Stetoskop
Stetoskop
Pitajte doktoraSve oblasti

Sve oblasti – pitajte doktora

Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 96518 pitanja iz svih oblasti.

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Svi odgovori (96518)

?
Pitanje #27213Odgovoreno 22. 4. 2009.

Poštovani, Moj otac ima 49 godina, postavljena mu je dijagnoza n. Trigeminus.

Poštovani,
Moj otac ima 49 godina, postavljena mu je dijagnoza n. Trigeminus. Magnetna rezonanca je utvrdila erebelli sup i izlaznog dela cisternalnog segmenta levog trigeminalnog nerva. Operisan je na inh kcs 16.03.2009. Dve nedelje nakon operacije došlo do poboljšanja, njegovo psiho-fizičko stanje je bilo dobro. Nakon izlaska iz bolnice javljaju se sledeći simptomi: problemi u hodu, pareza leve strane lica praćena tupim bolovima oka, gubitak apetita, zujanje u uhu, poremećaj psihičkog stanja nalik depresiji i blagim krizama svesti. Kasnije se javlja tup bol glave, malaksalost, vrtoglavica, krize svesti, mučnina i nemogućnost hoda bez pomoći druge osobe. Na kontroli je preporučeno rehabilitaciono lečenje u Sokobanjskoj. Javlja se velika kriza svesti nakon čega biva hospitalizovan. CT pokazuje proširenje moždanih komora izazvano povećanom koncetracijom likvora tj. dg: hidrocefalus. Utvrđeno je nepostojanje tumura, lekari su nam rekli da nema krvarenja i da sumnjaju da je uzrok vaskularnog tipa (manji moždani udar). Za sada rade dijagnostiku, nije mu rađena lumbalna punkcija. Od terapije dobija hidrotonični rastvor, tegretol 400mg, klometrol, ranisan. Lekari su preporučili da sačekamo da otkriju uzrok nastanka hidrocefalusa par dana. Stanje se vidno pogoršava, javilo se povraćanje, učestale glavobolje koje su pokrivene novalgetolom. Molim Vas za Vaše mišljenje, konkretno me zanima rizik čekanja da se otkrije uzrok i Vaša preporuka šta bi trebalo da se uradi i mišljenje o eventualnom operativnom zahvatu radi smanjenja cranijalnog pritiska ili bar lumbalne punkcije radi istog.
Unapred sam zahvalna i molim Vas da mi što pre odgovorite jer sam svesna da je vreme dragoceno.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovani,
Lekari još uvek pokušavaju da otkriju razlog pogoršanja kod Vašeg oca. Tek ponovljeni CT snimak ili  MR snimak će pokazati da li se radi o hidrocefalusu, infartu mozga ili nečem trećem. Pošto je on na klinici, gde rade veoma iskusni lekari, ubeđen sam da intrakranijalni pritisak neće porasti do mere da ugrozi Vašeg tatu, a da se pre toga ne interveniše rutinskim procedurama.
Pozdrav
?
Pitanje #27190Odgovoreno 22. 4. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovani,
Verovatno Vam je uklonjen pritisak na nerve strukture (diskus hernija i spondiloza), te je urađena stabilizacija. Dalje lečenje podrazumeva fizikalni tretman i terapiju bola. Procenat invalidnosti zavisi od stepena ograničenja pokretljivosti vratne kičme, koji je intenzitet bola i šta ga provcira, te od stepena neurološkog deficita. Invalidnost procenjuju lekari na komisijama Vašeg fonda ili sudski veštaci.
Pozdrav.
?
Pitanje #27154Odgovoreno 22. 4. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovani,
Neurinom je tumor koji raste na nervu. Tokom svog rasta on nepovratno ošteti određeni procenat nervnih vlakana. Tumor se odstranuje da ne bi oštetio i druga vlakna. Nekada se tumor ne može potpuno odvojiti od okolnih struktura, jer ih je prisno slepio, i taj deo se ostavlja i prati. Interveniše se ako dodje do njegovog rasta ili neuroloških pogoršanja (tumor se prati ponavljanim uz ili mr snimcima butine, a nova oštećenja nerva se dikazuju neurološkim i emng pregledom). Išijadikus se sastoji od 2 dela - peronealnog i tibijalnog. Kod vas je tumorom oštećen peronealni deo. Oštećenje se najčešće manifestuje slabošću mišića i utrnulošu koja može biti bolna. Oporavak traje do 2 god, ali se najveći deo oporavi u prvih 12 meseci. Ubedjen sam da je hirurg, tokom ove rutinske operacije, uradio sve da se oporave od pritska vlakna koja tumor nije nepovratno oštetio.
Pozdrav.
?
Pitanje #27103Odgovoreno 22. 4. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovana,
Hipofiza se nalazi na bazi lobanje u šupljini u kosti zvanoj sela turcika. U hipofizi se mogu pojaviti tumori koji se zovu adenomi. Oni mogu lučiti hormone i dovoditi do bolesti vezane za povećanu funkciju hormona (kušingova bolest, hiperprolakinemija, akromegalija,...). Ukoliko ne luče hormone obično se manifestuju kada su veći i vrše potisak na vidne nerve, hipofizu ili druge strukture. Nije jasno da li je radilog mislio da se kod Vas radi o adenomu. Uglavnom ako tumor ne luči hormone, on sa 7 mm prečnika ne vrši značajan pritisak na okolinu, ali zahteva praćenje u vidu ponovljenih MR snimaka. Ukoliko bi se primetio rast neurohirurg bi savetovao da li je potrebna i koji vid operacije. Operacija ove regije je rutinska.
Pozdrav.
?
Pitanje #27197Odgovoreno 22. 4. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
 u Beogradu u KBC "Dragiša Mišović" radi tim lekara i psihologa koji se bavi poremećajima ishrane kod adolescenata, pa se možete njima javiti (dr Voja Ćurčić, dr Marija Đurović).
 Srdačno
?
Pitanje #27139Odgovoreno 22. 4. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani,
Radi se o epizodama "noćnog straha" koji nemaju veze sa snovima (osim ako vam i sama nije rekla da je sanjala nešto ružno) . Ne radi se o konitinuiranoj pojavi, već o retkim epizodama koje su više pravilo da se javljaju u njenom uzrastu, nego znak poremećaja. Nema potrebe da zbog toga dete vodite lekaru, več i sami možete da se informišete kako da reagujete. Prvo, provetriti prostoriju u kojoj dete spava (ima razloga o kojima nema prostora za pisanje ovde) . Drugo, ne buditi je niti propitivati šta joj je, jer deca tada još uvek najčešće spavaju već samo prigrliti i vratiti je na spavanje kada se umiri.
 Srdačno
?
Pitanje #26984Odgovoreno 22. 4. 2009.

Poštovani, Molim vas za vaše stručno mišljenje i da mi što pre

Poštovani,
Molim vas za vaše stručno mišljenje i da mi što pre odgovorite. Nadam se da nećete  ignorisati moje pitanje. Šta bih trebala da preuzmem. Ja sam bez pomoći psihologa i psihijatra i ostalih. Imam 21 godinu pokušaću da objasnim moju situaciju. Kada sam u velikom društvu i kada mi neko postavi pitanje i ja treba da odgovorim, a svi obrate pažnju na mene izgubim se od straha. Kada neko pokuša da flertuje sa mnom a meni se on sviđa izgubim se od straha. Kada treba da imam neku prezentaciju pred svim kolegama na faksu, nije mi teško da postojeće gradivo savladam, ali danima se borim sa sobom i sebe hrabrim da neće niašta da se desi, ali ne vredi čim izađem da pričam ne mogu da se koncetrišem na gradivo već samo očekujem kada  ću početi da drhtim i naravno to se i dogodi. Ima perioda kada osećam divovsku snagu, i mislim sve je rešivo a ponekad skroz suprotno osećam da ako me ljudi bolje upoznaju da će da kažu da nisam normalna. Znam da je brak između mojih roditelja čist interes. Mama je pokušavala više puta da ostavi tatu, ali on je jasno stavio do znanja da ako ona ode od njega, ne želi da daje novac. Finasijski smo zavisni od njega. Znam da mu teško pada moje školovanje. Pokušavala sam da dobijem stipendiju, i dobijam 9 i 10 a onda kada nedostaje još malo i vidim da to mogu da ostvarim skočim se od straha, ne mogu uopšte da mislim, funkcioni šem glava hoće da eksplodira, osećam da će  sve kolege da me rastrgnu sa svojim učestalim pitanjima za pomoć, ako ih odbijem mislim da će da kažu da sam uobražena, bojim se da ne budem prihvaćena pokušavala sam da nađem posao i u kafiću, pekari, u knjižari nigde mi nisu primili, zbog toga se osećam malo nesposobno, i manje vrednom. Sada hoću opet da pokušam da nađem posao ali sam ukočena od straha. Ponekad se čudim kad neko uopšte priča sa mnom.
Molim vas za iskren odgovor šta fali meni, i kakav sam ja tip ličnosti?
Unapred hvala
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
 sami možete mnogo, mada sam ja pobornik i hipoteza da moć lekara i psihoterapeuta ustvari zavisi od njihovog uticaja na pacijente, a da promena u terapiji nastaje isključivo zaslugom pacijenta. Tako je i kada je u pitanju najobičnija prehlada a kamo li različita izmenjena psihička stanja. Dakle, vi trebate prvo da se dobro informišete o svom problemu koji nije nimalo redak među ljudima. Ustvari, predstavlja najčešće ispoljen anksiozni problem koji zahteva da se dovede od kontrolu (ne upotrebljavam reči kao što su neuroza, poremećaj, lečenje jer naprosto nisam u stanju da ovim putem postavljam vama dijagnoze i slično) . Ipak, ključne reči koje ćete tražiti preko interneta su socijalna anksioznost, socijalna fobija (eng. Social anxiety, social phobia) , drugo, potrebno je da s neko vreme pozabavite mislima koje vam se javljaju u situacijama kada se izgubite od straha (jer se vi uplašite od sopstvenih misli o situaciji, a ne od realne opasnosti koja vam zaista preti jer ste sebi 100 puta već dokazali da se crne slutnje nisu obistinile. On koje možda i jesu, samo dokazuju da nije moguće sve isplanirati i pripremiti u životu jer da je tako ponašali bismo se kao roboti bez radosti koja nam priređuju iznenađenja) . Treće, potrebno je da se informišete o tehnikama relaksacije koje ćete primenjivati u situacijama kada strah preti da nadjača razum. Na kraju, svoje strašljive misli (koje ćete utvrditi zapisivanjem) , a koje se stereotipno ponavljaju ćete zameniti realnijim i pozitivnijim koje treba unapred smisliti. Što se tiče porodične situacije, ona je samo model za nesigurnost u odnosima sa ljudima, ali vi sa 21 godinom možete i sami to da "provalite", ali izbor da tako žive je izbor vaših roditelja, što ne mora da bude i vaš.
Srdačno
?
Pitanje #27074Odgovoreno 22. 4. 2009.
Poštovana,
  Najpre treba utvrditi da li u toku opisanih epizoda kod Vašeg oca stvarno dolazi do skoka telesne temperature ili je to samo subjektivni osećaj. Pregled treba usmeriti na kardiovaskularni sistem, plućnu funkciju, ali ponekad i gastroenterološka oboljenja ili bolesti žlezda sa unutrašnjim lučenjem dovode do sličnih simptoma. Kao što vidite, treba poraditi da bi se došlo do dijagnoze, a samim tim i do adekvatne terapije. Za početak treba uzeti blagi sedativ i vitamine kako bi se umirio vegetativni sistem, a potom sprovesti ispitivanja, ako s tegobe ne smire. Najbolje je da se vaš otac javi lekaru specijalisti za internu medicinu.
prof. dr mhr
?
Pitanje #27119Odgovoreno 22. 4. 2009.
Poštovana,
nije moguće postaviti dijagnozu samo na osnovu msct pluća, pa makar snimanje i bilo ponavljano u ritmu koji navodite. Snimci ukazuju na umnoženo vezivno tkivo u intersticijumu pluća, kao i na verifikaciju manjih nodusa. Limfne žlezde su normalne veličine, što ne znači i da su bez patoloških promena. Potrebno je uraditi kompletan pregled i dopunske analize i testiranja, kako bi se rasvetlila priroda plućnih promena. U krajnjoj liniji potrebno je utvrditi stepen funkcionalne oštećenosti, ako ona uopšte postoji. Veliki broj bolesti i stanja mogu dovesti do ispoljavanja ovakvog ct nalaza.
Prof. Dr Milan Rančić
?
Pitanje #27157Odgovoreno 22. 4. 2009.
Poštovani,
postavili ste pitanje koje je iz domena pedijatrije, te je najbolje da vam detaljniji odgovor pruži pedijatar. Bronhiolitis je oboljenje kod kojeg se upalni proces lokalizuje na nivou sitnih bronhija (bronhiola) . U tom uzrastu najčešći razlog nastanka oboljenja je infekcija virusima. U toku bolesti nastaje otok i suženje malih disajnih puteva usled čega se javlja kašalj, gušenje i sviranje u grudima. Ponekad su simptomi vrlo izraženi usled čega je otežana ishrana deteta, a vrlo često preti i dehidracija jer dete ne može da pije tečnosti. Nekada je bolest blaga i spontano prolazi, doku u nekim slučajevima se komplikuje respiracijskom insuficijencijom i potrebom hospitalizacije deteta, kada se primenjuju reanimacione mere, kiseonik i infuziona terapija. Dte treba hraniti malim porcijama hrane i češće, a u periodima jakog gušenje i kašlja oprezno davati da pije, čak je sigurnije da ne unosi za kratko tečnost. Obzirom da se radi o infekciji, dete treba izolovati kako se infekcija ne bi proširila na drugu decu. U osnovi lečenja je suportivna terapija: tj. Terapija potpore. Koriste se inhalacije bronhodilatatora i slanih rastvora kako bi se propirili disajni putevi i olakšalo izbacivanje sekreta. U lečenju virusne infekcije primenjuju se antivirusni lekovi, ako se radi o težoj kliničkoj slici. Kortikosteroidi nemaju signifikantni značaj na kurs akutnog virusnog bronhiolitisa, ali u prvim satima terapije može biti koristi od oralno uzetog deksametazona. Fizikalna terapija obično ne utiče na dužinu hospitalizacije i njena uloga nije još dovoljna jasna. Ako se epizode bronhiolitisa ponavljaju treba razlučiti da li se ne radi možda o bronhijalnoj astmi. Nije dovoljno jasno da li deca pod uticajem virusne infekciju razviju bronhiolitis jer su pod povećanim rizikom za nastanak astme, ili bronhiolitis dovodi do povećanja rizika za nastanak bronhijalne astme. U svakom slučaju, vaše dete mora biti pod stalnim nadzorom llekara koji treba da otkrije šta je u pozadini čestih bronhiolitisa.
Prof. Dr Milan Rančić
?
Pitanje #27133Odgovoreno 22. 4. 2009.
Dakle, ne postoje jasni literaturni podaci o povezanosti anemije i anksioznosti , ali svakako anemija utiče na mentalne funkcije kao što su memorija, koncentracija itd. . . . Lečite anemiju i mozak će vam sigurno bolje raditi.
Pozdrav
?
Pitanje #27079Odgovoreno 22. 4. 2009.
Lidija Dimitrijević
Lidija DimitrijevićSpecijalista fizikalne medicine i rehabilitacije kod dece
Zakažite
Treba da nastavite fizikalnu terapiju još par nedelja, a ako nema poboljšanja javite se neurohirurgu i pokažite nalaz mri.
?
Pitanje #27080Odgovoreno 22. 4. 2009.
Poštovani,
U literaturi ne postoje podaci o povezanosti anksioznosti i anemije. Anemija je povezana sa mentalnom konfuzijom, zaboravnosšću, otežanom memorijom, pospanošću i smanjenom sposobnošću sticanja novih znanja. Naravno, to što ne postoji u knjigama ne znači  da vi niste u pravu. Lečite anemiju, i biće vam svakako malo bolje.
Pozdrav.
?
Pitanje #27102Odgovoreno 22. 4. 2009.
Lidija Dimitrijević
Lidija DimitrijevićSpecijalista fizikalne medicine i rehabilitacije kod dece
Zakažite
Poštovani,
Petni trn se zaista veoma retko rešava operativno. Dovoljan je uložak koji ima "rupu" na mestu gde petni trn vrši pritisak. Ukoliko je telesna težina prekomerna, treba pokušati sa redukcijom. Nekada pomognu i fizikalne procedure. Najvažniji je ipak adekvatan uložak. Silikonski ulošci su udobni i mekani, ali je osnovno da postoji udubljenje (rupa) na delu gde peta naleže na podlogu.
Srdačan pozdrav.
?
Pitanje #27113Odgovoreno 21. 4. 2009.
Lidija Dimitrijević
Lidija DimitrijevićSpecijalista fizikalne medicine i rehabilitacije kod dece
Zakažite
Poštovana,
Posle tri meseca šaka počinje da se otvara i palac se odvaja ka spolja. Međutim, toleriše se ako povremeno beba drži palac ka unutra ili formira pesnicu. Veoma je važno da li postoje j oš neki znaci razvojne nezrelosti, a to bi mogao utvrditi dečji neurolog ili dečji fizijatar. U svakom slučaju, nemojte detetu davati da drži predmete tipa zvečke (koja ima dršku kao olovku), jer to zahteva stisak šake. Ponudite joj igračku koja zahteva otvaranje šake, npr. lopticu, kocku, valjak (npr. flašica) i dr.
Srdačan pozdrav.
?
Pitanje #27049Odgovoreno 21. 4. 2009.
Poštovani,
Uzimajte preparate folne kiseline, u Srbiji to su tablete folne kiseline ili tbl folnak. Recimo u dozi 2x1 tbl. Napravite kontrolu za 1-2 meseca.
Pozdrav.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460