Stetoskop
Stetoskop
Pitajte doktoraNeurologija

Neurologija – pitajte doktora

Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 4469 pitanja iz oblasti Neurologija.

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Svi odgovori (4469)

?
Pitanje #415586. 10. 2009.
Nikola Vukašinović
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Zakažite
Poštovana,
Moze se puno reci o multiploj sklerozi, cak i citava knjiga. Multipla skleroza (ms) je neurodegenerativno oboljenje koje prvenstveno zahvata belu masu centralnog nervnog sistema. Multipla skleroza zahvata aksone, dugacke produzetke nervne celije - pojedini delovi mijelinskog omotaca aksona upalno reaguju i propadaju. Zato se multipla skleroza smatra upalnom, demijelinizacionom bolesti. Kad je odredjeni deo mijelinskog omotaca upaljen i ostecen, prenosenje impulsa kroz akson je poremeceno, usporeno, isprekidano zbog cega poruke iz mozga dolaze na cilj sa zakasnjenjem, pogresno ili ih uopste nema. Od multiple skleroze u svetskoj populaciji boluje oko 1 milion ljudi i to uglavnom u razvijenim zemljama. Smatra se da u osnovi ovog oboljenja lezi interakcija izmedju genetskih faktora i faktora sredine, medjutim ni jedni ni drugi nisu jasno definisani. Mnogi istrazivaci smatraju da je multipla skleroza autoimuno oboljenje u kojem organizam, preko imunog sistema, stvara odbrambene mehanizme protiv vlastitog tkiva. U slucaju multiple skleroze to je mijelin, a „okidacki" faktor sredine mogao bi biti virus. Kod vecine obolelih od multiple skleroze prvi simptomi se javljaju izmedju dvadesete i cetrdeset pete godine zivota. Bolest se retko otkrije u uzrastu pre petnaeste godine, a njeno pojavljivanje nakon pedeset pete godine je izuzetno retko. Zene obolevaju dva puta cesce od muskaraca. Ucestalost bolesti varira u razlicitim krajevima sveta, pa cak i unutar jedne zemlje. Iako ms nije nasledna bolest, postoji odredjena nasledna sklonost ka razvijanju bolesti. Ako medju najblizim srodnicima ima obolelog od ove bolesti, osoba poseduje 1-3% verovatnoce za dobijanje bolesti. Kod jednojajcanih blizanaca, verovatnoca da i drugi dobije multiplu sklerozu je oko 30% . Kod dvojajcanih blizanaca ta verovatnoca je oko 4% . Cinjenica da jednojajcani blizanci ne oboljevaju u 100% slucajeva, pokazuje da bolest nije iskljucivo genetski uslovljena. Pocetni simptomi multiple skleroze cesto su dupli vid, mesanje crvene i zelene boje ili cak slepoca na jedno oko. Neobjasnjivi vidni problemi obicno se poboljsavaju u visim stadijumima bolesti. Vecina pacijenata sa multiplom sklerozom ima iskustvo sa slaboscu misica u ekstremitetima i teskocu sa koordinacijom i ravnotezom u toku bolesti. Umor moze biti izazvan fizickom iscrpljenoscu a popravlja se odmorom, ili moze poprimiti formu stalnog umora. Mnogi bolesnici imaju simptome kao sto su neosetljivost, svrab koze, trnci; neuobicajeno neki mogu osecati bolove. Teskoce govora, tremor i vrtoglavica su cesti simptomi. Oko polovine ljudi sa multiplom sklerozom ima kognitivne teskoce poput: koncentracije, paznje, pamcenja, teskoce rasudjivanja ali takvi simptomi su cesto blagi i obicno se previdjaju (zanemaruju) . Depresija koja je povezana sa kognitivnim problemima drugo je zajednicko obelezje obolelih od multiple skleroze. Oko 10% pacijenata pati od tezih psiholoskih poremecaja. Kod 60% obolelih toplina moze uzrokovati privremeno pogorsanje mnogih simptoma multiple skleroze. U tim slucajevima smanjenje topline eliminise probleme. Zbog toga plivanje moze biti dobro za ljude s multiplom sklerozom.
simptomi multiple skleroze zavise od mesta zahvatanja i jacine upale mijelinskog omotaca aksona. To je razlog zbog cega su simptomi multiple skleroze toliko razliciti i zasto ih je tesko predvideti. Buduci da mozak i kicmena mozdina imaju velik rezervni kapacitet, mnoga podrucja upale mijelinskog omotaca nece dati nikakve simptome. Na mestima nestanka mijelinskog omotaca nastaju oziljci koji se nazivaju skleroza, plak ili lezija. Tok bolesti je raznolik i nepredvidiv. Karakterisu ga izmene egzacerbacije (faza pogorsanja) i remisije (faza smirenja) bolesti. U pocetku remisije mogu trajati mesecima i godinama, cak i vise od 10 god. Kod bolesnika koji imaju ceste napade bolesti, pogotovo ako bolest pocne u srednjim godinama, tok moze biti izrazito ubrzan i u kratkom roku dovesti do razvoja invalidnosti. Ostecenja u mozgu i kicmenoj mozdini mogu se videti na ct (kompjuterska tomografija) mozga, a najosetljivija dijagnosticka pretraga na kojoj se mogu videti plakovi demijelinizacije je mri (magnetska rezonanca) . Postoje tri osnovna tipa multipla skleroze, i to:
benigna multipla skleroza karakterise se malom nesposobnoscu mnogo godina posle dijagnoze ili vrlo sporom akumulacijom nesposobnosti kroz vreme; relapsirajuce - remitujuca multipla skleroza (pogorsanje–poboljsanje) - kod ovog tipa multiple skleroze ljudi pokazuju simptome bolesti, ali izgleda da se oporavljaju. Posle nekog vremena, simptomi se ponovo javljaju. Ciklus od sipmptoma do oporavka se nastavlja tokom vremena. Ovo je najuobicajeniji tip multiple skleroze. Hronicno progresivna multipla skleroza, kod koje postoji kontinuirana progresija bolesti s kratkim razdobljima poboljsanja ili stabilizacije. Za sada nema leka za multiplu sklerozu. Mnogi pacijenti mogu ziveti i bez terapije, zavisno od toka bolesti. Neki lekovi imaju lose popratne pojave i rizike (prvenstveno kortikosteroidi) . Donedavno vecina lekara koristila je u tretiranju multiple skleroze kortikosteroide koji poseduju protiv - upalna svojstva. Momentalno terapija koja najvise deluje je beta interferon. Ova terapija deluje tako sto smanjuje broj relapsa (pogorsanja) i time usporava progresiju bolesti. Ako se relaps ipak pojavi, on je kraci i slabiji. Osim toga, magnetna rezonanca pokazuje da beta interferon smanjuje broj lezija. Konstantno se ispituju novi lekovi za lecenje multiple skleroze. Naucnici su dokazali da postoji veza izmedju nedostatka d vitamina i rizika od nastanka multiple skleroze kod osoba koje imaju genetsku predispoziciju za ovu bolest. Naucnici iz kanade i velike britanije ustanovili su da ukoliko je nivo vitamina d nizak za vreme trudnoce, dete ima velike sanse da kasnije u zivotu razvije ovu bolest. Ustanovljeno je da vitamin d aktivira belancevine koje se vezuju za odredjeni gen (drb1-1501) , odgovoran za razvoj multiple skleroze. Ukoliko nema dovoljno vitamina d u organizmu, gen ne može da funkcionise normalno, sto ne znaci jos uvek da treba uzimati d vitamin u tabletama. Sto se tice dijete, preporucuje se sto vise svezeg voca i povrca, ribe, piletine a menje namirnica bogatih mastima zivotinjskog porekla, upotreba lanenog i maslinovog ulja je preporucljiva.

Pozdrav
?
Pitanje #415596. 10. 2009.
Nikola Vukašinović
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Zakažite
Poštovana,
Preporucio bih rehabilitaciju tog dela kicme uz na pr. Tbl. Dexomen 1 do 2 po potrebi kod bolova, tbl. Mydocalm 3x1 za opustanje misica te regije.
Pozdrav
?
Pitanje #415086. 10. 2009.
Nikola Vukašinović
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Zakažite
Poštovani,
Koliko je opasno ne znam jer ne znam o cemu se radi. Klinicki pregled je ipak najbitniji. Meni lici na fobicno ponasanje kada se nalazite u zatvorenoj prostoriji i u guzvi. Predlazem da se javite psihijatru.
Pozdrav
?
Pitanje #412954. 10. 2009.

Postovani, imam 30 godina. Prvi napad epilepsije imala sam u 9 god

Postovani, imam 30 godina. Prvi napad epilepsije imala sam u 9 god zivota, poslednji u 13 g. Svi su bili u toku sna, osim poslednjeg. Tacan uzrok se ne zna. Koliko ja i moji roditelj znamo, niko u porodici je nije imao. . Od lekova sam pila pheniton (kratko) , a zatim phenobarbiton i ospolot. U 13 godini, doktorka je naglo prekinula ospolot i dala mazepin, i tada sam imala i taj poslednji napad. Posle toga je vracen ospolot opet, u kombinaciji sa phenobarbitonom, i to sam pila sve do 2004. Godine. Vec oko 2000. Godine, doktorka je hlela da postepeno ukinemo terapiju, medjutim zbog mog straha, pila sam minimalne doze do potpunog prekida 2004. Sve do sada sam se dobro osecala, napada nije bilo. Trudim se koliko-toliko zivim zdravo, alkohol nikad nisam pila, da se dovoljno odmaram i sl. Poslednji put sam bila na kontroli u imz u bg 2006. G. Kada mi je doktorka savetovala dalje javljanje po potrebi. . Kako sam se dobro osecala nisam ni isla poslednje 3 g na kontrole. Medjutim, od jula sam pocela osecati nesvetice, vrtoglavice, pritisak u usima i sve to je trajalo danima konstantno. Doktorka opste prakse, nakon analize krvne slike je u tvrdila da imam manjak gvozdja, koji je bio 7, 2 i to poveyala sa mojim menstruacijama - vrlo obilne, traju 6 dana, stizu na 20-23 dana. . Nakon toga sam pila thotemu mesec dana, i dobro se osecala. . Doktorka je rekla da posle tih mesec dana uz svaku menstruaciju koristim 5 dana tothemu za gvozdje. . Po prestanku uzimanja toteme, opet sam osetila iste siptome. . Obratila sam se dr lekaru, ginekologu radi regulisanja menstrualnog ciklusa, koji mi je umesto totheme preporucio tablete ferum i rekao to moram koristiti min 6 meseci. Takodje, zbog svega ovoga sam odlucila da odem na eeg i pregled kod neurologa, ali posto imam zakazano tek za mesec i po dana, do tada bih vas molila da mi odgovorite na neka pitanja, jer sam veoma uplasena od ponovnog potencijalnog napada. Naime, da li ove nesvestice koje se javljaju vec par meseci mogu imati neke veze sa epilepsijom? Mislim da bi se taj napad vec dogodio, s obzirom da to traje toliko. . . Nisam sigurna da li je u pitanju samo gvoydje? Da li nedostatak gvozdja moze da isprovocira napad? Da li jednostavno da sacekam da odem kod neurologa ili je hitno? Ginekolog mi je spomenuo kontraceptivne pilule kao mogucnost za regulisanje menstruacije, pa me zanima da li smem da ih pijem? Ne znam da li je bitno da napomenem da sam pusac? I na kraju, da li se epilepsija moze u potpunosti izleciti? Puno pitanja sam postavila jer sam veoma uplasena i ne znam da li uopste ima mesta tom strahu. . Unapred hvala
Nikola Vukašinović
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Zakažite
Poštovana,
Ne mogu sa sigurnoscu da vam kazem, mislim da vrtoglavice nemaju veze sa epilepsijom. Nedostatak gvozdja ne moze da izazove direktno napad ali moze iscrpljenost, temperatura ili slabost organizma. Najbolje ce reci eeg. Kontraceptivne pilule mozete da pijete ako vam je rekao ginekolog, one ne uticu na napad. Pusenje moze imati uticaj jer se napad javlja i kada mozak nema dovoljno kiseonika a pusac u krvi ima manje kiseonika a vise nikotina. Zavisno od tipa i vrste epilepsije postoji izlecenje ili zalecenje a to zna vas neurolog koji vas prati jer najvise podataka o vama ima.
Pozdrav
?
Pitanje #413044. 10. 2009.
Nikola Vukašinović
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Zakažite
Poštovana,
Uradite kontrolnu magnetnu rezonancu ls kicme i emng nogu. Preporucujem ako su nepodnosljive tegobe amp. Movalis i, amp. Dexason ii, amp. Ranisan i, amp. Bensedin i, amp. Milgamma i, tokom 5 dana jednom dnevno u misic. Javite se sa nalazima. Inace efikasnost operacije je mala jer se desava na istom mestu ponekad discus hernija.
Pozdrav

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460