Stetoskop
Stetoskop
Pitajte doktoraSve oblasti

Sve oblasti – pitajte doktora

Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 96538 pitanja iz svih oblasti.

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Svi odgovori (96538)

?
Pitanje #38840Odgovoreno 10. 9. 2009.
Poštovani,
Ako nete nema više od 4 x godišnje takve tegobe i ako one nisu sa teškim poremećajem disanja koje zahtevaju hitnu terapiju pa i bolnicu ne treba mnogo brinuti. Bitno je u takvim situacijama pre primene antibiotika uraditi le, le formulu i crp da bi se utvrdilo koliko udela u toj priči ima bakterija koja se dalje može detektovati bakteriologijom sputuma. Potreban je i neki rtg snimak pluća.
Pozdrav
?
Pitanje #38417Odgovoreno 10. 9. 2009.
Ivana Binić
Ivana BinićDermatovenerolog
Zakažite
Poštovani,
Moguće da je eritrazma (vrsta bakterijske infekcije) ili kontaktni dermatitis. Pokušajte crem. Triderm 2x dnevno 3-5 dana. Tako ćemo pokriti sve etiološke mogućnosti.
Pozdrav
?
Pitanje #38365Odgovoreno 10. 9. 2009.
Poštovana,
Putem inekcija dato gvožđe brže će vam obnoviti rezervno gvožđe, ali neće ubrzati oporavak hemoglobina u odnosu na oralne preparate. Transfuzija se primenjuje kada hb padne ispod 60 ili je hct ispod 0. 25. Potrebno je pronaći uzrok deficita gvožđa u organizmu, a u međuvremenu neka klinički hematolog odluči da li će vam uključiti inekcije ili povećati dozu oralnog preparata gvožđa ili promeniti lek.
Pozdrav
?
Pitanje #38164Odgovoreno 10. 9. 2009.
Poštovani,
Transplantacija kostne srži je metoda koja je uspečno izvodljiva kod mlađih bolesnika naročito nakon postignute remisije. Kod starijih bolesnika, naročito kod uznapredovale bolesti i lošeg opšteg stanja rizik transplantacije je prevelik, a i ukoliko se uspešno obavi rizik povratka bolesti je, takođe, prevelik. Što se promena u ustima tiče moguće je i jedno i drugo i herpetični stomatitis i limfne naslage. Prvo se tretira aciklovirom i higijenom usne duplje (ispiranja antiseptičnim rastvorima radi prevencije infekcije bakterijama ili gljivicama) . Oralno ili putem inekcija potrebno je da prima antibiotike i antimikotike. U drugom slučaju palijativna terapaja u smislu zračne terapija mogla bi možda da smanji veličinu naslaga i da eventualno dovede do smanjenja simptoma bolesti. Hočkin u iv stadijumu je neizlečiva bolest. Hemioterapija i zračna terapija mogu da dovedu do produženja života ili smanjenja simptoma bolesti, ali ne na duže staze.
Pozdrav
?
Pitanje #38026Odgovoreno 10. 9. 2009.
Poštovani,
Transplantacija kostne srži je metoda koja je uspečno izvodljiva kod mlađih bolesnika naročito nakon postignute remisije. Kod starijih bolesnika, naročito kod uznapredovale bolesti i lošeg opšteg stanja rizik transplantacije je prevelik, a i ukoliko se uspešno obavi rizik povratka bolesti je, takođe, prevelik. Što se promena u ustima tiče moguće je i jedno i drugo i herpetični stomatitis i limfne naslage. Prvo se tretira aciklovirom i higijenom usne duplje (ispiranja antiseptičnim rastvorima radi prevencije infekcije bakterijama ili gljivicama) . Oralno ili putem inekcija potrebno je da prima antibiotike i antimikotike. U drugom slučaju palijativna terapaja u smislu zračne terapija mogla bi možda da smanji veličinu naslaga i da eventualno dovede do smanjenja simptoma bolesti. Hočkin u iv stadijumu je neizlečiva bolest. Hemioterapija i zračna terapija mogu da dovedu do produženja života ili smanjenja simptoma bolesti, ali ne na duže staze.
Pozdrav
?
Pitanje #38231Odgovoreno 10. 9. 2009.
Nikola Vukašinović
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Zakažite
Poštovana,
Vit e i ne pomaze. Sto se tice penzije naravno da moze ostvariti, potrebno je da ga neurolog uputi na invalidsku komisiju. Kod spinalno cerebelarne (mali mozak) ataksije se radi o degenerativnim promenama maloga mozga i produzene mozdine. Ima nekoliko poznatih oblika ove bolesti od kojih su neke i nasledne. Ne postoji efikasan lek za ovo stanje iako se u poslednje vreme intenzivno istrazuju moguci lekovi. Za sada se najcesce primenjuje fizikalna terapija. Ponekad istovremeno postoje i pratece tegobe od strane drugih sistema koje je moguce bolje leciti. Jedan od oblika je fridrajhova ataksija. Danas su sve hereditarne (nasledne) ataksije grupisane u hereditarne ataksije sa ranim pocetkom, pre 25-e godine i hereditarne ataksije sa kasnijim pocetkom, posle 25-e godine. Fridrajhova ataksija spada u prvu grupu ali je ona uvek bila prototip svih hereditarnih ataksija. Nasledjuje se po autozomno recesivnom tipu. Patoloski, postoji degeneracija i skleroza sa atrofijom zadnjih funikula, spinocerebelarnih i kortikospinalnih puteva. Pocinje izmedju 8 i 16 godina, u pravilu pocinje sa ataksijom stajanja i hoda (teturav hod, na siroj osnovi, nestabilan) , slede ataksija ruku, zatim dizartrija (poremecaj govora, izgovora) . Bolest je progresivna. Unutar prvih 15 godina evolucije, najveci broj bolesnika postaje nepokretan i tada vecina nema vise od 44 godine zivota. Medjutim, neki bolesnici prezivljavaju do seste ili sedme decenije. Vibracioni i pozicioni senzibilitet su osteceni kao znak zahvacenosti zadnjih snopova kicmene mozdine. Misićni refleksi su snizeni i kasnije ugaseni. Sindrom misicne hipotonije i arefleksije sa pozitivnim znakom babinskog zove se kruzonov (crouson) sindrom i vidi se samo kod funikularne mijeloze i veoma retko kod multiple skleroze. Atrofija nerva optikusa se javlja kod jedne cetvrtine bolesnika, nistagmus (titranje ocnih jabucica) u 20% , gluvoca u 10% i dijabetes melitus u 10% .
od kostanih deformiteta, kifoskolioza se nalazi u vise od 75% bolesnika. Deformacija stopala u obliku tzv. Fridrajhovog stopala, srece se u polovine bolesnika. Svod stopala je visok, taban udubljen (pes cavus) , palac dorzalno flektiran u metatarzofalangealnom zglobu, a plantarno flektiran u interfalangealnom zglobu, slicno cekicu ili obaracu na starim puskama. Ovi deformiteti se mogu javiti pre neuroloskih simptoma ili posle njih.
dve trecine ovih bolesnika ima znake kardiomiopatije koja je najcesce i uzrok smrti. Otkrivaju se hipertrofija ili dilatacija srca i ekg promene su česte. Kod nekih bolesnika stopala postaju hladna, cijanoticna (modra) i edematozna (otecena) . Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, klinicke slike, neuroloskog pregleda, laboratorijskih analiza, emng-a (elektromioneurografija) , ct-a (skener) ili mr-a (magnetna rezonanca) .
sto se tice lecenja levohydroxytryptophan je dovodio u nekim slucajevima do blagog poboljsanja koordinacije. Posto je sadrzaj gvozdja u mitohondrijama povecan, primenjivana su helatna sredstva. Vrseni su pokusaji sa trh, holinom, lecitinom, fizostigminom i dijetom, ali bez značajnog efekta.
Pozdrav
?
Pitanje #37466Odgovoreno 10. 9. 2009.
Poštovana,
Takav nalaz imamo nakon intenzivnijeg fizičkog rada, psihičkog stresa u toku febrilnog stanja (povišene telesne temperature) , kod virusnih infekcija, kod svih stanja koje dovode do ubrzanja toka krvi. Ukoliko brojke značajno odstupaju od referentnih (normalnih) vrednosti potrebno je da nalaze pogleda lekar.
Pozdrav
?
Pitanje #38418Odgovoreno 10. 9. 2009.
Nikola Vukašinović
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Zakažite
Poštovana,
Postoje, trebate se javiti fizijatru koji ce objasniti vezbe ali pre svega trebate utvrditi u kakvom je stanju vasa kicma da bi se odredio intenzitet vezbi. Znaci uradite najbolje mr ls kicme (moze i ct ls kicme l4, l5 i l5, s1) i javite se sa nalazima.
Pozdrav
?
Pitanje #38434Odgovoreno 10. 9. 2009.
Dragana Krasić
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Zakažite
Poštovani,
Postoji procedura u lecenju alkoholizma, te se morate javiti strucnjaku u mestu koji se bavi tom problematikom


dr d. Krasic
Pozdrav
?
Pitanje #38394Odgovoreno 10. 9. 2009.
Dragana Krasić
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Zakažite
Poštovani,
Prvo, vreme je da prestanete sa uzimanjem antidepresiva jer on je postigao ucinak i njegovo ne uzimanje nece izazvati simptome zavisnosti. Vama je lek postao psihogena postapalica i vezali ste se za njega sa ubedjenjem da ne mozete bez leka dalje. Drugo, ne vidim da vam je bolje ako i dalje imate napade, ali i u tom slucaju smatram da treba prestati sa lekom. Sacekajte neko vreme, i zapocnite borbu sami sa znanjem da panicni napadi dodju i prodju, da ne nose katastrofu. Prestanite da ih sagledavate na taj nacin i ne sirite strahove. Naucite da duboko disete, da mislite na pozitivan nacin. Ako i tako ne uspete, mozete probati sa antidepresivima iz druge grupe, posto ovaj nije dao zeljene rezultate
Pozdrav
?
Pitanje #38396Odgovoreno 10. 9. 2009.
Dragana Krasić
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Zakažite
Poštovani,
Bojite se merenja, a ipak imate neodoljivu potrebu da merite pritisak! U svakom slucaju na stalnom ste radu na sopstvenom iscrpljivanju. Opredelite se, hocete se plasiti zbog merenja ili ne merenja! Imali ste obe varijante i preplaviti se stalnim merenjem i izdrzati i ne meriti. Ishod je isti: strah, a on vodi promeni pritiska zbog emocionalnog upliva. Strah je jedan od simptoma moguceg drugog problema, pa mislim da bi trebalo pronaci njega i resiti ga. Sem toga, smatram da bi se straha mogli resiti upotrebom antidepresiva, pre svega t. Sertralina (zoloft 50mg) . Porazgovarajte o ovom sa doktorom.

dr d. Krasic
Pozdrav

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460