Stetoskop
Stetoskop
Pitajte doktoraSve oblasti

Sve oblasti – pitajte doktora

Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 96538 pitanja iz svih oblasti.

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Svi odgovori (96538)

?
Pitanje #31393Odgovoreno 13. 6. 2009.
Nikola Vukašinović
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Zakažite
Poštovana,
ne mogu da vam kažem koji je najbolji lek za multiplu sklerozu jer to zavisi od oblika bolesti. Preporučujem vam da se informisete kod neurologa koji vodi pacijenta jer nije za svakog pacijenta jedna te ista terapija.
Pozdrav
?
Pitanje #31070Odgovoreno 13. 6. 2009.
Milena Velojić-Golubović
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Zakažite
Poštovani,
hašimoto tireoiditis ne daje bilo kakvu simptomatologije i nema potrebe za terapijom. Terapije se uključuje kada se postavi dijagnoza hiporiteoze, odnosno smanjene funkcije štitaste žlezde. Terapija se sprovodi preparatima l-tiroksina u dozi koja je individualna i određuje se na osnovu kontrole tsh i ft4. Ne postoji velika doza, već ona koja je potrebna, tako da strah od povećanja doze nema osnovu. Prema nalazima hormona slobodno povećajte dozu i uzimajte 100 mikgr svakog jutra. Ukoliko ima potrebe doza se može uvek smanjiti. Kontrole hormona na 2-3 meseca.
ass. dr Milena Velojić Golubović
Pozdrav
?
Pitanje #30991Odgovoreno 13. 6. 2009.
Milena Velojić-Golubović
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Zakažite
Poštovani,
pojedine vrednosti navedenih hormona su granične, ali je sve uglavnom i granicama referentnih vrednosti. Bilo bi najbolje da se uradi detaljnije ispitivanje u bolničkim uslovima sa pregledima urologa, neurologa i dodatnim morfološkim ispitivanjem testisa i hipofize.
Ass. dr Milena Velojić Golubović
Pozdrav
?
Pitanje #31210Odgovoreno 13. 6. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani,
ne znam šta ti podrazumevaš pod "mantanjem"? Tu reč starije osobe često nejasno koriste da bi opisale blagu omaglicu, konfuznost i nestabilnost držanja, ali u tvom slučaju zaista ne mogu da nagađam niti da ti na osnovu nagađanja dajem bilo kakav savet, osim da proveriš krvnu sliku i odeš kod neurologa na pregled. Posle toga se javi ponovo ali se potrudi da ono što osećaš opišeš sa malo više preciznosti a manje upotrebom žargonskih reči.
Pozdrav
?
Pitanje #30537Odgovoreno 13. 6. 2009.

Poštovani, imam sina starog 20 mjeseci. Ne znam je li za moj

Poštovani,
imam sina starog 20 mjeseci. Ne znam je li za moj upit bitno, ali dijete je rođeno carskim rezom nakon dugotrajnog i mukotrpnog poroda tijekom kojeg je došlo do bradikardije i fetalne acidoze te se odlučilo dovršiti na taj način. Dijete se razvijalo motorički normalnim ritmom, jedino u govoru zasada zaostaje malo za vršnjacima, ali razumijevanje mu je na visokoj razini pa smo to pripisali "lijenosti" (rečeno nam je da do dvije godine nije zabrinjavajuće za muško dijete da ne govori ako inače pokazuje razumijevanje i ima razvijene druge oblike komunikacije - neverbalne). Problem uz koji je vezano pitanje je zapravo agresija koju dijete u zadnje vrijeme ispoljava prema sebi i prema nama kao roditeljima. Npr. ako mu se zabrani nešto što je on naumio, a mi smatramo neprikladnim, maleni se udara rukicama po glavi ili u ekstremnijim slučajevima, kada je već jako nervozan udari glavom u ormar ili zid. Isto tako, ako ga usred takve neke epizode pokušamo umiriti zagrljajem, on se odupire i grebe nas noktima ili udara rukama. Primijetili smo da kad se mi uspješno kontroliramo u ignoriranju takvih epizoda one se prorijede, ali ne možemo uvijek ne reagirati, ipak nam to izgleda kao krajnje neprimjereno ponašanje. Osim tih "epizoda" dijete je veselo, zaigrano, živahno i inače zdrav. Molila bih vas za objašnjenje je li to ponašanje normalan dio agtresije koju djeca u toj dobi uče svladavati ili da ipak uživo potražimo savjet kod nekog dostupnog dječjeg psihologa?
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
zamislite sledeću situaciju. Adolescent traži od roditelja izlazak ili džeparac, ali se oni tome protive. On počinje da drami, optužuje za kontrolu i nedostatak autonomije, a oni žele da ga umire zagrljajem. Da li biste rekli da takav postupak roditelja može umiriti ili još više razludeti buntovnog adolescenta? Dakle, ne radi se o tome da li adolescenta treba pustiti ili ne kada on to traži (što je česta zamena teza), nego kakvu komunikaconu poruku roditelji šalju svojoj deci (razumem te - ne razumem te, primio sam k znanju - ignorišem to što govoroš) . Dakle komuniciramo na različitim nivoima koji moraju da budu usklađeni da ne bi došlo do ponašajnih problema. Sa mališanima je još komplikovanije ukoliko ne govore. Učimo ih da oni pravilno komuniciraju, a kada oni to pokušaju onda roditelji šalju čudne neverbalne poruke. Šta znači da ga grlite i umirujete kada ste ga prethodno frustrirali zabranom? Dakle opet nije važno da li to treba ili ne treba, već kako reagujete. Ono ne traži od vas umirenje, već jasanu i doslednu i verbalnu i neverbalnu poruku, može ili ne može. Ako je verbalno "to ne", to treba da prati i neverbalno (što grljenje svakako nije) u vidu ignorisanja daljih zahteva (dva minuta za njegov uzrast, čak i izlaskom iz prostorije pogotovo ukoliko počne predstava udaranja, što će pomoći bržem samosmirivanju) ili skretanjem pažnje na neku drugu aktivnost. To će izazvati kratkotrajnu patnju, ali će dete naučiti šta je dozvoljeno a šta nije, kako da se samo smiri kada je nešto zabranjeno i a što je najvažnije neće biti razluđeno duplim porukama.
Pozdrav
?
Pitanje #31322Odgovoreno 13. 6. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani,
sve što se nabroali ukazuje da imate posttraumatsko stresno reagovanje (ili ranije nazivana "traumatska neuroza") čemu možete čitati i na internetu ukoliko ukucate ptsd, a pojava prolaznih crvenila po kožu ukazuje na inače veliku osetljivost vas kao ličnosti. Srećom sve je više stručnjaka koji znaju kvalifikovano da se efikasno izbora sa ovim problemom (ptsd), pre svega specifičnim bihejvioralnim tehnikama (emdr - desenzitizacija pokretima očiju) zbog čega je i potrebno da potražite takvog stručnjaka (psihologa ili psihijatra). Ukoliko takvog stručnjaka nema u vašoj okolini posavetuje se sa onima koji su uključeni u pružanje psiholiške i psihijatrijske pomoći o drugim vidovma terapije, a prvenstveno je važno regulisati spavanje. Važno je ne prepustiti da "vreme zaleči rane".
Pozdrav
?
Pitanje #31432Odgovoreno 13. 6. 2009.
Nepoznat lekarLekar
Zakažite
Poštovana,
anestetici koji se danas koriste (najčešće je to lidokain adrenalin) apsolutno su bezbedni u smislu alergijskih reakcija. Registrovani su slučajevi hipersenzitivne reakcije na neke dodatke anestetiku, ali ne postoji nikakva veza između toga i alergijske astme. Svom stomatologu dajte podatak da li ste alergični na hranu ili lekove i koje lekove uzimate. Ukoliko imate propisanu svakodnevnu terapiju redovno je uzmite na dan vađenja. Zubi su sastavljeni od čvrstog, mineralizovanog tkiva i ne mogu pokazivati simptome kao sto je svrab, alergije u usnoj duplji sasvim se drugačije manifestuju.
dr Aleksandra Škundrić
Pozdrav
?
Pitanje #31221Odgovoreno 12. 6. 2009.
Poštovana,
po opisu se radi o seboreji za koju morate da znate da je stanje na koži koje se povuče i javi ponovo, ima veze sa hormonima, nervozom, masnom i začinjenom hranom. Mikoseb je dobar izbor može se koristiti i duže po uputstvu lekara, kao i sinoderm gel 2 puta dnevno ne duže od 15 dana
Pozdrav

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460