Pitajte doktoraSve oblasti
Sve oblasti – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 96538 pitanja iz svih oblasti.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Svi odgovori (96538)
?
Pitanje #38840Odgovoreno 10. 9. 2009.
Snežana NikolićPedijatar
Poštovani,
Ako nete nema više od 4 x godišnje takve tegobe i ako one nisu sa teškim poremećajem disanja koje zahtevaju hitnu terapiju pa i bolnicu ne treba mnogo brinuti. Bitno je u takvim situacijama pre primene antibiotika uraditi le, le formulu i crp da bi se utvrdilo koliko udela u toj priči ima bakterija koja se dalje može detektovati bakteriologijom sputuma. Potreban je i neki rtg snimak pluća.
Pozdrav
Ako nete nema više od 4 x godišnje takve tegobe i ako one nisu sa teškim poremećajem disanja koje zahtevaju hitnu terapiju pa i bolnicu ne treba mnogo brinuti. Bitno je u takvim situacijama pre primene antibiotika uraditi le, le formulu i crp da bi se utvrdilo koliko udela u toj priči ima bakterija koja se dalje može detektovati bakteriologijom sputuma. Potreban je i neki rtg snimak pluća.
Pozdrav
?
Pitanje #38428Odgovoreno 10. 9. 2009.
Dušanka MiloševićSpecijalista otorinolaringologije
Poštovana,
Danas lečenje polipa izgleda ovako - trapija lekovima koji se piju u tabletama pa operacija u endoskopskoj tehnici i onda dugotrajna primena kortikoseroidnih sprejeva za nos. Izbegavanje nesteroidnih antiinflamatornih lekova /aspirini, brufeni itd. . /
Pozdrav
Danas lečenje polipa izgleda ovako - trapija lekovima koji se piju u tabletama pa operacija u endoskopskoj tehnici i onda dugotrajna primena kortikoseroidnih sprejeva za nos. Izbegavanje nesteroidnih antiinflamatornih lekova /aspirini, brufeni itd. . /
Pozdrav
?
Pitanje #38441Odgovoreno 10. 9. 2009.
Dušanka MiloševićSpecijalista otorinolaringologije
Poštovana,
I dalje vam je potrebno fonijatrijsko lečenje odnosno tretman kod defektologa-fonopeda /vežbe disanja itd. . /
Pozdrav
I dalje vam je potrebno fonijatrijsko lečenje odnosno tretman kod defektologa-fonopeda /vežbe disanja itd. . /
Pozdrav
?
Pitanje #38417Odgovoreno 10. 9. 2009.
Ivana BinićDermatovenerolog
Poštovani,
Moguće da je eritrazma (vrsta bakterijske infekcije) ili kontaktni dermatitis. Pokušajte crem. Triderm 2x dnevno 3-5 dana. Tako ćemo pokriti sve etiološke mogućnosti.
Pozdrav
Moguće da je eritrazma (vrsta bakterijske infekcije) ili kontaktni dermatitis. Pokušajte crem. Triderm 2x dnevno 3-5 dana. Tako ćemo pokriti sve etiološke mogućnosti.
Pozdrav
?
Pitanje #38365Odgovoreno 10. 9. 2009.
Poštovana,
Putem inekcija dato gvožđe brže će vam obnoviti rezervno gvožđe, ali neće ubrzati oporavak hemoglobina u odnosu na oralne preparate. Transfuzija se primenjuje kada hb padne ispod 60 ili je hct ispod 0. 25. Potrebno je pronaći uzrok deficita gvožđa u organizmu, a u međuvremenu neka klinički hematolog odluči da li će vam uključiti inekcije ili povećati dozu oralnog preparata gvožđa ili promeniti lek.
Pozdrav
Putem inekcija dato gvožđe brže će vam obnoviti rezervno gvožđe, ali neće ubrzati oporavak hemoglobina u odnosu na oralne preparate. Transfuzija se primenjuje kada hb padne ispod 60 ili je hct ispod 0. 25. Potrebno je pronaći uzrok deficita gvožđa u organizmu, a u međuvremenu neka klinički hematolog odluči da li će vam uključiti inekcije ili povećati dozu oralnog preparata gvožđa ili promeniti lek.
Pozdrav
?
Pitanje #38164Odgovoreno 10. 9. 2009.
Poštovani,
Transplantacija kostne srži je metoda koja je uspečno izvodljiva kod mlađih bolesnika naročito nakon postignute remisije. Kod starijih bolesnika, naročito kod uznapredovale bolesti i lošeg opšteg stanja rizik transplantacije je prevelik, a i ukoliko se uspešno obavi rizik povratka bolesti je, takođe, prevelik. Što se promena u ustima tiče moguće je i jedno i drugo i herpetični stomatitis i limfne naslage. Prvo se tretira aciklovirom i higijenom usne duplje (ispiranja antiseptičnim rastvorima radi prevencije infekcije bakterijama ili gljivicama) . Oralno ili putem inekcija potrebno je da prima antibiotike i antimikotike. U drugom slučaju palijativna terapaja u smislu zračne terapija mogla bi možda da smanji veličinu naslaga i da eventualno dovede do smanjenja simptoma bolesti. Hočkin u iv stadijumu je neizlečiva bolest. Hemioterapija i zračna terapija mogu da dovedu do produženja života ili smanjenja simptoma bolesti, ali ne na duže staze.
Pozdrav
Transplantacija kostne srži je metoda koja je uspečno izvodljiva kod mlađih bolesnika naročito nakon postignute remisije. Kod starijih bolesnika, naročito kod uznapredovale bolesti i lošeg opšteg stanja rizik transplantacije je prevelik, a i ukoliko se uspešno obavi rizik povratka bolesti je, takođe, prevelik. Što se promena u ustima tiče moguće je i jedno i drugo i herpetični stomatitis i limfne naslage. Prvo se tretira aciklovirom i higijenom usne duplje (ispiranja antiseptičnim rastvorima radi prevencije infekcije bakterijama ili gljivicama) . Oralno ili putem inekcija potrebno je da prima antibiotike i antimikotike. U drugom slučaju palijativna terapaja u smislu zračne terapija mogla bi možda da smanji veličinu naslaga i da eventualno dovede do smanjenja simptoma bolesti. Hočkin u iv stadijumu je neizlečiva bolest. Hemioterapija i zračna terapija mogu da dovedu do produženja života ili smanjenja simptoma bolesti, ali ne na duže staze.
Pozdrav
?
Pitanje #38026Odgovoreno 10. 9. 2009.
Poštovani,
Transplantacija kostne srži je metoda koja je uspečno izvodljiva kod mlađih bolesnika naročito nakon postignute remisije. Kod starijih bolesnika, naročito kod uznapredovale bolesti i lošeg opšteg stanja rizik transplantacije je prevelik, a i ukoliko se uspešno obavi rizik povratka bolesti je, takođe, prevelik. Što se promena u ustima tiče moguće je i jedno i drugo i herpetični stomatitis i limfne naslage. Prvo se tretira aciklovirom i higijenom usne duplje (ispiranja antiseptičnim rastvorima radi prevencije infekcije bakterijama ili gljivicama) . Oralno ili putem inekcija potrebno je da prima antibiotike i antimikotike. U drugom slučaju palijativna terapaja u smislu zračne terapija mogla bi možda da smanji veličinu naslaga i da eventualno dovede do smanjenja simptoma bolesti. Hočkin u iv stadijumu je neizlečiva bolest. Hemioterapija i zračna terapija mogu da dovedu do produženja života ili smanjenja simptoma bolesti, ali ne na duže staze.
Pozdrav
Transplantacija kostne srži je metoda koja je uspečno izvodljiva kod mlađih bolesnika naročito nakon postignute remisije. Kod starijih bolesnika, naročito kod uznapredovale bolesti i lošeg opšteg stanja rizik transplantacije je prevelik, a i ukoliko se uspešno obavi rizik povratka bolesti je, takođe, prevelik. Što se promena u ustima tiče moguće je i jedno i drugo i herpetični stomatitis i limfne naslage. Prvo se tretira aciklovirom i higijenom usne duplje (ispiranja antiseptičnim rastvorima radi prevencije infekcije bakterijama ili gljivicama) . Oralno ili putem inekcija potrebno je da prima antibiotike i antimikotike. U drugom slučaju palijativna terapaja u smislu zračne terapija mogla bi možda da smanji veličinu naslaga i da eventualno dovede do smanjenja simptoma bolesti. Hočkin u iv stadijumu je neizlečiva bolest. Hemioterapija i zračna terapija mogu da dovedu do produženja života ili smanjenja simptoma bolesti, ali ne na duže staze.
Pozdrav
?
Pitanje #38230Odgovoreno 10. 9. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovana,
Radi se o klinickoj slici isijasa usled krive kicme sa discus herniama. Potrebno je da uradite i emng nogu. Javite se sa nalazom. Do tada preporucujem tbl. Dexomen 1 do 2x1 i tbl. Mydocalm 3x1 zavisno od intenziteta vasih tegoba uz fizikalnu terapiju.
Pozdrav
Radi se o klinickoj slici isijasa usled krive kicme sa discus herniama. Potrebno je da uradite i emng nogu. Javite se sa nalazom. Do tada preporucujem tbl. Dexomen 1 do 2x1 i tbl. Mydocalm 3x1 zavisno od intenziteta vasih tegoba uz fizikalnu terapiju.
Pozdrav
?
Pitanje #38231Odgovoreno 10. 9. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovana,
Vit e i ne pomaze. Sto se tice penzije naravno da moze ostvariti, potrebno je da ga neurolog uputi na invalidsku komisiju. Kod spinalno cerebelarne (mali mozak) ataksije se radi o degenerativnim promenama maloga mozga i produzene mozdine. Ima nekoliko poznatih oblika ove bolesti od kojih su neke i nasledne. Ne postoji efikasan lek za ovo stanje iako se u poslednje vreme intenzivno istrazuju moguci lekovi. Za sada se najcesce primenjuje fizikalna terapija. Ponekad istovremeno postoje i pratece tegobe od strane drugih sistema koje je moguce bolje leciti. Jedan od oblika je fridrajhova ataksija. Danas su sve hereditarne (nasledne) ataksije grupisane u hereditarne ataksije sa ranim pocetkom, pre 25-e godine i hereditarne ataksije sa kasnijim pocetkom, posle 25-e godine. Fridrajhova ataksija spada u prvu grupu ali je ona uvek bila prototip svih hereditarnih ataksija. Nasledjuje se po autozomno recesivnom tipu. Patoloski, postoji degeneracija i skleroza sa atrofijom zadnjih funikula, spinocerebelarnih i kortikospinalnih puteva. Pocinje izmedju 8 i 16 godina, u pravilu pocinje sa ataksijom stajanja i hoda (teturav hod, na siroj osnovi, nestabilan) , slede ataksija ruku, zatim dizartrija (poremecaj govora, izgovora) . Bolest je progresivna. Unutar prvih 15 godina evolucije, najveci broj bolesnika postaje nepokretan i tada vecina nema vise od 44 godine zivota. Medjutim, neki bolesnici prezivljavaju do seste ili sedme decenije. Vibracioni i pozicioni senzibilitet su osteceni kao znak zahvacenosti zadnjih snopova kicmene mozdine. Misićni refleksi su snizeni i kasnije ugaseni. Sindrom misicne hipotonije i arefleksije sa pozitivnim znakom babinskog zove se kruzonov (crouson) sindrom i vidi se samo kod funikularne mijeloze i veoma retko kod multiple skleroze. Atrofija nerva optikusa se javlja kod jedne cetvrtine bolesnika, nistagmus (titranje ocnih jabucica) u 20% , gluvoca u 10% i dijabetes melitus u 10% .
od kostanih deformiteta, kifoskolioza se nalazi u vise od 75% bolesnika. Deformacija stopala u obliku tzv. Fridrajhovog stopala, srece se u polovine bolesnika. Svod stopala je visok, taban udubljen (pes cavus) , palac dorzalno flektiran u metatarzofalangealnom zglobu, a plantarno flektiran u interfalangealnom zglobu, slicno cekicu ili obaracu na starim puskama. Ovi deformiteti se mogu javiti pre neuroloskih simptoma ili posle njih.
dve trecine ovih bolesnika ima znake kardiomiopatije koja je najcesce i uzrok smrti. Otkrivaju se hipertrofija ili dilatacija srca i ekg promene su česte. Kod nekih bolesnika stopala postaju hladna, cijanoticna (modra) i edematozna (otecena) . Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, klinicke slike, neuroloskog pregleda, laboratorijskih analiza, emng-a (elektromioneurografija) , ct-a (skener) ili mr-a (magnetna rezonanca) .
sto se tice lecenja levohydroxytryptophan je dovodio u nekim slucajevima do blagog poboljsanja koordinacije. Posto je sadrzaj gvozdja u mitohondrijama povecan, primenjivana su helatna sredstva. Vrseni su pokusaji sa trh, holinom, lecitinom, fizostigminom i dijetom, ali bez značajnog efekta.
Pozdrav
Vit e i ne pomaze. Sto se tice penzije naravno da moze ostvariti, potrebno je da ga neurolog uputi na invalidsku komisiju. Kod spinalno cerebelarne (mali mozak) ataksije se radi o degenerativnim promenama maloga mozga i produzene mozdine. Ima nekoliko poznatih oblika ove bolesti od kojih su neke i nasledne. Ne postoji efikasan lek za ovo stanje iako se u poslednje vreme intenzivno istrazuju moguci lekovi. Za sada se najcesce primenjuje fizikalna terapija. Ponekad istovremeno postoje i pratece tegobe od strane drugih sistema koje je moguce bolje leciti. Jedan od oblika je fridrajhova ataksija. Danas su sve hereditarne (nasledne) ataksije grupisane u hereditarne ataksije sa ranim pocetkom, pre 25-e godine i hereditarne ataksije sa kasnijim pocetkom, posle 25-e godine. Fridrajhova ataksija spada u prvu grupu ali je ona uvek bila prototip svih hereditarnih ataksija. Nasledjuje se po autozomno recesivnom tipu. Patoloski, postoji degeneracija i skleroza sa atrofijom zadnjih funikula, spinocerebelarnih i kortikospinalnih puteva. Pocinje izmedju 8 i 16 godina, u pravilu pocinje sa ataksijom stajanja i hoda (teturav hod, na siroj osnovi, nestabilan) , slede ataksija ruku, zatim dizartrija (poremecaj govora, izgovora) . Bolest je progresivna. Unutar prvih 15 godina evolucije, najveci broj bolesnika postaje nepokretan i tada vecina nema vise od 44 godine zivota. Medjutim, neki bolesnici prezivljavaju do seste ili sedme decenije. Vibracioni i pozicioni senzibilitet su osteceni kao znak zahvacenosti zadnjih snopova kicmene mozdine. Misićni refleksi su snizeni i kasnije ugaseni. Sindrom misicne hipotonije i arefleksije sa pozitivnim znakom babinskog zove se kruzonov (crouson) sindrom i vidi se samo kod funikularne mijeloze i veoma retko kod multiple skleroze. Atrofija nerva optikusa se javlja kod jedne cetvrtine bolesnika, nistagmus (titranje ocnih jabucica) u 20% , gluvoca u 10% i dijabetes melitus u 10% .
od kostanih deformiteta, kifoskolioza se nalazi u vise od 75% bolesnika. Deformacija stopala u obliku tzv. Fridrajhovog stopala, srece se u polovine bolesnika. Svod stopala je visok, taban udubljen (pes cavus) , palac dorzalno flektiran u metatarzofalangealnom zglobu, a plantarno flektiran u interfalangealnom zglobu, slicno cekicu ili obaracu na starim puskama. Ovi deformiteti se mogu javiti pre neuroloskih simptoma ili posle njih.
dve trecine ovih bolesnika ima znake kardiomiopatije koja je najcesce i uzrok smrti. Otkrivaju se hipertrofija ili dilatacija srca i ekg promene su česte. Kod nekih bolesnika stopala postaju hladna, cijanoticna (modra) i edematozna (otecena) . Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, klinicke slike, neuroloskog pregleda, laboratorijskih analiza, emng-a (elektromioneurografija) , ct-a (skener) ili mr-a (magnetna rezonanca) .
sto se tice lecenja levohydroxytryptophan je dovodio u nekim slucajevima do blagog poboljsanja koordinacije. Posto je sadrzaj gvozdja u mitohondrijama povecan, primenjivana su helatna sredstva. Vrseni su pokusaji sa trh, holinom, lecitinom, fizostigminom i dijetom, ali bez značajnog efekta.
Pozdrav
?
Pitanje #38386Odgovoreno 10. 9. 2009.
Maja NikolićSpecijalista higijene i subspecijalista zdravstvenog vaspitanja
Poštovani,
Surutka je dobar izvor proteina koji se maksimalno smeju da unose u kolicini od 1, 25 g dnevno po kg telesne mase. Uzimaju se u obzir svi proteini uneti hranom.
Pozdrav
Surutka je dobar izvor proteina koji se maksimalno smeju da unose u kolicini od 1, 25 g dnevno po kg telesne mase. Uzimaju se u obzir svi proteini uneti hranom.
Pozdrav
?
Pitanje #37466Odgovoreno 10. 9. 2009.
Poštovana,
Takav nalaz imamo nakon intenzivnijeg fizičkog rada, psihičkog stresa u toku febrilnog stanja (povišene telesne temperature) , kod virusnih infekcija, kod svih stanja koje dovode do ubrzanja toka krvi. Ukoliko brojke značajno odstupaju od referentnih (normalnih) vrednosti potrebno je da nalaze pogleda lekar.
Pozdrav
Takav nalaz imamo nakon intenzivnijeg fizičkog rada, psihičkog stresa u toku febrilnog stanja (povišene telesne temperature) , kod virusnih infekcija, kod svih stanja koje dovode do ubrzanja toka krvi. Ukoliko brojke značajno odstupaju od referentnih (normalnih) vrednosti potrebno je da nalaze pogleda lekar.
Pozdrav
?
Pitanje #38444Odgovoreno 10. 9. 2009.
Đorđe JevtovićSpecijalista infektologije
Poštovana,
Nije opasno, odnesite stolicu na parazitološki preged i posle ćete dobiti odgovarajuće lekove
Pozdrav
Nije opasno, odnesite stolicu na parazitološki preged i posle ćete dobiti odgovarajuće lekove
Pozdrav
?
Pitanje #38418Odgovoreno 10. 9. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovana,
Postoje, trebate se javiti fizijatru koji ce objasniti vezbe ali pre svega trebate utvrditi u kakvom je stanju vasa kicma da bi se odredio intenzitet vezbi. Znaci uradite najbolje mr ls kicme (moze i ct ls kicme l4, l5 i l5, s1) i javite se sa nalazima.
Pozdrav
Postoje, trebate se javiti fizijatru koji ce objasniti vezbe ali pre svega trebate utvrditi u kakvom je stanju vasa kicma da bi se odredio intenzitet vezbi. Znaci uradite najbolje mr ls kicme (moze i ct ls kicme l4, l5 i l5, s1) i javite se sa nalazima.
Pozdrav
?
Pitanje #38430Odgovoreno 10. 9. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovana,
Haloperodil se daje za uznemirenost. Ne mogu da kazem mnogo o terapiji jer je ne znam kao pacijenta osim da eventualno dodate tbl. Tanakan 3x1 i tbl. Cavinton 5mg 3x1.
Pozdrav
Haloperodil se daje za uznemirenost. Ne mogu da kazem mnogo o terapiji jer je ne znam kao pacijenta osim da eventualno dodate tbl. Tanakan 3x1 i tbl. Cavinton 5mg 3x1.
Pozdrav
?
Pitanje #38452Odgovoreno 10. 9. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovana,
Moze da bude bude napetost usled stresa, varijacije krvnog pritiska ili senzacije usled lose vratne i slabinske kicme.
Pozdrav
Moze da bude bude napetost usled stresa, varijacije krvnog pritiska ili senzacije usled lose vratne i slabinske kicme.
Pozdrav
?
Pitanje #38453Odgovoreno 10. 9. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovana,
Slazem se sa dijagnozom. Isijas boli u tezem stepenu, do tada je to trnjenje, utrnulost ili vrelina dela noge. Uradite mr ls kicme ili ct ls kicme (l4, l5 i l5, s1) , kao i emng nogu. Do tada preporucujem uzdrzavanja od dizanja tereta i tbl. Dexomen 1 do 2x1, tbl. Mydocalm 3x1. Javite se sa nalazima.
Pozdrav
Slazem se sa dijagnozom. Isijas boli u tezem stepenu, do tada je to trnjenje, utrnulost ili vrelina dela noge. Uradite mr ls kicme ili ct ls kicme (l4, l5 i l5, s1) , kao i emng nogu. Do tada preporucujem uzdrzavanja od dizanja tereta i tbl. Dexomen 1 do 2x1, tbl. Mydocalm 3x1. Javite se sa nalazima.
Pozdrav
?
Pitanje #38434Odgovoreno 10. 9. 2009.
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Poštovani,
Postoji procedura u lecenju alkoholizma, te se morate javiti strucnjaku u mestu koji se bavi tom problematikom
dr d. Krasic
Pozdrav
Postoji procedura u lecenju alkoholizma, te se morate javiti strucnjaku u mestu koji se bavi tom problematikom
dr d. Krasic
Pozdrav
?
Pitanje #38394Odgovoreno 10. 9. 2009.
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Poštovani,
Prvo, vreme je da prestanete sa uzimanjem antidepresiva jer on je postigao ucinak i njegovo ne uzimanje nece izazvati simptome zavisnosti. Vama je lek postao psihogena postapalica i vezali ste se za njega sa ubedjenjem da ne mozete bez leka dalje. Drugo, ne vidim da vam je bolje ako i dalje imate napade, ali i u tom slucaju smatram da treba prestati sa lekom. Sacekajte neko vreme, i zapocnite borbu sami sa znanjem da panicni napadi dodju i prodju, da ne nose katastrofu. Prestanite da ih sagledavate na taj nacin i ne sirite strahove. Naucite da duboko disete, da mislite na pozitivan nacin. Ako i tako ne uspete, mozete probati sa antidepresivima iz druge grupe, posto ovaj nije dao zeljene rezultate
Pozdrav
Prvo, vreme je da prestanete sa uzimanjem antidepresiva jer on je postigao ucinak i njegovo ne uzimanje nece izazvati simptome zavisnosti. Vama je lek postao psihogena postapalica i vezali ste se za njega sa ubedjenjem da ne mozete bez leka dalje. Drugo, ne vidim da vam je bolje ako i dalje imate napade, ali i u tom slucaju smatram da treba prestati sa lekom. Sacekajte neko vreme, i zapocnite borbu sami sa znanjem da panicni napadi dodju i prodju, da ne nose katastrofu. Prestanite da ih sagledavate na taj nacin i ne sirite strahove. Naucite da duboko disete, da mislite na pozitivan nacin. Ako i tako ne uspete, mozete probati sa antidepresivima iz druge grupe, posto ovaj nije dao zeljene rezultate
Pozdrav
?
Pitanje #38376Odgovoreno 10. 9. 2009.
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Poštovana,
Radim na klinici za mentalno zdravlje kc nis i u privatnoj praksi
dr d. Krasic
Pozdrav
Radim na klinici za mentalno zdravlje kc nis i u privatnoj praksi
dr d. Krasic
Pozdrav
?
Pitanje #38396Odgovoreno 10. 9. 2009.
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Poštovani,
Bojite se merenja, a ipak imate neodoljivu potrebu da merite pritisak! U svakom slucaju na stalnom ste radu na sopstvenom iscrpljivanju. Opredelite se, hocete se plasiti zbog merenja ili ne merenja! Imali ste obe varijante i preplaviti se stalnim merenjem i izdrzati i ne meriti. Ishod je isti: strah, a on vodi promeni pritiska zbog emocionalnog upliva. Strah je jedan od simptoma moguceg drugog problema, pa mislim da bi trebalo pronaci njega i resiti ga. Sem toga, smatram da bi se straha mogli resiti upotrebom antidepresiva, pre svega t. Sertralina (zoloft 50mg) . Porazgovarajte o ovom sa doktorom.
dr d. Krasic
Pozdrav
Bojite se merenja, a ipak imate neodoljivu potrebu da merite pritisak! U svakom slucaju na stalnom ste radu na sopstvenom iscrpljivanju. Opredelite se, hocete se plasiti zbog merenja ili ne merenja! Imali ste obe varijante i preplaviti se stalnim merenjem i izdrzati i ne meriti. Ishod je isti: strah, a on vodi promeni pritiska zbog emocionalnog upliva. Strah je jedan od simptoma moguceg drugog problema, pa mislim da bi trebalo pronaci njega i resiti ga. Sem toga, smatram da bi se straha mogli resiti upotrebom antidepresiva, pre svega t. Sertralina (zoloft 50mg) . Porazgovarajte o ovom sa doktorom.
dr d. Krasic
Pozdrav
