Stetoskop
Stetoskop
Pitajte doktoraSve oblasti

Sve oblasti – pitajte doktora

Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 96538 pitanja iz svih oblasti.

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Svi odgovori (96538)

?
Pitanje #35346Odgovoreno 8. 8. 2009.
Poštovana,
Tip, uzrok i težina anemija govore nam da li je strašno ili nije. Imam premalo imformacija. U periodu rasta i razvoja organizma postoji i povećana potreba organizma za gvožđem i vitaminima, pa su i blage anemije tada češće, ali ako želite precizniji odgovor pošaljite mi rezultate lab analiza krvi.
Pozdrav.
?
Pitanje #35734Odgovoreno 7. 8. 2009.
Poštovani,
Kad bih Vam nabrojala o čemu sve može da se radi napisala bih Vam manji sastav. Za početak uradite laboratoriju i uradite pregled pritiska, pluća srca, vratnih pokreta kod svog lekara opšte medicine. Moguće je da se se pri prvom pregledu već postavi dijagnoza i uključi terapija, pa će Vam tegobe nestati.
Pozdrav
?
Pitanje #35812Odgovoreno 7. 8. 2009.
Poštovana,
Verovatno Vaš otac nema poremećaj govora, slabost jedne strane tela, hipertenziju, glavobolje pracena povraćanjem i sl. S obzirom da je doktor procenio da je alergiska reakcija nije loše da par dana bude pokriven nekim antihistaminikom: flonidan ili loratadin, pressing, claritin. Ako ne dođe do poboljšanja ili dođe do nekih komplikacija obratite se lekaru i obavezno stomatologu.
Pozdrav.
?
Pitanje #35813Odgovoreno 7. 8. 2009.
Poštovana,
Pacijent se udobno smesti. Plasiraju se dva katetera u ruku, jedan u venu, jedan u arteriju. Preko cevčica se sve to poveže sa sistemom za hemoperfuziju. Heparin se daje pre početka hemoperfuzije i u intervalima od 15 do 20 min. Iz arterije krv ulazi u sistem gde se čisti od raznih nečistoća, otrova i dr., a u venu ulazi pročišćena krv. Sve to traje oko 3-4 sata i sve vreme se kontroliše krvni protisak. Ceo proces liči na hemodijalizu, stim što je mehanizam odsranjivanja štetnih materija različit. Kod hemodijalize je difuzija kroz polupropustljivu membranu, a kog hemoperfuzije adsorpcija.
Pozdrav.
?
Pitanje #35809Odgovoreno 7. 8. 2009.

Poštovana, Potpuno sam zbunjena rezultatima alergo testa. Naime, pre tri godine sam

Poštovana,
Potpuno sam zbunjena rezultatima alergo testa. Naime, pre tri godine sam zapzila učestalu kijavicu koja je postepeno bivala sve češća. Prošle godine, mislim da je razlog tome bio preležani virus, nos nije prestajao da mi curi. To je bilo sve intezivnije, tako da sam najpre počela da kašljucam noću a onda i preko dana. Lekar opšte prakse, nakon terapije antibioticima, mi je prepisao i Clarinase tablete. Od tih tableta mi je bivalo bolje samo dok sam ih pila. Tada me je uputila kod specijaliste orl koja je potvrdila da se radi o alergijskom rinitisu i rekla tom prilikom da je sluznica bila jako oštećena. Nakon terapije od svega 7 dana nasonex sprejom, osetila sam znatno olakšanje. Doktorka mi je tada rekla da u buduće koristim sprej na svaka dva dana pa i ređe. Sada nakon tri meseca Nasonex sprejom osećam bitno olakašanje. Naime samo ponekad kada sam blizu cveća ili nekih drveća osećam jedino u plućima "pištanje" ponekada kinem ali je nos suv i normalno dišem. Lekarka opšte prakse me je prvi put poslala kod alergologa da uradim alergo test. Rezultati su negativni na svih 17 alerenata (osim Histamin 5/20 što je i normalno). Specijalista imunologije mi je rekla da prekinem terapiju Nasonexsom jer je potpuno beskorisna i očito nema alergijske reakcije. Sada sam potpuno zbunjena i pašim se da ako prekinem terpaiju da će mi se stanje opet vratiti kao što je nekada bilo.
Hvala unapred.
Dušanka Milošević
Dušanka MiloševićSpecijalista otorinolaringologije
Zakažite
Poštovana,
Vi nemate alergijski rinitis ali imate nealergijski " vazomotorni" Rinitis čiji je tačan uzrok uglavnom nepozanat pa je samim tim teži za lečenje od alergijskog rinitisa. Simptomi i alergijskog i nealergijskog rinitisa su praktično isti te se na osnovu simotoma ne razlikuju. Razlika je u pozitivnom ili negativnom alergo testu. Terapiju nasonexom ne treba da prekidate u stvari vi treba taj lek da koristite svakog dana bez preskakanja i to u toku 3 meseca da se izađe iz začaranog kruga hronične inflamacije. Tek tada treba praviti pauzu i pratiti šta se dešava. Clarinase tablete možete da koristite po potrebi kada se vaše tegobe pojačaju jer je to lek čije dejstvo nastupa za 30 minuta i taje oko 12 sati ali treba znati da je to lek za kratkotrajnu primenu. Nasonex daje maksimum dejstva tek posle korišćenja u trajanju od 3 nedelje "21 dana" tako da je svaka kratkotrajna primena ovog leka kao i ostalih kortikosteroida za lokalnu upotrebu bez mnogo smisla i efekta.
Pozdrav.
?
Pitanje #34522Odgovoreno 7. 8. 2009.
Aleksandar KostićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovana,
Pretpostavljam da ste na televiziji videli puštanje u rad najnovijeg mikroskopa koji je otprilike 2006 ili 2007 dobio i institut za neurohirugiju KC Srbije. Radi se o najmodernijem i vrlo skupom sredstvu za neurohirurški rad koje imaju (doduše u tehnički nešto slabijoj varijanti i KC Niš, Kragujevac i Novi Sad). Ono što institut u BG ima a drugi centri nemaju je aparat cusa, prosto rečeno aparat koji pomoću ultrazvuka razbija tumor nakon čega dolazi i do njegovog ukljanjanja, koristi se za teško pristupačne tumore, često za benigne (nešto slično kao u Vašem slučaju). Ono što je pominjano u komentarima na Vaše pismo a implicirano kao gama nož ili gama knife, ne postoji u Srbiji, najbliži aparat je u Zagrebu, a da li je metoda pogodna za rešavanje Vašeg slučaja, može pretpostaviti Vaš ordinirajući neurohirurg, a definitivno reći neko od pozvanih neuroradiologa u Zagrebu, ili nekom drugom centru koji raspolaže gama nožem.  Ako ste pak mislili na metodu Sterotaksije, aparat za sterotaksiju kojim raspolaže institut, je već duže vreme u upotrebi ali nisam siguran da je to aparat za koji se interesujete. Obzirom da radim na klinici za neurohirurgiju u Nišu, predlažem da se ipak raspitate kod nekokog od kolega sa Beogradskog instituta. Makrobiotika verovatno neće izlečiti Vašu bolest, ali može pomoći da se osećate svežije i zdravije te da prevenirate razvoj nekih drugih bolesti.
Pozdrav.
?
Pitanje #34670Odgovoreno 7. 8. 2009.

Poštovani dr. Opet ja ja sam prije dvije godine imala tešku diskus

Poštovani dr.
Opet ja ja sam prije dvije godine imala tešku diskus herniju između dva pršljena c4-c5 naime disk je bio sav satran i doktori su mi odstranili taj disk čak su mi donijeli i ampulu u kojoj se nalazio sadržaj tih komadića diska međutim nisu mi ništa stavili umijesto tog diska i sad mi dr. Kaže poslije onog nalaza koji sam Vam poslala da može da me operiše da stavi neke umatke ne znam kako da se izrazim ali kaže da je operacija puno rizična i da dobro razmislim dali ću da operišem ali niko mi ne govori kakav je rizik i u kojem ću stanju biti ako ne operišem jer ja već sad osijećam jake poteškoće noge i ruke jako bole i otiču i trne vrat i glava stvarno nepodnošljivi bolovi i prečesto imam jake vrtoglavice i ramena i plećke obe me toliko bole danekad imam osijećaj da će mi se rastaviti glava od vrata i toliko toga daviš neznam ni obijasniti pa Vas poštovani dr. Molim da mi kažete šta može da mi bude ako neoperišem i koji je rizik od operacije i savijet šta da radim stvarno sam očajna jer u Bihaću i Sarajevu doktori mi neće da kažu u Sarajevu sam bila jučer i dr. mi tako brzo pregledao nalaze i brzo mi obijasnio da nisam ni pola shvatila a u bihaću neće ama baš ništa tako da Vas molim da mi što prije odgovorite jer pod tolikim sam pritiskom da imam osijećaj da nemogu dalje pomozite molim vas unaprijed hvala puno i veliki pozdrav od sanele iz bihaća
Hvala unapred.
Aleksandar KostićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovana,
Kada se odstrani diskus, obicno se na taj način dovede do toga da prestane pritisak na neke nervne korenove (prestanu bolovi u rukama, ili trenjenje) ili na samu kičmenu moždinu (poprave se tegobe vezane za noge ili funkcije sfinktera) ali nadalje postoji rizik od kolateralne degeneracije susednih interevertbaralnih diskova. Recimo nakon vađenja c5/c6 diska u narednom vremenu dolazi do propadanja diskova c4/c5 i c6/c7. Verovatnoća ovakovog razvoja situacije je 25% u narednih desetak godina. Zato je, između ostalog, dobro ugrađivati veštačke diskove. Ipak, to se obično praktikuje u primarnom aktu, prilikom vađenja diskusa. Prilikom ugradnje diskusa se sem drugih stvari vodi računa i o starosti bolesnika (češće se ugrađuju mlađim bolesnicima). Rizici prilkom ugradnje, prilikom rada rutiniranih hirurga nisu značajno veći nego li prilikom prostog vađenja vratnog diskusa.
Pozdrav.
?
Pitanje #35087Odgovoreno 7. 8. 2009.
Aleksandar KostićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovani,
U literaturi su opisane uspešno izvedene operacije avm (arterio venskih malformacija) kičmene moždine (iako to u Vašoj dijgnozi to ne stoji, prepostavaljam da se u dg. ispred spinalis nalazi i medulae). Takođe se u zadnje vreme kao varijanta ili faza lečenja spominju i radiološke metode embolizacije, ali moj Vam je savet da dok god se možete nositi sa tegobama, ne u ulazite u priču invazivnog lečenja (operacija, embolizacija), jer je isto skopčano sa brojnim mogućim komplikacijama. Takve su komplikacije moguće i u centrima koji se bave najčešće operacijama na kičmenoj moždini (bresa u Italiji). Možda je za sada rešenje uzimanje vitamina grupe B, uz redovno kontrolisanje kod Vašeg neurologa (neurohirurga).
Pozdrav.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460