Pitajte doktoraSve oblasti
Sve oblasti – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 96518 pitanja iz svih oblasti.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Svi odgovori (96518)
?
Pitanje #26005Odgovoreno 13. 4. 2009.
Ivana BinićDermatovenerolog
Poštovana,
Najbolje će biti da mi se javite, tegobe su Vam prilično neuobičajene. Sredom od 11h radim ambulanti tako da mi se možete javiti i ponesite sve što ste dosada uradili od ispitivanja. Pozdrav.
?
Pitanje #25913Odgovoreno 13. 4. 2009.
Ivana BinićDermatovenerolog
Poštovana,
U preponama se nalaze limfne žlezde koje mogu tako reagovati na neku infekciju, mada one verovatno ne bi bile tako bolne. Savetujem Vam da se javite lekaru kada su promene prisutne, da bi Vas eventualno uputio na dalje ispitivanje i lekaru određene specijalnosti, nisam sigurna da je to pitanje za dermatologa.
?
Pitanje #25896Odgovoreno 13. 4. 2009.
Ivana BinićDermatovenerolog
Poštovani,
Poslušala bih dermatologa, po lokalizaciji može biti
Pityriasis rosea, mada ne mogu tvrditi bez pregleda. Jedino, ukoliko je ta
dermatoza, ne podnosi vodu, pogoršava je (smanjite kupanje).
?
Pitanje #25885Odgovoreno 13. 4. 2009.
Ivana BinićDermatovenerolog
Poštovana,
Svakako se moraju ukloniti, jer će se i dalje umnožavati. S obzirom da je mali i da će teško podneti intervencije koje su uobičajene i bolne (tečni azot, radio talase), Vama je predložena ta intervencija. Ja lično smatram da je to malo preterano, pokušala bih sa
lokalnom anestezijom, ili čak polako tečnim azotom i bez anestezije. Takođe, se kod dece sprovodi i lokalna terapija nekim mastima (salicilne masti, imiqimod, glika inačolna kiselina, tretinoin, tazaroten) sa manjim ili većim uspehom. Univerzalna terapija ne postoji, ali bih ja pre opšte anestezije, ipak probala i druge terapijske opcije, pogotovu što bradavice nisu opasne, čak i kad su u mnogo većem broju. Pozdrav.
?
Pitanje #25883Odgovoreno 13. 4. 2009.
Ivana BinićDermatovenerolog
Poštovana,
Kao što i samo ime kaže,
crvenilo u predelu vrata, nastalo kao posledica
fotooštećenja kože. U kliničkoj slici se uočavaju crvenilo,
teleangiektazije (ispucali kapilari) i pigmentacije. Takođe se može javiti na obrazima i bradi. Pozdrav.
?
Pitanje #25872Odgovoreno 13. 4. 2009.
Ivana BinićDermatovenerolog
Poštovana,
To oboljenje uglavnom zahteva samo lokalnu terapiju i
gljivica reaguje na skoro sve
antimikotike (
Dactanol, Obytin, Mycoril, Canesten, Lamisil...). Potrebno je samo da budete uporni, terapija traje i do 4 nedelje. Ukoliko su promene raširene, može se propisati i sistemska terapija, ali tek nakon pregleda. Pozdrav.
?
Pitanje #25837Odgovoreno 13. 4. 2009.
Ivana BinićDermatovenerolog
Poštovana,
Atopijski dermatitis je deo stanja koje se naziva
atopija, a koje u sebi može imati i simptome od strane respiratornog trakta i moguće je i da su ti
bronhitisi deo toga. Ukoliko ste primetili da mu određene vrste hrane smetaju, izbegavajte ih. Alergo test Vam može i ne mora doneti rešenje, jer je nemoguće uraditi testove na sve što inače može biti alergen, a atopičari su osobe koje imaju sklonost alergijskim reakcijama. Potrebno je da imate svog dermatologa koji će vam propisivati terapiju, zavisno od kliničke slike. Bolest je dosadna, ali se može držati pod kontrolom. Pozdrav.
?
Pitanje #26543Odgovoreno 13. 4. 2009.
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Ortoza Vam neće mnogo pomoći. Moraćete operativnim zahvatom da trajno rešite problem kolena. Do operacije vežbajte i to
aktivne stabilizatore kolena -
mišiće butina Vežbe su:
1. Lezite na ravnu i čvrstu podlogu, ispod kolena postavite nekoliko manjih, čvrstih jastučića. Podižite potkolenicu, sa stopalom savijenim prema sebi. Zadržite taj položaj šest sekundi, uz maksimalno stegnute mišiće natkolenice (butine-aktivne stabilizatore kolena). Koleno treba da je neprestano u kontaktu sa čvrstim jastučićima ispod. Kod opterećenja može se dodati kesa peska presavijena poput bisaga i prebačena preko gornjeg dela skočnog zgloba. Vežbu ponoviti deset puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a eventualno dodatno opterećenje na nogu je do 2kg.
2. Ista vežba može da se uradi i na stolici. Sedite na čvrstu podlogu (sto ili visoka stolica), dok vam potkolenice opušteno vise preko ivice stolice. Zatim ispravite koleno i zadržite krajni položaj šest sekundi. Možete koristiti opterećenje do 3kg.
3. Sa stegnutim mišićima natkolenice, nogu ispravljenu u kolenu podignite prema gore i zadržite tako 6 sekundi. Potrebno je uraditi tri serije, po deset ponavljanja, sa pauzom od jednog minuta između serija. Ukoliko imate tegobe u vidu bolova u krstima, nemojte podizati nogu više od 30- 40cm, a drugu nogu držite savijenu u kolenu.
4. Dok ležite na boku, podižete sa strane nogu ispruženu u kolenu, do visine od 30-40 cm. vežbe ponovite deset puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a dodatno opterećenje na nogu iznosi do 1kg.
5. Pri ležanju na stomak, podignite nogu ispruženu u kolenu, do visine od 10-15cm. Vežbe ponovite deset puta u jednoj seriji.
6. Izvedite “polučučanj” u slobodnom prostoru, ili uz pridržavanje za okolne čvrste predmete, ukoliko su vam kolena nestabilna. Pravite spore pokrete, malim amplitudama, da ne izazovete bol. Koleno je savijeno pod uglom od 15 stepeni, maksimalno do 30 stepeni. Vežbu ponovite deset puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija.
7. Držite se, ili naslonite, na neki čvrsti predmet ispred vas i savijajte od nazad nogu u kolenu
Pozdrav.
Pozdrav.
?
Pitanje #26536Odgovoreno 12. 4. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovani,
radi se na Neurološkom odeljenju bolnice u Subotici. Za Novi Sad ne znam gde može najbrže. Radi se na Klinici za neurologiju a možda ima i u privatnim ustanovama.
Pozdrav
?
Pitanje #26539Odgovoreno 12. 4. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovana,
stanje posle sloga ishemijskog tipa.
Pozdrav
?
Pitanje #26554Odgovoreno 12. 4. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovani,
vrlo je bitan neurološki pregled, prema tome zavisno od mesta gde živite, javite se neurologu koji se bavi poremećajima pokreta.
Pozdrav
?
Pitanje #26560Odgovoreno 12. 4. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovana,
uradite laboratoriju sa krvnom slikom i po potrebi pregled kardiologa.
Pozdrav
?
Pitanje #26396Odgovoreno 12. 4. 2009.
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Poštovana,
sociofobija je česta problematika u svim generacijama, morate biti uporni i ne oslanjajte se samo na lekove. Ispravno je piti lekove koje uzimate i neophodna je psihoterapija. Budite uporni i strpljivi, najveće rezultate daje psihoterapija
Srdačno
Dr Dragana Krasić
?
Pitanje #26455Odgovoreno 12. 4. 2009.
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Poštovani,
mislim da period pred završavanje fakulteta spada u jedan vrlo teško psihički podnošljiv period, koji izaziva specifično psihičko stanje nestrpljenja, napetosti, priželjkivanja i umora, emotivne labilnosti, raspoložajne promenljivosti. Vi reagujete stomačnim tegobama na napetost, što je inače česta pojava kod ljudi. Takođe smatram da veće napetosti od predispitne nema, te Vas potpuno shvatam i savetujem da samo izdržite još malo, da će to proći. Ako morate popijte anksiolitik, ali samo ako morate. To će proći, a navika da posežete za nečim da bi Vam pomoglo ne prolazi. Za utehu, loši studenti, oni koji ne uče nemaju tremu, jer ništa ne mogu izgubiti. Srećno!
Srdačno
Dr Dragana Krasić
?
Pitanje #26481Odgovoreno 12. 4. 2009.
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Poštovana,
lečenje paničnog poremećaja je dugo, ali uspešno. Leči se i medikamentima i psihoterapijom.
Srdačno
Dr Dragana Krasić
?
Pitanje #26497Odgovoreno 12. 4. 2009.
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Poštovana,
ponekad su svi anksiozni i upadnu u neraspoloženje. Razlikujemo se po tome na koji način izlazimo iz toga, kako se borimo i branimo. Ne znam Vaš način, ali smatram da ste jaki ako uspevate da isplivavate sami i da idete dalje, što ne znači da ako potražite stručnu pomoć spadate u kategoriju slabih. Zato je idealna psihoterapija, pa Vam dajem savet upravo taj.
Srdačno
Dr Dragana Krasić
?
Pitanje #26518Odgovoreno 12. 4. 2009.
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Poštovana,
postoji mogućnost da nastane nesećanje za ono što se govorilo u pijanom stanju, ali to što je prisutno nesećanje nakon otreznjenja šta Vama znači? Da li je to razlog za opravdanje ili krivicu? Ne znam u kom ste svojstvu sa njim i šta želite da izvučete za sebe olakšanje ili samo razjašnjenje?
Srdačno
Dr Dragana Krasić
?
Pitanje #26363Odgovoreno 12. 4. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovana,
Nakon odstranjenja štitaste žlezde nastaje potpuni nedostatak hormona, koji se moraju nadoknaditi. Kako je postavljena i dijagnoza papilarnog karcinoma doze leka su nešto veće da bi se postigla što bolja supresija TSH. Mislim da ne bi trebalo da bude problema sa trudnoćom uz redovnu terapiju i kontrole endokrinologa i ginekologa.
ass.dr Milena Velojić Golubović
?
Pitanje #26381Odgovoreno 12. 4. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovani,
Kako su vrednosti ispitivanih hormona u granicama normale, gojaznost verovatno nema veze sa Vašim dijagnozama. Redukcija telesne težine je dugotrajan proces koji zahteva motivaciju ali i pomoć stručnog lica. Redukciona dijeta je dijeta kojom se unosi značajno manje kalorija od onih koje su Vam potrebne u toku dana, i obično iznosi oko 1500kCal. Obratite se savetovalištu za dijetetiku radi izrade procizne dijete koja se pravi prema Vašim potrebama.
ass.dr Milena Velojić Golubović
?
Pitanje #26446Odgovoreno 12. 4. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovana,
TSH je hormon hipofize koji kontroliše rad štitaste žlezde. Navedena vrednost je praktično u granicama normale i nema potrebe za terapijom.
ass.dr Milena Velojić Golubović
