Pitajte doktoraBolesti srca
Bolesti srca – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 2942 pitanja iz oblasti Bolesti srca.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
Nikola VukašinovićDr sci. med.
Dušanka MiloševićPrim. mr sci. med
Gordana GrujićDr
Miroslav GranićProf. dr
Milan MijailovićMr sci. med. dr
Mihailo BalićDr
Slađana Pavlović NastićDr
Ivan StojanovicDr sci. med.
Sanja JovićSpec. dr med.
Luka JovanovićSpec. dr med.
Dimitrije JeremićDoc. dr
Slobodan KažićDr
Slobodan GajićSpec. dr med.
Teodora StanojlovićPrim. dr
Nikola ZarićSpec. dr med.
Branko DakićDr
Marko VuletaDr
Svi odgovori (2942)
?
Pitanje #2255321. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Klinika je naravno važna, ali jedan deo pacijenata se neurotizuje posle saznanja o bolesti i skloni su da svaki signal iz tela tumaače kao koronarnu bolest. Ne znam iz Vašeg pitanja da li je drugim stentom korigovano nešto oko prvog ili je rešavan drugi krvni sud. Bolovi u grudnom košu mogu poticati od mnogo toga, tipičan akoronarni bol se javlja posle fizičke aktivnosti ili na hladnoću. Treba uraditi EKG u bolu i pokazati ga kardiologu.
?
Pitanje #2248620. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
140/90 je graničan pritisak i u Vašim godinama bi najbolji izbor bio mala doza beta blokatora da se pritisak lagano spusti (Concor, Nebilet, Presolol...)
?
Pitanje #2239719. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Blokada leve grane je dosta netačan termin a odnosi se na blok leve grane Hisovog snopa, koji može biti kompletan i inkompletan. Radi se o nervnoj grančici koja sprovodi impulse kroz srce i, naravno, postoji i desna, pa i kada postoji blok leve grane impulsi i dalje idu kroz srce. SAM blok grane pacijent ne može da oseti ni na koji način a važnije je da se utvrdi da li je blok grane urodjen, što nije retkost, ili je stečen u nekom kassnijem oboljenju. Blok leve grane sam po sebi ne treba lečiti.
?
Pitanje #2236118. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
AKo prelazi 90mmHg treba da se leči, Nije važan razlog i on je najčešće nepoznat, važno je da se povišen pritisak leči.
?
Pitanje #2232318. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Stres EHO spada u grupu neinvazivnee dijagnostike i rizik po pocijenta je veoma mali. Hodanjem ili lekovima se želi provocirati ishemija miokarda tj,napad angine pectoris, a onda se te promene gledaju naa ultrazvuku srca, gde se nalazi smanjena pokretljivost bolesnih delova srca. Znači, minimalan do nikakav rizik.
?
Pitanje #2230718. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Smernice i vodiči kažu godinu dana ali u rizičnijih pacijenata recimo ja dajem Plavix duže, nekada i preko 2 godine.
?
Pitanje #2199914. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Neka pitanje ne dodju do mene, inače odgovorim na sva postavljena. Mislim da sam Vam odgovorio, za svaki slučaj ponovo odgovor. Concor možete uzimati bez vremenskih ograničenja. Nema posledica ni za vreme uzimanja ni po prestanku. Concor je jedan od najsavreemenijih beta blokatora. Prolaps može biti razlog za ekstrasistole a ubrzan puls u Vašim godinama je najčešće zbog povišenog tonusa adrenergičkog sistema, tj.nervoze i napetosti.
?
Pitanje #2195514. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Moj savet je da uradite samo ultrazvuk srca. AKo postoji razlog za šum srca UZ će ga otkriti i dati procenu koliko je značajan, ako nema ničega živite normalno.
?
Pitanje #2193413. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
WPW sindrom koji daje simptome (jake tahikardije) se može rešiti ablacijom akcesornog puta. Hronični mioperikarditis , ako nije praćen padom pumpne funkcije srca i smanjenjem ejekcijske frakcije, ne predstavlja ozbiljan zdravstveni problem.
?
Pitanje #2193213. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Po mom mišljenju sa 19 godina, i brojkama koje ste napisali Vi ste zdravi i Vaš pritisak ne treba korigovati. Što se tiče ubrzanog srčanog rada verovatno je odraz Vaše strukture ličnosti (brz, napet). Ne tražite lek za bolest jer nema bolesti. Priča o razlikama medju pritiscima je netačna i u Vašim godinama nebitna.
?
Pitanje #2186813. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ovog leka nema u našoj preskripciji i ja ne znam za njega. Mi za poboljšanje cirkulacije obično propisujemo Trental (pentoksifilin).
?
Pitanje #2186513. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ako nemate tegobe, ne treba.
?
Pitanje #2184212. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Naravno da dijeta utiče na nivo holesterola, na taj nivo utiču i razni lekovi.
?
Pitanje #2184012. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Bol koji se vezuje za disanje nije srčanog porekla. Najčešće se može vezati za naglo fizičko opterećenje, nagli pokret, dizanje nečeg teškog, promaju...Nekadaa i smetnje sa jednjakom mogu dati takve tegobe (uzimanje grube hrane). Ali sve navedeno obično brzo prodje bez posledica.
?
Pitanje #2181912. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Concor možete piti bez ikakvih ograničenja u pogledu dužine uzimanja. Mislim da se Vaše ekstrasistole ne mogu vezati za viruse, nema dokaza za to.
?
Pitanje #2179512. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Stres ne daje simptome i tegobe onog trenutka kada se pojavi, već može dati simptome i puno puno kasnije. Magnezijum stabilizuje ćelijsku membranu i ima uticaja na nastanak nekih poremećaja ritma. Uzimajte ga dok Vam prija, ili dok Vam ne počne smetati.
?
Pitanje #2176612. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
To sigurno nije srce i najviše liči na medjurebarnu neuralgiju, budite razgibani kada se baavite fizičkom aktivnošću. Ako puno boli, utopljavanje ili Brufen.
?
Pitanje #210163. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ako nemate tegobe, ne razmišljajte o razmaku medju pritiscima, jer tu nema oboljenja koje treba tretirati.
?
Pitanje #210043. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana Biljana,
da je bilo neke bolesti, pa valjda bi se za 15 godina pokazao još neki simptom. Ja bih proverio štitastu žlezdu (endokrinolog) i larinks (ORL specijalista), deluje da je osejać knedle u grlu, aritmija i neravnomeran puls manifestacija nečeg drugog. Puno organa može davati srčane smetnje: jednja, želudac, duodenum, pluća, grklja, štitasta žlezda, a da pri tome ne bude nikakve bolesti. Još jednom: 15 godina isti simptom, ne brinite previše.
?
Pitanje #209372. 2. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Pacemaker daje bezbednost da možete dobijati puno jaču terapiju nego bez njega, a u pitanju ne dajete informaciju o najnižoj frekvenci, što je mogao biti razlog za pacemaker. Vaš kardiolog je sigurno imao razloga za svoj predlog. Odnesite Vašu dokumentaciju u neki od centara koji ugradjuju pejsmejkere.