Pitajte doktoraBolesti srca
Bolesti srca – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 2942 pitanja iz oblasti Bolesti srca.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
Nikola VukašinovićDr sci. med.
Dušanka MiloševićPrim. mr sci. med
Gordana GrujićDr
Miroslav GranićProf. dr
Milan MijailovićMr sci. med. dr
Mihailo BalićDr
Slađana Pavlović NastićDr
Ivan StojanovicDr sci. med.
Sanja JovićSpec. dr med.
Luka JovanovićSpec. dr med.
Dimitrije JeremićDoc. dr
Slobodan KažićDr
Slobodan GajićSpec. dr med.
Teodora StanojlovićPrim. dr
Nikola ZarićSpec. dr med.
Branko DakićDr
Marko VuletaDr
Svi odgovori (2942)
?
Pitanje #119352. 10. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Optimalan lek za prolaps su beta blokatori, pa bih Vam preporučio da se ustalite na jednom od njih, što se tiče ostalih lekova: ako imate pritisak onda su Vam i oni potrebni. Ali, Vi ste dobijali i lekove za anginu pectoris (dilcoran) a ni hipertenziju i anginu ne pominjete u svojim dijagnozoma.
?
Pitanje #118351. 10. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani gospodine Jankoviću,
dobro ste prošli u celoj priči. Faktori rizika jesu pušenje, nasleđe, gojaznost, ako je udružena sa povišenim holesterolom i trigliceridima. Stres nije faktor rizika, ali on bude okidač da se ispolji koronarna bolest. Sa prestankom pušenja i smanjenjem težine Vi ste uradili puno za sebe. Terapija koju dobijate je kvalitetna i adekvatna, samo ne razumem zašto dobijate Marcumar, kada već imate Plavix i aspirin. Vreme koje prođe pokazaće Vam da ste sada zdraviji nego pre.
dobro ste prošli u celoj priči. Faktori rizika jesu pušenje, nasleđe, gojaznost, ako je udružena sa povišenim holesterolom i trigliceridima. Stres nije faktor rizika, ali on bude okidač da se ispolji koronarna bolest. Sa prestankom pušenja i smanjenjem težine Vi ste uradili puno za sebe. Terapija koju dobijate je kvalitetna i adekvatna, samo ne razumem zašto dobijate Marcumar, kada već imate Plavix i aspirin. Vreme koje prođe pokazaće Vam da ste sada zdraviji nego pre.
?
Pitanje #1183230. 9. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ne možete očekivati ni sa 21 godinom, pogotovu kasnije da Vas ništa ne zaboli, ne zasvrbi, ne tišti, ne probada...Ubrzano kucanje srca se može javiti i pri premoru, previše cigareta i alkohola i stresu... ali i bolesti to mogu izazivati. Mladi ste za srčanu simptomatologiju, budite fizički aktivnim i hranite se zdravo.
?
Pitanje #1181530. 9. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Meriti pritisak 5 i po puta dnevno nije ispravno (114 za 3 nedelje). Granica hipertenzije je 140mmHg za gornji i 90mmHg za donji pritisak. Granica hipotenzije je 90/60mmHg. Sve izmedju toga je dobro.
?
Pitanje #1178630. 9. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Nije neophodno da prestanete sa Concorom, jer on stvarno smanjuje Vaše aritmije. Lekovi za astmu sa druge strane ubrzavaju srčani rad. Ne dešava se ništa loše ali su Vam ti lekovi neophodni.
?
Pitanje #1168328. 9. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Žao mi je zbog smrti Vama drage osobe, pokušaću da Vaam odgovorim.
Kod mladih ljudi u slučaju iznenadne smrti najčešća su 2 razloga:
1. pucanje nekog krvnog suda u glavi (aneurizma) koji je osoba imala urodjeno i oduvek, a koji ne moraa dati nikakav simptom
2. maligna srčana aritmija (fibrilacija komora) koja se javi u osoba sa zadebljanjem srčanog mišića (tzv. hipertrofična kardiomiopatija) a koja isto tako može proticati bez simptoma i tegoba.
Mislim da je u ovom slučaju bio poremećaj tipa 2.
?
Pitanje #1167928. 9. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Vi i sami sugerišete da terapija nije dovoljna jer i dalje ima tegobe. Ima mesta za antiaritmike u terapiji. Možda bi bilo pametno da je pregleda i gastroenterolog, jer nekada želudac može napraviti gomilu kardioloških tegoba.
?
Pitanje #1165228. 9. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
VPV je u stvari WPW sindrom ili sindrom preekscitacije. Normalno se impulsi iz pretkomore u komore sprovode preko AV čvora. Kod WPW sindroma postoji jedan dodatni put (u 6 raznih varijacija) kojim se može zaobići AV čvor a što može dovesti do veoma brzog rada srca. WPW se leči medikamentno (kontrola aritmija) ili putem ablacije (kateterom se kroz venu iz noge uradi spaljivanje ovog dodatnog puta). Stanje nije alarmantno a probadanja nisu simptom WPW-a.
?
Pitanje #1164427. 9. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Tup bol u ruci koji opisujete pre može biti posledica velike doze Sortisa. Kako su svi markeri oštećenja srca bili negativni, treba isključiti promene na krvnim sudovima kao razlog za tegobe koje ste opisali. Kontrola može biti samo test opterećenja i naravno EKG.
?
Pitanje #1159926. 9. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
53 otkucaja u minuti je blizu donje granice tolerancije srčane frekvence. Kada je nišža od 50 to nazivamo bradikardijom. Može se javiti u raznim oboljenjima ali i kao posledica uzimanja nekih lekova. Fiziološki se javlja kod nekih ljudi, pogotovu sportista. AKo rad srca bude jako spor, mogu se javiti nesvestice i vrtoglavice.
?
Pitanje #1159826. 9. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ne postoji osoba koja ne može dobiti infarkt. Ono što znamo iz mnogobrojnih istraživanja je da pacijenti sa dijabetesom češće oboljevaju od infarkta (to je manifestacija ateroskleroze). Za Vas je važno da dobro regilišete dijabetes, kontrola hipertenzije (ako je imate), regulisanje telesne težine, po potrebi uzimanje lekova za obaranje holesterola.
?
Pitanje #1159326. 9. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Najpre treba uraditi ultrazvuk srca da bi se videlo da li postoje promene u morfologiji srčanih struktura. Holter i EKG mogu pomoći u identifikaciji vrste poremećaja srčanog ritma. Može se ugraditi ispod kože loop recorder koji registruje EKG tokom više meseci. AKo tahikardije prelaze 180 u minuti konsultovati elektrofiziologa (pominjete Dedinje, tamo taj posao rade dr Vukajlović i dr ANgelkov).
?
Pitanje #1158226. 9. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Čestitke za onaj prvi deo Vašeg pisma u kome opisujete kako ste rešili svoj problem.
Puno mladih ljudi mi piše o prolapsu mitralne valvule( PMS) kao dijagnozi koja im je postavljena. PMS najčešće daje ekstrasistole i ubrzan rad srca kao simptom a kod osoba koje su sklone emotivnijem reagovanju neprepoznavanje ovih tegoba može dovesti do panične reakcije. Pošto loše spavate, neka Vam lekar propiše neki hipnotik koji bi Vam omogućio 5-6 sati neprekidnog sna.
?
Pitanje #1156226. 9. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Verovatno je lekar koji Vas je pregledao mislio na listiće mitralne valvule. Ona ima dva listića (kuspisa) i ako je jedana od nih duži, što je malo nezgrapno objašnjenje i opis, verovatno da postoji mali prolaps mitralne valvule. To je urodjeno i zaista ne predstavlja nešto što treba lečiti.
?
Pitanje #1150825. 9. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Tegobe koje opisujete nemaju karakter srčanih tegoba, liče na medjurebarnu neuralgiju. Analgetici tipa Brufena ai utopljavanje će Vam pomoći.
?
Pitanje #1150725. 9. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
To što se VES (ventrikularne ekstrasistole) javljaju više za vreme rekreacije po meni je razlog da se na njih obrati više pažnje, ne želim da ovim hranim Vašu anksioznost. Upravo zato, da bi bili mirniji, uradite test opterećenja. Ne znam u kom gradu živite, javite se kardiologu.
?
Pitanje #1148825. 9. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ako je ikako moguće neka neko iz Vašeg okruženja meri Vaš pritisak ali tako da ne znate kada će Vam meriti pritisak. Imate 30 godina i da je bilo neke organske podloge ona bi se do sada pokazala. Slažem se da mesec dana pratite pritisak, od dodatne dijagnostike postoji samo još 24h monitoring krvnog pritiska.
?
Pitanje #1146624. 9. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Siguran sam da se medju Vašim dijagnozama ne može naći angina pectoris, premladi ste za nju a i Vaše tegobe ni na koji način ne spadaju u to oboljenje. Probadanje koje imate ima uzrok u nečemu vansrčanom, može biti od netreniranog organizma, nervoze i straha (najverovatnije), vremenskih prilika itd. Anemija može uzrokovati dosta srčanih simptoma ali sa korekcijom anemije svi bi se trebali povući. Aktivirajte se fizički da bi sebe oslobodili straha od aktivnosti.
?
Pitanje #1146224. 9. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Vi imate ono što se zove hipertenzija belih mantila. U kućnim uslovima pritisak je dobar ali u bolnici, pred medicinskim osobljem pritisak raste. S obzirom na Vaše godine mislim da Vam ne treba terapija. Lečite gastritis i toliko.
?
Pitanje #1143224. 9. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Kada impulsi stvoreni u SA čvoru prođu do komora sprovode se kroz 2 snopa: lecu i desnu granu Hisovom snopa. Blok desne grane znači da se istovremeno ne aktiviraju levi i desni delovi kororskog sistema, već se desni deo aktivira sa malim zakašnjenjem. Kako su Vam ultrazvučni parametri srca normalni ne trebate se brinuti niti očekivati neke simptome.