Pitajte doktoraNeurologija
Neurologija – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 4469 pitanja iz oblasti Neurologija.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
Svi odgovori (4469)
?
Pitanje #415586. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovana,
Moze se puno reci o multiploj sklerozi, cak i citava knjiga. Multipla skleroza (ms) je neurodegenerativno oboljenje koje prvenstveno zahvata belu masu centralnog nervnog sistema. Multipla skleroza zahvata aksone, dugacke produzetke nervne celije - pojedini delovi mijelinskog omotaca aksona upalno reaguju i propadaju. Zato se multipla skleroza smatra upalnom, demijelinizacionom bolesti. Kad je odredjeni deo mijelinskog omotaca upaljen i ostecen, prenosenje impulsa kroz akson je poremeceno, usporeno, isprekidano zbog cega poruke iz mozga dolaze na cilj sa zakasnjenjem, pogresno ili ih uopste nema. Od multiple skleroze u svetskoj populaciji boluje oko 1 milion ljudi i to uglavnom u razvijenim zemljama. Smatra se da u osnovi ovog oboljenja lezi interakcija izmedju genetskih faktora i faktora sredine, medjutim ni jedni ni drugi nisu jasno definisani. Mnogi istrazivaci smatraju da je multipla skleroza autoimuno oboljenje u kojem organizam, preko imunog sistema, stvara odbrambene mehanizme protiv vlastitog tkiva. U slucaju multiple skleroze to je mijelin, a „okidacki" faktor sredine mogao bi biti virus. Kod vecine obolelih od multiple skleroze prvi simptomi se javljaju izmedju dvadesete i cetrdeset pete godine zivota. Bolest se retko otkrije u uzrastu pre petnaeste godine, a njeno pojavljivanje nakon pedeset pete godine je izuzetno retko. Zene obolevaju dva puta cesce od muskaraca. Ucestalost bolesti varira u razlicitim krajevima sveta, pa cak i unutar jedne zemlje. Iako ms nije nasledna bolest, postoji odredjena nasledna sklonost ka razvijanju bolesti. Ako medju najblizim srodnicima ima obolelog od ove bolesti, osoba poseduje 1-3% verovatnoce za dobijanje bolesti. Kod jednojajcanih blizanaca, verovatnoca da i drugi dobije multiplu sklerozu je oko 30% . Kod dvojajcanih blizanaca ta verovatnoca je oko 4% . Cinjenica da jednojajcani blizanci ne oboljevaju u 100% slucajeva, pokazuje da bolest nije iskljucivo genetski uslovljena. Pocetni simptomi multiple skleroze cesto su dupli vid, mesanje crvene i zelene boje ili cak slepoca na jedno oko. Neobjasnjivi vidni problemi obicno se poboljsavaju u visim stadijumima bolesti. Vecina pacijenata sa multiplom sklerozom ima iskustvo sa slaboscu misica u ekstremitetima i teskocu sa koordinacijom i ravnotezom u toku bolesti. Umor moze biti izazvan fizickom iscrpljenoscu a popravlja se odmorom, ili moze poprimiti formu stalnog umora. Mnogi bolesnici imaju simptome kao sto su neosetljivost, svrab koze, trnci; neuobicajeno neki mogu osecati bolove. Teskoce govora, tremor i vrtoglavica su cesti simptomi. Oko polovine ljudi sa multiplom sklerozom ima kognitivne teskoce poput: koncentracije, paznje, pamcenja, teskoce rasudjivanja ali takvi simptomi su cesto blagi i obicno se previdjaju (zanemaruju) . Depresija koja je povezana sa kognitivnim problemima drugo je zajednicko obelezje obolelih od multiple skleroze. Oko 10% pacijenata pati od tezih psiholoskih poremecaja. Kod 60% obolelih toplina moze uzrokovati privremeno pogorsanje mnogih simptoma multiple skleroze. U tim slucajevima smanjenje topline eliminise probleme. Zbog toga plivanje moze biti dobro za ljude s multiplom sklerozom.
simptomi multiple skleroze zavise od mesta zahvatanja i jacine upale mijelinskog omotaca aksona. To je razlog zbog cega su simptomi multiple skleroze toliko razliciti i zasto ih je tesko predvideti. Buduci da mozak i kicmena mozdina imaju velik rezervni kapacitet, mnoga podrucja upale mijelinskog omotaca nece dati nikakve simptome. Na mestima nestanka mijelinskog omotaca nastaju oziljci koji se nazivaju skleroza, plak ili lezija. Tok bolesti je raznolik i nepredvidiv. Karakterisu ga izmene egzacerbacije (faza pogorsanja) i remisije (faza smirenja) bolesti. U pocetku remisije mogu trajati mesecima i godinama, cak i vise od 10 god. Kod bolesnika koji imaju ceste napade bolesti, pogotovo ako bolest pocne u srednjim godinama, tok moze biti izrazito ubrzan i u kratkom roku dovesti do razvoja invalidnosti. Ostecenja u mozgu i kicmenoj mozdini mogu se videti na ct (kompjuterska tomografija) mozga, a najosetljivija dijagnosticka pretraga na kojoj se mogu videti plakovi demijelinizacije je mri (magnetska rezonanca) . Postoje tri osnovna tipa multipla skleroze, i to:
benigna multipla skleroza karakterise se malom nesposobnoscu mnogo godina posle dijagnoze ili vrlo sporom akumulacijom nesposobnosti kroz vreme; relapsirajuce - remitujuca multipla skleroza (pogorsanje–poboljsanje) - kod ovog tipa multiple skleroze ljudi pokazuju simptome bolesti, ali izgleda da se oporavljaju. Posle nekog vremena, simptomi se ponovo javljaju. Ciklus od sipmptoma do oporavka se nastavlja tokom vremena. Ovo je najuobicajeniji tip multiple skleroze. Hronicno progresivna multipla skleroza, kod koje postoji kontinuirana progresija bolesti s kratkim razdobljima poboljsanja ili stabilizacije. Za sada nema leka za multiplu sklerozu. Mnogi pacijenti mogu ziveti i bez terapije, zavisno od toka bolesti. Neki lekovi imaju lose popratne pojave i rizike (prvenstveno kortikosteroidi) . Donedavno vecina lekara koristila je u tretiranju multiple skleroze kortikosteroide koji poseduju protiv - upalna svojstva. Momentalno terapija koja najvise deluje je beta interferon. Ova terapija deluje tako sto smanjuje broj relapsa (pogorsanja) i time usporava progresiju bolesti. Ako se relaps ipak pojavi, on je kraci i slabiji. Osim toga, magnetna rezonanca pokazuje da beta interferon smanjuje broj lezija. Konstantno se ispituju novi lekovi za lecenje multiple skleroze. Naucnici su dokazali da postoji veza izmedju nedostatka d vitamina i rizika od nastanka multiple skleroze kod osoba koje imaju genetsku predispoziciju za ovu bolest. Naucnici iz kanade i velike britanije ustanovili su da ukoliko je nivo vitamina d nizak za vreme trudnoce, dete ima velike sanse da kasnije u zivotu razvije ovu bolest. Ustanovljeno je da vitamin d aktivira belancevine koje se vezuju za odredjeni gen (drb1-1501) , odgovoran za razvoj multiple skleroze. Ukoliko nema dovoljno vitamina d u organizmu, gen ne može da funkcionise normalno, sto ne znaci jos uvek da treba uzimati d vitamin u tabletama. Sto se tice dijete, preporucuje se sto vise svezeg voca i povrca, ribe, piletine a menje namirnica bogatih mastima zivotinjskog porekla, upotreba lanenog i maslinovog ulja je preporucljiva.
Pozdrav
Moze se puno reci o multiploj sklerozi, cak i citava knjiga. Multipla skleroza (ms) je neurodegenerativno oboljenje koje prvenstveno zahvata belu masu centralnog nervnog sistema. Multipla skleroza zahvata aksone, dugacke produzetke nervne celije - pojedini delovi mijelinskog omotaca aksona upalno reaguju i propadaju. Zato se multipla skleroza smatra upalnom, demijelinizacionom bolesti. Kad je odredjeni deo mijelinskog omotaca upaljen i ostecen, prenosenje impulsa kroz akson je poremeceno, usporeno, isprekidano zbog cega poruke iz mozga dolaze na cilj sa zakasnjenjem, pogresno ili ih uopste nema. Od multiple skleroze u svetskoj populaciji boluje oko 1 milion ljudi i to uglavnom u razvijenim zemljama. Smatra se da u osnovi ovog oboljenja lezi interakcija izmedju genetskih faktora i faktora sredine, medjutim ni jedni ni drugi nisu jasno definisani. Mnogi istrazivaci smatraju da je multipla skleroza autoimuno oboljenje u kojem organizam, preko imunog sistema, stvara odbrambene mehanizme protiv vlastitog tkiva. U slucaju multiple skleroze to je mijelin, a „okidacki" faktor sredine mogao bi biti virus. Kod vecine obolelih od multiple skleroze prvi simptomi se javljaju izmedju dvadesete i cetrdeset pete godine zivota. Bolest se retko otkrije u uzrastu pre petnaeste godine, a njeno pojavljivanje nakon pedeset pete godine je izuzetno retko. Zene obolevaju dva puta cesce od muskaraca. Ucestalost bolesti varira u razlicitim krajevima sveta, pa cak i unutar jedne zemlje. Iako ms nije nasledna bolest, postoji odredjena nasledna sklonost ka razvijanju bolesti. Ako medju najblizim srodnicima ima obolelog od ove bolesti, osoba poseduje 1-3% verovatnoce za dobijanje bolesti. Kod jednojajcanih blizanaca, verovatnoca da i drugi dobije multiplu sklerozu je oko 30% . Kod dvojajcanih blizanaca ta verovatnoca je oko 4% . Cinjenica da jednojajcani blizanci ne oboljevaju u 100% slucajeva, pokazuje da bolest nije iskljucivo genetski uslovljena. Pocetni simptomi multiple skleroze cesto su dupli vid, mesanje crvene i zelene boje ili cak slepoca na jedno oko. Neobjasnjivi vidni problemi obicno se poboljsavaju u visim stadijumima bolesti. Vecina pacijenata sa multiplom sklerozom ima iskustvo sa slaboscu misica u ekstremitetima i teskocu sa koordinacijom i ravnotezom u toku bolesti. Umor moze biti izazvan fizickom iscrpljenoscu a popravlja se odmorom, ili moze poprimiti formu stalnog umora. Mnogi bolesnici imaju simptome kao sto su neosetljivost, svrab koze, trnci; neuobicajeno neki mogu osecati bolove. Teskoce govora, tremor i vrtoglavica su cesti simptomi. Oko polovine ljudi sa multiplom sklerozom ima kognitivne teskoce poput: koncentracije, paznje, pamcenja, teskoce rasudjivanja ali takvi simptomi su cesto blagi i obicno se previdjaju (zanemaruju) . Depresija koja je povezana sa kognitivnim problemima drugo je zajednicko obelezje obolelih od multiple skleroze. Oko 10% pacijenata pati od tezih psiholoskih poremecaja. Kod 60% obolelih toplina moze uzrokovati privremeno pogorsanje mnogih simptoma multiple skleroze. U tim slucajevima smanjenje topline eliminise probleme. Zbog toga plivanje moze biti dobro za ljude s multiplom sklerozom.
simptomi multiple skleroze zavise od mesta zahvatanja i jacine upale mijelinskog omotaca aksona. To je razlog zbog cega su simptomi multiple skleroze toliko razliciti i zasto ih je tesko predvideti. Buduci da mozak i kicmena mozdina imaju velik rezervni kapacitet, mnoga podrucja upale mijelinskog omotaca nece dati nikakve simptome. Na mestima nestanka mijelinskog omotaca nastaju oziljci koji se nazivaju skleroza, plak ili lezija. Tok bolesti je raznolik i nepredvidiv. Karakterisu ga izmene egzacerbacije (faza pogorsanja) i remisije (faza smirenja) bolesti. U pocetku remisije mogu trajati mesecima i godinama, cak i vise od 10 god. Kod bolesnika koji imaju ceste napade bolesti, pogotovo ako bolest pocne u srednjim godinama, tok moze biti izrazito ubrzan i u kratkom roku dovesti do razvoja invalidnosti. Ostecenja u mozgu i kicmenoj mozdini mogu se videti na ct (kompjuterska tomografija) mozga, a najosetljivija dijagnosticka pretraga na kojoj se mogu videti plakovi demijelinizacije je mri (magnetska rezonanca) . Postoje tri osnovna tipa multipla skleroze, i to:
benigna multipla skleroza karakterise se malom nesposobnoscu mnogo godina posle dijagnoze ili vrlo sporom akumulacijom nesposobnosti kroz vreme; relapsirajuce - remitujuca multipla skleroza (pogorsanje–poboljsanje) - kod ovog tipa multiple skleroze ljudi pokazuju simptome bolesti, ali izgleda da se oporavljaju. Posle nekog vremena, simptomi se ponovo javljaju. Ciklus od sipmptoma do oporavka se nastavlja tokom vremena. Ovo je najuobicajeniji tip multiple skleroze. Hronicno progresivna multipla skleroza, kod koje postoji kontinuirana progresija bolesti s kratkim razdobljima poboljsanja ili stabilizacije. Za sada nema leka za multiplu sklerozu. Mnogi pacijenti mogu ziveti i bez terapije, zavisno od toka bolesti. Neki lekovi imaju lose popratne pojave i rizike (prvenstveno kortikosteroidi) . Donedavno vecina lekara koristila je u tretiranju multiple skleroze kortikosteroide koji poseduju protiv - upalna svojstva. Momentalno terapija koja najvise deluje je beta interferon. Ova terapija deluje tako sto smanjuje broj relapsa (pogorsanja) i time usporava progresiju bolesti. Ako se relaps ipak pojavi, on je kraci i slabiji. Osim toga, magnetna rezonanca pokazuje da beta interferon smanjuje broj lezija. Konstantno se ispituju novi lekovi za lecenje multiple skleroze. Naucnici su dokazali da postoji veza izmedju nedostatka d vitamina i rizika od nastanka multiple skleroze kod osoba koje imaju genetsku predispoziciju za ovu bolest. Naucnici iz kanade i velike britanije ustanovili su da ukoliko je nivo vitamina d nizak za vreme trudnoce, dete ima velike sanse da kasnije u zivotu razvije ovu bolest. Ustanovljeno je da vitamin d aktivira belancevine koje se vezuju za odredjeni gen (drb1-1501) , odgovoran za razvoj multiple skleroze. Ukoliko nema dovoljno vitamina d u organizmu, gen ne može da funkcionise normalno, sto ne znaci jos uvek da treba uzimati d vitamin u tabletama. Sto se tice dijete, preporucuje se sto vise svezeg voca i povrca, ribe, piletine a menje namirnica bogatih mastima zivotinjskog porekla, upotreba lanenog i maslinovog ulja je preporucljiva.
Pozdrav
?
Pitanje #415596. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovana,
Preporucio bih rehabilitaciju tog dela kicme uz na pr. Tbl. Dexomen 1 do 2 po potrebi kod bolova, tbl. Mydocalm 3x1 za opustanje misica te regije.
Pozdrav
Preporucio bih rehabilitaciju tog dela kicme uz na pr. Tbl. Dexomen 1 do 2 po potrebi kod bolova, tbl. Mydocalm 3x1 za opustanje misica te regije.
Pozdrav
?
Pitanje #414726. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovani,
Neuroloski pregled, eeg i eventualno mr mozga. Javite se sa nalazima. Od terapije preporucujem tbl. Mg 240 forte 1x1, tbl. Dexomen po potrebi.
Pozdrav
Neuroloski pregled, eeg i eventualno mr mozga. Javite se sa nalazima. Od terapije preporucujem tbl. Mg 240 forte 1x1, tbl. Dexomen po potrebi.
Pozdrav
?
Pitanje #415266. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovani,
Nije mozdani udar vec je posledica spondiloze vratnog dela kicme. Uradite rentgen vratnog dela kicme, potom fizikalna terapija i po potrebi kod bolova tbl. Dexomen 2x1, tbl. Mydocalm 3x1 za opustanje vratne muskulature.
Pozdrav
Nije mozdani udar vec je posledica spondiloze vratnog dela kicme. Uradite rentgen vratnog dela kicme, potom fizikalna terapija i po potrebi kod bolova tbl. Dexomen 2x1, tbl. Mydocalm 3x1 za opustanje vratne muskulature.
Pozdrav
?
Pitanje #415086. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovani,
Koliko je opasno ne znam jer ne znam o cemu se radi. Klinicki pregled je ipak najbitniji. Meni lici na fobicno ponasanje kada se nalazite u zatvorenoj prostoriji i u guzvi. Predlazem da se javite psihijatru.
Pozdrav
Koliko je opasno ne znam jer ne znam o cemu se radi. Klinicki pregled je ipak najbitniji. Meni lici na fobicno ponasanje kada se nalazite u zatvorenoj prostoriji i u guzvi. Predlazem da se javite psihijatru.
Pozdrav
?
Pitanje #415216. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovani,
Koliki vam je krvni pritisak. Uradite eeg, rentgen vratne kicme, dopler krvnih sudova vrata, pregled oftalmologa. Javite se sa nalazima.
Pozdrav
Koliki vam je krvni pritisak. Uradite eeg, rentgen vratne kicme, dopler krvnih sudova vrata, pregled oftalmologa. Javite se sa nalazima.
Pozdrav
?
Pitanje #414465. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovani,
Verovatno se radi o epilepticnom napadu. Javite se neurologu da bi utvrdio zbog cega je dobila epi napad (posledica starog sloga ili drugih procesa u mozgu) , elektrolitni dizbalans, stres, intoksikacija ili dr.
Pozdrav
Verovatno se radi o epilepticnom napadu. Javite se neurologu da bi utvrdio zbog cega je dobila epi napad (posledica starog sloga ili drugih procesa u mozgu) , elektrolitni dizbalans, stres, intoksikacija ili dr.
Pozdrav
?
Pitanje #413594. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovani,
Hematom na glavi nastaje usled povrede. Leci se zavisno od intenziteta.
Pozdrav
Hematom na glavi nastaje usled povrede. Leci se zavisno od intenziteta.
Pozdrav
?
Pitanje #413695. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovani,
Radi se o dmentnom stanju koje se pokrenulo ili intenziviralo sa operacijom. Odvedite ga kod neurologa.
Pozdrav
Radi se o dmentnom stanju koje se pokrenulo ili intenziviralo sa operacijom. Odvedite ga kod neurologa.
Pozdrav
?
Pitanje #413745. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovani,
Kakav je nalaz doplera krvnih sudova vrata i koja mu je terapija.
Pozdrav
Kakav je nalaz doplera krvnih sudova vrata i koja mu je terapija.
Pozdrav
?
Pitanje #413755. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovani,
Uradite emng nogu i mr ls kicme ako vec niste zbog odluke. Javite se sa nalazima.
Pozdrav
Uradite emng nogu i mr ls kicme ako vec niste zbog odluke. Javite se sa nalazima.
Pozdrav
?
Pitanje #413965. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovana,
Efikasnost operacije je mala i privremena. Uradite kontrolni mr mozga i emng nogu. Javite se sa nalazima.
Pozdrav
Efikasnost operacije je mala i privremena. Uradite kontrolni mr mozga i emng nogu. Javite se sa nalazima.
Pozdrav
?
Pitanje #413995. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovana,
Terapija je adekvatna. Treba uraditi mr ls kicme i emng nogu. Javite se sa nalazom.
Pozdrav
Terapija je adekvatna. Treba uraditi mr ls kicme i emng nogu. Javite se sa nalazom.
Pozdrav
?
Pitanje #414275. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovani,
Ne bi trebalo, treba izbegavati naprezanja i nosenja tereta. Posledice mogu biti od bolova do nepokretnosti.
Pozdrav
Ne bi trebalo, treba izbegavati naprezanja i nosenja tereta. Posledice mogu biti od bolova do nepokretnosti.
Pozdrav
?
Pitanje #414345. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovani,
Efikasnost operacije je mala i privremena. Uradite kontrolni mr ls kicme i emng nogu. Javite se sa nalazom.
Pozdrav
Efikasnost operacije je mala i privremena. Uradite kontrolni mr ls kicme i emng nogu. Javite se sa nalazom.
Pozdrav
?
Pitanje #412954. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovana,
Ne mogu sa sigurnoscu da vam kazem, mislim da vrtoglavice nemaju veze sa epilepsijom. Nedostatak gvozdja ne moze da izazove direktno napad ali moze iscrpljenost, temperatura ili slabost organizma. Najbolje ce reci eeg. Kontraceptivne pilule mozete da pijete ako vam je rekao ginekolog, one ne uticu na napad. Pusenje moze imati uticaj jer se napad javlja i kada mozak nema dovoljno kiseonika a pusac u krvi ima manje kiseonika a vise nikotina. Zavisno od tipa i vrste epilepsije postoji izlecenje ili zalecenje a to zna vas neurolog koji vas prati jer najvise podataka o vama ima.
Pozdrav
Ne mogu sa sigurnoscu da vam kazem, mislim da vrtoglavice nemaju veze sa epilepsijom. Nedostatak gvozdja ne moze da izazove direktno napad ali moze iscrpljenost, temperatura ili slabost organizma. Najbolje ce reci eeg. Kontraceptivne pilule mozete da pijete ako vam je rekao ginekolog, one ne uticu na napad. Pusenje moze imati uticaj jer se napad javlja i kada mozak nema dovoljno kiseonika a pusac u krvi ima manje kiseonika a vise nikotina. Zavisno od tipa i vrste epilepsije postoji izlecenje ili zalecenje a to zna vas neurolog koji vas prati jer najvise podataka o vama ima.
Pozdrav
?
Pitanje #413044. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovana,
Uradite kontrolnu magnetnu rezonancu ls kicme i emng nogu. Preporucujem ako su nepodnosljive tegobe amp. Movalis i, amp. Dexason ii, amp. Ranisan i, amp. Bensedin i, amp. Milgamma i, tokom 5 dana jednom dnevno u misic. Javite se sa nalazima. Inace efikasnost operacije je mala jer se desava na istom mestu ponekad discus hernija.
Pozdrav
Uradite kontrolnu magnetnu rezonancu ls kicme i emng nogu. Preporucujem ako su nepodnosljive tegobe amp. Movalis i, amp. Dexason ii, amp. Ranisan i, amp. Bensedin i, amp. Milgamma i, tokom 5 dana jednom dnevno u misic. Javite se sa nalazima. Inace efikasnost operacije je mala jer se desava na istom mestu ponekad discus hernija.
Pozdrav
?
Pitanje #413144. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovani,
Cime ste snimili vrat jer obican rentgen ponekad ne vidi promene koje se vide na magnetnoj rezonanci. Javite se sa nalazom. Do tada preporucujem tbl. Dexomen 2x1 kod bolova, tbl. Mydocalm 3x1 za opustanje misica.
Pozdrav
Cime ste snimili vrat jer obican rentgen ponekad ne vidi promene koje se vide na magnetnoj rezonanci. Javite se sa nalazom. Do tada preporucujem tbl. Dexomen 2x1 kod bolova, tbl. Mydocalm 3x1 za opustanje misica.
Pozdrav
?
Pitanje #413174. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovani,
Uradite sep n. Trigeminusa i neuroloski pregled. Javite se sa nalazima.
Pozdrav
Uradite sep n. Trigeminusa i neuroloski pregled. Javite se sa nalazima.
Pozdrav
?
Pitanje #413214. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovana,
Nije opasan, prakticno se ne dira. On je slucajno otkriven. Intervenise se tek ako pocne da pravi probleme a to je retko. Trudnoca nema veze sa hemangiomom, ima sa tim da pogorsava stanja na kicmi zbog sirenja karlice.
Pozdrav
Nije opasan, prakticno se ne dira. On je slucajno otkriven. Intervenise se tek ako pocne da pravi probleme a to je retko. Trudnoca nema veze sa hemangiomom, ima sa tim da pogorsava stanja na kicmi zbog sirenja karlice.
Pozdrav