Ortopedija – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 1819 pitanja iz oblasti Ortopedija.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
Svi odgovori (1819)
mehaniozam povrede koji ste opisali često dovede do preloma ili "iščašenja" trtične kosti, čemu u nprilog govori i bol pri sedenju i ležanju na ledjima.
Da li je za sanaciju ove povrede dovoljno sam,o morovanje i vreme ili je potrebna još nema intervencija može da donese sud samo ortoped posle pregleda i rendgenskog snimka, te vam preporučujem njegov pregled.
prema opisu najverovatnije se radi o takozvanom nespecifičnom "šklocanju" ili "pucketanju" zglobova, koje ne predstavlja nikakav problem, i obično prolazi samo od sebe, sa rastom.
Pravo vreme za uspravljanje u stojeći položaj je kada dete to uradi samo, bez vaše pomoći, uz krevetac, krevet, deo nameštaja i slično, što se obično desi oko 9. meseca.
ultrazvučni nalaz kukova Ib po Grafu predstavlja normalan nalaz na kukovima, s tim da je procenat hrskavičnih elemenata nešto veći. jezgra okoštavanja mogu, ali ne moraju da se pojave u tom uzrastu,.
Sedelje je apsolutno dozvoljeno, jer deca swede na sedalnim "kvrgama " sedalne kosti, a ne na kukovima. Široko povijanje po shvatanjima većine dečjih ortopeda u svetu, i mom, obezbedjuju pelene za jednokratnu upotrebu - Pampers. AD kapi ne mogu da ubrzaju pojavu jezgara okoštavanja,. i treba ihj davati bebei i konsultaciji sa pedijatrim, u zavisnosti, od uzrasta i godišnjeg doba. Jedine se ne preporučuje oslanjanje na noge dok se jezgra okoštavanja ne pojave.
Povišeni nivo alkalne fosfataze, moža ali i nemora da bude povezan sa stanjima ili oboljenjima koštano-zglobnog sistema.
Samo na osnovu povišene vrednosti alkalne fosfatatze, bez ikavih drugih podataka nemoguće je dati bilo kakav bliži savet, osim da je potrebno sagledavanje pre svega pedijatra, a po potrebi dečjeg hirurga ortopeda.
svaka povreda skočnog zgloba, bez obzira da li se radi o prelomu ili istegnuću ili pucanju ligamenata predstavlja ozbilju povredu, pogotovu ako se ponavlja. promena na kosti koja se vidi kao "defekt", odnosno verovatno cista, može da bude i uzgredni nalaz i posledica neke ranije povrede. U svakom slučaju, potrebno je da se sagleda ceo skočnmi zglob, ukoliko je pootrebno i magnetnom rezonancom, kako bi se napravio plan lečenja. Pošteda uz adekvatnu imobilizaciju je potrebna posle povrede skočnog zgloba, obično i rehabilitacija. Savetuje se izbegavanje fizičkih i sportskih aktivnosti ili nošenje odgovarajućih zaštitnih pomagala.
najvferovatnije da se radi o tzv. nespecifičnom pucketanjuz zglobova, koje nema nikakav značaj. Budite u kontaktu sa pediatrom, pa ukoliko bude potrebe uputiće Vas na predled dečjeg ortopeda.
Imobilizacija posle povree ligamenata se nosi obično 2-3 nedelje, posle čega se sprovodi rehabilitacija.
Za normalizaciju hoda, u zavisnosti od težine povrede, potrebno je od nekoliko nedelja, do nekoliko meseci posle skidanja imobilizacije.
Po mošljenju većine dečjih ortopeda u svetu, koje i ja delim, za pravilan razvoj kukova dovoljno široko povijanje obezbedjuju pelene za jednokratnu upotrebu - Pampers i sl.
Pojačano široko povijanje sa više pelena za normalne kukove (kakav je i Graf Ib sonotip), nije neophodno, a za lečenje nedovoljno razvijenih kukova je potpuno neefikasno.
Nemam podatke da li je iščašenje kukova lečeno ili nije, odnosno d ali je kuk sada na "mestu" ili je i dalje iščašen.
U svakom slučaju, svim osobama koje su imale razvojni pormećaj kukova ( kako se sada naziva stanje ranije poznato kao urodjeno iščašenje kuka), ne savetuje se šprofesionalna orjentacija ka zanim,anjima koja su vezana za dugotrajno stajanje, obzirom da su njihovi kukovi podložniji bržem "habanju" i ranijoj pojavi degenerativnih promena. Priovremeni posao, vezan sa stajanjem od 8h od nekolikop godina kako ga vi opisujete, ne bi trebalo da ima dugoročne posledice, ali u svakom slulčaju, ovakve poslove treba izbegavati. Ukoliko se tegobe koje imate u vidu bolova u kukovima i zamora povećavaju, savetuje da prekinete takav posao.
Sva deca od rodjenja do završetka rasta prodju odredjene faze u razvoju donjih ekstremiteta. Većina dece na rodjenju ima tzv "O" noge, koje se postepeno ispravljaju, u prvih 6 do 12 meseci, potom jedan kratak period budui "prave, a potom prelaze u fazu "X" nogu, koje se postepeno ispravljaju u definitivnu formu koju imaju kod odraslih. Razmak izmedju gležnjeva od 6 do 8 cm se smatra normalnim, i naziva se fiziološki valgus. Ukoliko je razmak veći, valgus se naziva patološki, i može se korigovati korketivnim šinama. Šine se nose dok se razmak ne koriguje, od nekoliko meseci do nekoliko godina. Po prestanku nošenja šina postoji mogućnost pogoršanja valgusa. Krivljenje stopala kako ih opisujete može biti početak spuštenih stopala.
deformitet po tipu "kokošijih" grudi je funkcionalno i estetski blaži deformitet od udubljenih, "levkastih" grudi. ne postoje vežbe kojima se deformitet može korigovati. Jačanje grudnih mišića ( ni razvoj dojko kod devojčica) može da doprinese da se deformitet manje primećuje.
Iskustva sa aparatom za korekciju "kokošijih" grudio su različita, u najvećoj objavljenoj seriji lečenih pacijenata, iz amerike, od pre nekoliko godina, uspeh je oko 80%. deca različito prihvataju aparat, ali po pravilu utoliko bolje, što su manjeg uzrasta. Prema mojim iskustvima, delimična ili potšpuna korekcija se postigne kod velikog broja dece, oko 2/3, ukoliko aparat redovno nose u toku nekoliko meseci. Ne preporučuje se početak primene, kao i nošenje aparata uopšte u toku letnjih meseci. Moj savet je da se u svakom slučaju pokuša sa primen om aparata i kod Vaše ćerke, od jeseni.
Poštovana Gospodjo, Na osnovu Vašeg pisma ne mogu precizno da odgovorim, jer su podaci donekle protivrečni. Naime, kukovi ultrazvučnog tip IIb su kukovi koji su nedovoljno razvijeni i zahtevaju lečenje, pre svega Pavlikovim kaiševima, ili nekim drugim metodom odnosno pomagalom, u zavisnosti od zemlje i ličnog izbora ortopeda koji dete leči. Nije moguće da kukovi ultrazvučno pripadaju tipu IIb, a da rendgenski snimak bude uredan. Pretpostavljam da se nedovoljna razvijenost koštane srži odnosi na nedostatak jezgarab okoštavanja, koja predstavljaju koštano jezgro u hrskavičavoj glavici butne kosti, koje joj daje čvrstinu. Kod većine dece ona se pojave do 6 meseci, ali ni kašnjenje njihove pojave, samo po sebi ne predstavlja neki problem. Takvoj deci se obično ne dozvoljava oslonac na noge dok se jezgra ne pojave, inače mogu da sede i puze. U principu, Ad kapi nemaju uticaja na pojavu jezgara okoštavanja i razvoj nedovoljno razvijenih čašica kukova, i treba ih davati po preporuci pedijatra, onako kako se daju svoj zdravoj deci. Ono što je ključno u slučaju Vaše bebe, je da dečji ortoped dete pregleda, i na osnovu pregleda, ultrazvuka i rendgenskog snimka odluči da li se radi o nerazvijenim (displastičnim), kukovima koji zahtevaju lečenje (dakle UZ tip IIb ili više), ili se radi o normalin kukovima usporenog okoštavanja. Ukoliko je lečenje potrebno, verovatno bi se sprovelo kaiševima, ali tu odluku mora da donese lekar koji će bebu eventualno da leči. U svakom slučaju treba da se požuri, jer vreme za uspešno izlečenje ovog stanja bez operacije neumitno ističe.
sepa na desnu nogu, bol u petama i stopalima
Sinovitis coxae, odnosno upala zglobne čaure kuka, može da se javi kao reakcija na mnoga upalna stanja. najčešće se radi o tranzitornom sinovitisu, koji je prolazna upala, i obično se javi samo jedna epizoda u životu, ponekad, izuzetno dve, obično zahvata jedan kuka, u izuzetnim slučajevima oba. Ultrazvučno se dijagnoza postavlja na osnovu razlike u nalazu na jednom (zdravom) i drugom(bolesnom) kuku, dom apsolutne vrednosti izliva (odnosno prednje kapsularne distance) nemaju značaja. Ukoliko je dijagnostičkim metodama (rendgen i megnetna rezonanca) isključeno postojanje Pertesove bolesti kao sledećeg najčešćeg uzroka hramanja, bola, ograničene pokretljivosti kuka i izliva, što je očigledno slučaj sa vašim sinom, a obzirom na postoljanje hroničnog kolitisa i problema sa mokraćnim sistemom, ne može se isključiti neki od oblika dečjeg reumatizma. Smatram da je dalje ispitivanje pre svega pedijatra reumatologa neophodno kako bi se uspostavila adekvatna dijagnoza i priomenila odgovarajuća terapija.
Poštovani, otok kolena je siguran znak povrede, koja može biti samo uganuće, povreda ligamenata ili meniskusa, ali i povreda klosti od istrgnuća pripoja do preloma. Nezgodan pokret kao i pad može da dovede do svih ovih povreda. Terapija lokalnim hladkjenjem ima 4efekta u smanjenju otoka i bola u prvih 24-48 sati, najviše 72 sata, ukoliko ne dovodi do lokalnih smetnji, kada je treba ukinuti. Potrebno je mirovanje, podizanje noge na jastuk, eventualno lokalna primena nekog analgoantireumatskog preparata (fastum gel ili slično), ali pre svega je neophodan pregled kako bi se ustanovio stepemn povrede i odlučilo o daljim dijagnostičkim i terapijskim postupcima, uzimajući u obzir sve činjenice od značaja o povredjenoj osobi