanog srčanog rada.
?
Pitanje #24529Odgovoreno 22. 3. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Probajte da regulišete težinu, uradjena dijagnostika govori da je srčani mišić u redu. Terapija je u redu, ima za cilj smanjenje srčane frekvence.
?
Pitanje #24492Odgovoreno 22. 3. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ako ste imali ginekološki problem pitanje je usmereno prema ginekologu. Što se tiče pritiska Vaše mame on jeste nizak i ja bih preporučio ispitivanje na Kabinetu za neurokardiologiju na Bežanijskoj kosi kod prof Baneta Milovanovića, gde bi se nizak pritisak ispitao i našla odgovarajuća terapija.
?
Pitanje #24475Odgovoreno 22. 3. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Nije problem približavanje pritisaka nego to što donji prelazi 90mmHg što je gornja granica normale. Trebate dobiti lekove, ili dijetom uterati pritisak tako da ne prelazi 90mmHg.
?
Pitanje #24515Odgovoreno 22. 3. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ova druga dijagnoza je apsolutno tačna, prvo je kompjuterska interpretacija koja je uvek problematična. Zdravi ste i sa 33 godine i ne treba da bude drugačije. Svi testovi su Vam dobri.
?
Pitanje #24409Odgovoreno 22. 3. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Aritmije može izazvati puno bolesti ali i drugih stanja: premor, nikotin, alkohol, nedostatak ili višak nekog elementa u organizmu (kalijum, magnezijum). Od bolesti najčešća je koronarna bolest.
?
Pitanje #24464Odgovoreno 22. 3. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Uzimate ili jedan ili drugi lek, sa jednim prestajete trenutno i počinjete drugi. Ako Vam nizak puls ne smeta onda nema veze, uzimJTE 2,5MG.
?
Pitanje #24249Odgovoreno 22. 3. 2009.
Dragan KrasićStomatolog (maksilofacijalna hirurgija)
Poštovana!
Promene u limfnim čvorovima vrata su najverovatnije posledica pokvarenog zuba, koga trebate sanirati ili izvaditi. To će odlučiti Vaš stomatolog, nakon pregleda i dijagnostike, učinite to što pre kako ne bi došlo do akutizacije infekcije. Na ultrazvuku su Vam našli više uvećanih limfnih čvorova, koji su reakcija na infekciju, a jedan se nalazi iza zaušne pljuvačne žlezde, ( parotid gland.). U svakom slučaju nije opasno, ali preduzmite lečenje što pre. Srdačan pozdrav! Doc Krasić
Promene u limfnim čvorovima vrata su najverovatnije posledica pokvarenog zuba, koga trebate sanirati ili izvaditi. To će odlučiti Vaš stomatolog, nakon pregleda i dijagnostike, učinite to što pre kako ne bi došlo do akutizacije infekcije. Na ultrazvuku su Vam našli više uvećanih limfnih čvorova, koji su reakcija na infekciju, a jedan se nalazi iza zaušne pljuvačne žlezde, ( parotid gland.). U svakom slučaju nije opasno, ali preduzmite lečenje što pre. Srdačan pozdrav! Doc Krasić
?
Pitanje #24260Odgovoreno 22. 3. 2009.
Dragan KrasićStomatolog (maksilofacijalna hirurgija)
Poštovana!
Može se desiti u izvesnom broju slučajeva i takva komplikacija, nakon davanja anestezije i dužine intervencije koju ste imali. No, to se nemože tvrditi bez kliničkog pregleda. Potrebno je da se javite Vašem maksilofacijalnom hirurgiu, koji će uraditi pregled i predložiti adekvatan tretman. U svakom slučaju radi se najverovatnije prolaznoj promeni. Srdačan pozdrav!
Doc Krasić
Može se desiti u izvesnom broju slučajeva i takva komplikacija, nakon davanja anestezije i dužine intervencije koju ste imali. No, to se nemože tvrditi bez kliničkog pregleda. Potrebno je da se javite Vašem maksilofacijalnom hirurgiu, koji će uraditi pregled i predložiti adekvatan tretman. U svakom slučaju radi se najverovatnije prolaznoj promeni. Srdačan pozdrav!
Doc Krasić
