Stetoskop
Stetoskop
Pitajte doktoraSve oblasti

Sve oblasti – pitajte doktora

Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 96538 pitanja iz svih oblasti.

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Svi odgovori (96538)

?
Pitanje #35344Odgovoreno 15. 8. 2009.
Poštovani,
Da bi se utvrdio uzrok Vašeg kašlja potrebna je serija pregleda i konsultacija: najpre pulmologa, potom kardiologa i orl specijaliste. Moguće je da je u pozadini plućna bolest, ali takođe je moguće da se radi o bolesti nosa i paranazalnih šupljina koja se odražava na funkciju pluća. Takođe treba utvrditi koliki je da li postoji i koliki je uticaj infekcije u gornjim, ali i u donjim disajnim putevima. Vrlo je važno znati koju ste terapiju do sada koristili i koliko dugo. Kašalj koji traje duže od dva meseca mora biti detaljnije ispitan.
prof. dr MHR. Pozdrav.
?
Pitanje #35503Odgovoreno 15. 8. 2009.
Poštovana,
Mikorcelularni karcinom pluća je patohistološki tip karcinoma pluća koji se javlja u 25 do 30% svih karcinoma pluća. Spada u red tumora vrlo naglašenih malignih karakteristika, što znači da brzo raste, lako se širi u okolinu i brzo daje metastaze. Zato terapiju treba početi što pre, dati dovoljno visoke doze lekova i dati lekove dovoljno dugo. Nije jasno iz vašeg pisma koji je bio konkretan razlog da nije mogla da izdrži dalju primenu lekova. Treba nastaviti sa terapijom, iole ako je to moguće ili ako to ne sprečava loš laboratoirijski nalaz. Mikocelularni karcinom bronha odlično reaguje na terapiju i često se postiže potpuno gubljenje tumora. Na taj način se produžava život i istovremeno se poboljšava kvalitet života. Kakav će biti krajni ishod zavisi od mnogo faktora (tumorski odgovor, brzina razvoja rezistencije na lekove, opšte stanje zdravlja, toksični efekti terapije, biologija tumorske ćelije i dr.). Predlažem da se majka napregne i da nastavi sa predloženom terapijom. Odustajanje od terapije može se tumačiti kao predaja sudbini.
prof. dr MHR. Pozdrav.
?
Pitanje #35550Odgovoreno 15. 8. 2009.
Poštovani,
Rezultati parametara funkcionalanog ispitivanja koje ste priložili ukazuju da je nalaz u granicama normale. Mef50 i mef25 su dva parametra iz takozvane " krivulje protok-volumen" i služe za procenju stanja prohodnosti malih disajnih puteva. Ono što je bitno, a vi niste naveli u pismu, je podatak da li su vrednosti funkcionalnog testiranja dobijene pre ili posle primene uobičajene doze leka. Jedan izolovan dobar nalaz ne znači da je bolest izlečena, već samo da je u tom trenutku dobra kontrola bolesti. Koji je bolji lek, symbicort ili seretide? To ne mogu preusuditi jer je nemoguće. Oba leka su najnovija generacija lekova za lečenje bronhijalne astme i njihovom primenom postižu se odlični rezultati. U Vašem slučaju biće bolji onaj koji vašu bolest bolje drži pod kontrolom i koji daje manje neželjenih efekata, odnosno koji vi bolje podnosite. U svakom slučaju i sa jednim i sa drugim greške nema.
prof. dr MHR. Pozdrav.
?
Pitanje #35599Odgovoreno 15. 8. 2009.
Poštovani,
Noćni napadi astme nisu neuobičajena pojava. Naprotiv, oni su jedna od čestih karakteristika bolesti. Moguće je da situacija koju opisujete predstavlja akutni, iznenadni napad bronhijalne astme. Slično stanje može biti povezano i sa drugim bolestima, pre svega neurološkim, ili nekada sa psihološkim problemima ili psihijatrijskim bolestima. Zbog toga je vrlo važno da se javite odgovornom lekaru, kako bi se sada ispitala plućna funkcija i proverilo da li je bolest pod kontrolom. Lekar će isplanirati dodatna ispitivanja i korigovati terapiju, ako je potrebno.
prof. dr MHR. Pozdrav
?
Pitanje #35656Odgovoreno 15. 8. 2009.
Poštovana,
U medicini "tumor" je svaka nova formacija koja remeti prethodnu morfologiju i građu organa ili dela organa. Tumor može biti zapaljenski, može nastati zbog nakupljanja nekih metabolita, ali je najčešće zbog rasta neoplastičnog tkiva. Tumorske lezije na plućima i na nadbubregu kod Vaše majke treba dovesti u vezu. Da li se te promene stvarno u vezi ne mogu Vam odgovoriti jer nema dovoljno podataka o bolesti. Smatram da nije pametno što je terapija odložena, jer je bitno što pre primeniti lečenje. To je i osnovi problem kod većine neoplazmi što se bolest kasno dijagnostikuje, kada nije moguće sprovesti bilo koji vid terapije. Zato ne treba odlagati predloženu primenu lekova. I sa lekovima teško je, često i nemoguće zaustaviti dalje napredovanje tumora, ako se ne primenjuje terapija gotovo je sigurno da će bolest napredovati. Prema tome, obratite se zdravstvenoj službi što pre.
prof. dr MHR. Pozdrav.
?
Pitanje #35722Odgovoreno 15. 8. 2009.
Poštovana,
Izjava lekara Vašeg oca da je bolest zaustavljena znači da poslednji kontrolni nalazi ukazuju da se ne evidentira povećanje tumora, niti da se uočavaju nova mesta tumorskog rasta, tj. metastaze. Takvo stanje se u onkologiji naziva " stabilna bolest", i predstavlja relativni uspeh primenjene terapije. Idealni učinak terapije je kada se u potpunosti izgubi tumor i kada se normalizuju svi nalazi. To stanje se naziva "kompletni odgovor". Kada se tumor samo delimično smanji naziva se "parcijalni odgovor". U onkologiji primarni cilj je postići kompletan odgovor i produžiti život pacijenta maksimalno. Kada to nije moguće, svaki drugi učinak, kakav bilo, samo da se ne registruje napredovanje bolesti smatra se uspehom. Iako to nije najbolji i željeni rezultat lečenja, stanje stabilne bolesti kod Vašeg oca, tj. činjenica da se bolest nije dalje proširila, predstavlja uspeh. Lekar koji sprovodi terapiju nadalje će primeniti lečnje koje ima za cilj da što duže održi takvo stanje.
prof. dr MHR. Pozdrav
?
Pitanje #35835Odgovoreno 15. 8. 2009.
Poštovana,
Najpre treba utvrditi koji je razlog da je došlo do pojave embolije pluća. Razlozi su brojni, neki bezazleni i prolazani, a neki mogu biti vrlo ozbiljna stanja i bolesti. Takođe, za prognozu plućne embolije je važno koji klinički oblik je ispoljen. Masivne plućne embolije daju ozbiljna oštećenja pluća, ali nisu bezazlene i male embolije. Zato je potrebna vrlo složena procena funkcije pluća i kardiovaskularnog sistema. Dalje, važno je utvrditi posledice koje je izazvala plućna embolija i mogućnost njihovog saniranja. I na kraju važna je terapija, njena dostupnost i pridržavanje saveta za lečenje. Dakle, odgovor je: da plućna embolija se može izlećiti i sanirati za relativno kratko vreme. Ali odgovor može da glasi i ne: kod pojedinih oblika uprkos lečenju embolizacija pluća se nastavlja uz razvoj ozbiljnih komplikacija.
prof. dr MHR, Pozdrav.
?
Pitanje #36318Odgovoreno 15. 8. 2009.
Poštovana,
Navodite da je Vaša majka prošle godine operisana i da je prilikom te operacije uklonjen jedan režanj pluća. Niste naveli zbog čega je bila operacija. Novo stanje koje navodite u pismu shvatam kao novu bolest, mada se razlog za bronhoskopiju može protumačiti i kao kontrolni pregled posle prve operacije. Dijagnoza adenokarcinoma na plućima znači da se radi o ozbiljnom malignom tumoru. Predložena je hemioterapija kao terapijski izbor, a što znači da tumor nije u stadijumu kad može biti izvršena hiruška intervencija. Koja vrsta lekova će biti primenjena i koliko dugo odlučiće nadležni lekar, a kompletno stanje i uspeh lečenja treba da prati stručni onkološki konzilijum lekara. Da bi se preciznije govorilo o terapiji i prognozi potrebno je još dosta detalja iz kliničke slike bolesti Vaše majke.
prof. dr MHR, Pozdrav.
?
Pitanje #36239Odgovoreno 15. 8. 2009.
Milena Velojić-Golubović
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Zakažite
Poštovana,
Verovatno se radi o terapiji hipertireoze. Vaši rezultati su takvi da bi moglo da se terapija tiastatom smanji na 1/4, a u zavisnosti od dužine lečenja u dogledno vreme i prekine. Uradite analizu trab, koja će pokazati koliki je rizik da se bolest vrati na početak. Ipak sačekajte Vašu doktorku, nije ni ova doza koju uzimate u ovom trenutku velika za Vas.
ass. dr Milena Velojić Golubović. Pozdrav
?
Pitanje #36146Odgovoreno 15. 8. 2009.
Milena Velojić-Golubović
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Zakažite
Poštovana,
Ukoliko su vrednosti tireoidnih hormona u redu, povišen tsh je obično laboratorijska greška. Uradite ponovo hormona, ovog puta ft3, ft4 i tsh. Štitasta žlezda za sada ne bi trebalo da bude razlog Vaših tegoba. Krvna slika verovatno govori u prilog neke virusne infekcije koja je postojala poslednjih nedelja. Ponovite je za 15 dana. Holesterol ne zahteva terapiju u tim godinama, ali obratite pažnju na ishranu.
ass. dr Milena Velojić Golubović. Pozdrav.
?
Pitanje #36132Odgovoreno 15. 8. 2009.
Milena Velojić-Golubović
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Zakažite
Poštovana,
Pre svega napravite kontrolu dermatologa, uradite krvnu sliku i konsultaciju hematologa, da ne postoji neki drugi problem, neko žarište infekcije, kvaran zub na primer. Terapija bromokriptinom obično ne pravi ovakve probleme i ukoliklo je neophodna ne bih da se ona prekida. Prekontrolišite i hormone štitaste žlezde, ft4 i tsh i nadbubrežne žlezde, cortizol i acth.
ass. dr Milena Velojić Golubović. Pozdrav
?
Pitanje #36114Odgovoreno 15. 8. 2009.
Milena Velojić-Golubović
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Zakažite
Poštovana,
Sigurno je da bolujete od hipotireoze, ali uz dobru nadoknadu hormona trudnoća ne bi trebalo da bude problem. Obično u trudnoći raste potreba i daje se veća doza nego do tada. Doza je individualna i određuje se na osnovu analiza ft4 i tsh. Reklo bi se da je Vama određena dobra doza, uzimajte lekove svakodnevno.
ass. dr Milena Velojić Golubović. Pozdrav.
?
Pitanje #36056Odgovoreno 15. 8. 2009.
Milena Velojić-Golubović
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Zakažite
Poštovana,
Za sada Vaša glikoregulacija je u redu i što se toga tiče nema potrebe za terapijom. Kod pco postoji stanje hiperinsulinemije, tako da postoje mišljenja da metformin, siofor može biti koristan. Dakle terapiju možete uzimati ukoliko je funkcija bubrega takva da vrednosti kreatinina ne prelaze 180mikmol/l. Što se tiče dijabeta, postoji povećan rizik za nastanak bolesti, ali nije sigurno da će se razviti. Ipak obratite pažnju na ishranu, telesne težinu i fizičku aktivnost.
ass. Dr milena velojić golubović
Pozdrav
?
Pitanje #36384Odgovoreno 15. 8. 2009.

Poštovana dr, Imam 18 godina i problem sa strahom od bolesti. Sve

Poštovana dr,
Imam 18 godina i problem sa strahom od bolesti. Sve je počelo kada sam sa 16 godina pronašla izraslinu na dojci. Tada sam prošla kroz brojna ispitivanja koja su malo duže potrajala, na kraju je utvrđeno da je u pitanju benigna promena. Međutim, nakon toga ja sam s vremena na vreme upadala u neke periode brige i zamarala se pitanjima tipa šta ako to pređe u nešto maligno i slično. Onda sam pročitala u novinama članak o tome kako je neka žena koja se lečila od raka dojke pronašla čvorić na vratu, i tako se otkrilo da je rak metastazirao. Od tada sam često pipala svoj vrat, plašila se da se ne pojavi neki čvorić. Vremenom se on i pojavio. Onda me je okupirala briga oko uvećanih limfnih žlezda. Prošla sam brojne pretrage, utvrdilo se da sam limfatične konstitucije. Objašnjeno mi je da moje žlezde reaguju na svaku manju infekciju, stres... Međutim, meni nije dovoljno to što me je pregledalo mnogo lekara specijalista i što su rekli da je to bezazleno. Ja se brinem da oni to nisu dovoljno ozbiljno shvatili, i da to nije nešto mnogo ozbiljnije. Ne brinem konstantno, ali se dešava da uđem u neki period kada razmišljam o tome, opipavam se, tražim da li je iskočila neka nova žlezda i to me prilično pokoleba. Završila sam medicinsku školu. Neretko se dešavalo da dok učim o nekoj bolesti, razmišljam da li ja imam neki od tih simptoma. Sada sam upisala medicinski fakultet. Svesna sam da me čekaju velike obaveze, i da ne smem sebi da dopustim da zapadam u te krize, jer onda nisam u stanju ni da učim. I volela bih da naučim da se izborim sa tim, jer ne bih želela da ta panika utiče na moj uspeh na fakultetu.
Hvala!
Dragana Krasić
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Da vam kažem da ste mladi, da je suvišno takvo razmišljanje, nepotrebno je i samo bi ponavljala nešto što je poznato. Ali, pošto slabost psihičkih snaga može nastati i kod mladih i potražiti oduske putem traganja za bolešću i ulazeći u sve dublji ponor depresivnog raspoloženja i nemogućnosti, stoga je neophodna pomoć psihijatra najpre kroz razgovore i postizanje uvida, a potom i preko lekova ako treba. Da znate, takodje, da postoje časni izuzeci, ali retki, koji su kroz studiranje medicine izbegli i nisu se suočili sa strahom od bolešću, hipohondrijskog karaktera. Potrudite se i rešićete problem, zaista ste mladi i sigurna sam da imate intelektualne i emotivne kapacitete.
dr D. Krasić. Pozdrav.
?
Pitanje #36393Odgovoreno 15. 8. 2009.

Poštovana dr, Imam pitanje, koje će sigurno izgledati veoma čudno, imam neverovatnu

Poštovana dr,
Imam pitanje, koje će sigurno izgledati veoma čudno, imam neverovatnu sumnju da sam poremećen i mislim da ljudi to skrivaju od mene. Niko mi u životu nije rekao da sam poremećen, bilo šta takvo.   Moja sumnja je počela posle šestomesečnog stanja napetosti, uznemirenosti, kako bih ja rekao ludila. Prošle godine u Martu, moj brat i ja smo duvali travu, tu je bila i njegova devojka, uglavnom ja sam uzeo najviše, nisam siguran da je bila čista trava, i nije mi bio prvi put da sam konzumirao travu. Popušili smo joint i krenuli dalje, odjednom sam dobio strašne halucinacije, neopisivo, govorio sam da ću umreti, itd. Na kraju sam završio u hitnoj pomoći gde sam sam otišao, bio sam svestan, stavili su me na ekg, tako nešto, imao sam veoma ubrzan rad srca, jedva sam disao, mislio sam da ću umreti ako ne uzmem vodu, svašta. Sećam se tako nekih stvari. Uglavnom posle toga 6 meseci nisam skoro izlazio iz kuće imao sam strahove razne, potpuno van kontrole, išao sam kod psihijatra, dao mi je maprotilin nije pomogao tada, mislim za tih 6 meseci, a onda sam promenio lekara, 2 razgovora sam imao sa njim, više nisam išao, ali prepisao mi je druge lekove, risperidon ( risar) 1 mg, 25 mg maprotilin i pola lorazepama pijem još uvek uveče, a ujutru jedan lorazepam od 2.5 mg. Prva tri dana korišćenja lekova koristio sam mnogo veće doze i odjednom je sve bilo lagano dobro, gledam se u ogledalo, ne vidim ništa "nenormalno", ali i dalje se pitam, ako sam poremećen, možda i ne mogu to da vidim. Ne razumem kako neko može sumnjati da nie normalan, tj. zašto uopšte sumnjam, mislio sam da je zbog doživljenog stresa, dugotrajnog straha, smrti oca sa 11 godina. Može li neko da mi objasni? Ako je moguće xd ne želim da dužim priču, znam da je potreban razgovor sa nekim možda i na duže vreme da bih dobio odgovor, samo želim da mi neko objasni, kako je moguće sumnjati toliko u sebe i druge, da li je to po Vama normalno i kako se toga osloboditi?
Hvala unapred.
Dragana Krasić
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Zakažite
Poštovani,
Sumnja je često potrebna da bi kontrolisala nas same i izoštrila vidjenje realnosti. U određenoj meri je potrebna, ali ne sme biti takva da nas ukoči, uplaši i zaustavi. Takva sumnja je vezana za nesigurne, nesamopouzdane osobe, i često uplašene i depresivne ličnosti. Sumnja u normalnost, nije prisutna kod inače pravih psihijatrijskih poremećaja. Oni su bez uvida i bez dobrog testiranja realnosti. Stoga, ne mislim da ste "nenormalni" ali smatram da javljanje psihijatru i psihoterapija će biti jako blagotvorni
dr D. Krasić. Pozdrav
?
Pitanje #36422Odgovoreno 15. 8. 2009.
Dragana Krasić
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Možete probati, ali što se tiče lečenja od strane psihijatra, javite se svom lekaru, dogovorite se oko terapije, uvek postoji mogućnost uvođenja novog leka, prekidanja sa predhodnim. Ako osim uzimanja lekova, nemate stalne kontrole psihijatra i razgovore, to može biti razlog što se ne osećate bolje i dalje
dr D. Krasić. Pozdrav.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460