Pitajte doktoraSve oblasti
Sve oblasti – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 96538 pitanja iz svih oblasti.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Svi odgovori (96538)
?
Pitanje #41563Odgovoreno 8. 10. 2009.
Dušanka MiloševićSpecijalista otorinolaringologije
Poštovana,
Simptomi rinitisa koji su izazvani hormonskim promenama u pubetrtu, trudnoći, menopauzi. . . . .
Pozdrav
Simptomi rinitisa koji su izazvani hormonskim promenama u pubetrtu, trudnoći, menopauzi. . . . .
Pozdrav
?
Pitanje #41551Odgovoreno 8. 10. 2009.
Dušanka MiloševićSpecijalista otorinolaringologije
Poštovani,
U orl klinici kbc zvezdara /preševska 31, beograd/ se operacija klempavih ušiju trenutno ne plaća. Treba vam samo uput iz doma zdrtavlja.
Pozdrav
U orl klinici kbc zvezdara /preševska 31, beograd/ se operacija klempavih ušiju trenutno ne plaća. Treba vam samo uput iz doma zdrtavlja.
Pozdrav
?
Pitanje #41512Odgovoreno 8. 10. 2009.
Dušanka MiloševićSpecijalista otorinolaringologije
Poštovani,
U orl klinici kbc zvezdara se operacija klempavih ušiju trenutno ne plaća za one koji imaju uput opšte prakse iz doma zdravlja.
Pozdrav
U orl klinici kbc zvezdara se operacija klempavih ušiju trenutno ne plaća za one koji imaju uput opšte prakse iz doma zdravlja.
Pozdrav
?
Pitanje #41547Odgovoreno 8. 10. 2009.
Goran TodorovićSpecijalista ginekologije i akušerstva
Poštovana,
Konsultujte vašeg internistu, eventualno carski rez u epiduralnoj analgeziji.
Pozdrav
Konsultujte vašeg internistu, eventualno carski rez u epiduralnoj analgeziji.
Pozdrav
?
Pitanje #41554Odgovoreno 8. 10. 2009.
Goran TodorovićSpecijalista ginekologije i akušerstva
Poštovana,
Da li ste uradili ultrazvučni i mamografski pregled dojke, ako su oba nalaza uredu obratite se neurologu, jer interkostalna neuralgija mpže katkada dati takvu kliničku sliku.
Pozdrav
Da li ste uradili ultrazvučni i mamografski pregled dojke, ako su oba nalaza uredu obratite se neurologu, jer interkostalna neuralgija mpže katkada dati takvu kliničku sliku.
Pozdrav
?
Pitanje #41564Odgovoreno 8. 10. 2009.
Goran TodorovićSpecijalista ginekologije i akušerstva
Poštovana,
Nalaz vam je u potpunosti uredan.
Pozdrav
Nalaz vam je u potpunosti uredan.
Pozdrav
?
Pitanje #41568Odgovoreno 8. 10. 2009.
Goran TodorovićSpecijalista ginekologije i akušerstva
Poštovani,
Krvavljenja kod nevinih devojaka obi; ni ima, ali mo\e se desiti da krvavljenje bude veoma oskudno a veoma retko ga nema, najbole je da je pregleda ginekolog i ka\e i napi[e da li je nevina tj virgo intakta
Pozdrav
Krvavljenja kod nevinih devojaka obi; ni ima, ali mo\e se desiti da krvavljenje bude veoma oskudno a veoma retko ga nema, najbole je da je pregleda ginekolog i ka\e i napi[e da li je nevina tj virgo intakta
Pozdrav
?
Pitanje #41516Odgovoreno 8. 10. 2009.
Nepoznat lekarLekar
Poštovani,
Istina je da je predispozicija ka aftama izuzetno neprijatna, narocito posto ne postoji nacin da se one sprece ili izlece. Smatra se da genetski faktori, stres, pusenje, imunoloski problemi i mnogi drugi razlozi dovode do nastanka afti tj do njihove ponovne pojave. Dakle, nazalost, ne mozete se resiti afti, jedino sto mozete da ucinite je da zajedno sa doktorom pronadjete nacin da ih ucinite sto manje bolnim u toku njihovog trajanja i da vam se omoguci normalna ishrana i govor. Apoteka “7. Juli”, u ohridskoj 1 u beogradu nedavno se specijalizovala za program preparata zalecenje oralnih bolesti, tamo mozete naci volon a, koji kod nekih pacijenata daje dobre rezultate. Ovoj je lek na bazi kortikosteroida. Frekvenciju izbijanja afti mozete smanjiti "podizanjem" opstih imunoloskih snaga organizma, vitaminskim preparatima, izbalansiranom ishranom i sl.
dr aleksandra skundric
Pozdrav
Istina je da je predispozicija ka aftama izuzetno neprijatna, narocito posto ne postoji nacin da se one sprece ili izlece. Smatra se da genetski faktori, stres, pusenje, imunoloski problemi i mnogi drugi razlozi dovode do nastanka afti tj do njihove ponovne pojave. Dakle, nazalost, ne mozete se resiti afti, jedino sto mozete da ucinite je da zajedno sa doktorom pronadjete nacin da ih ucinite sto manje bolnim u toku njihovog trajanja i da vam se omoguci normalna ishrana i govor. Apoteka “7. Juli”, u ohridskoj 1 u beogradu nedavno se specijalizovala za program preparata zalecenje oralnih bolesti, tamo mozete naci volon a, koji kod nekih pacijenata daje dobre rezultate. Ovoj je lek na bazi kortikosteroida. Frekvenciju izbijanja afti mozete smanjiti "podizanjem" opstih imunoloskih snaga organizma, vitaminskim preparatima, izbalansiranom ishranom i sl.
dr aleksandra skundric
Pozdrav
?
Pitanje #41461Odgovoreno 8. 10. 2009.
Nepoznat lekarLekar
Poštovani,
Preporucujem bris jezika, pregled stomatologa i gastroenterologa i eventualno analizu krvne slike sa osnovnom biohemijom. Tek tada mozemo znati o cemu se radi.
dr aleksandra skundric
Pozdrav
Preporucujem bris jezika, pregled stomatologa i gastroenterologa i eventualno analizu krvne slike sa osnovnom biohemijom. Tek tada mozemo znati o cemu se radi.
dr aleksandra skundric
Pozdrav
?
Pitanje #41449Odgovoreno 8. 10. 2009.
Gordana GrujićPedijatar
Poštovani,
Nemate razloga za brigu pošto kako kažete beba ne povrača, vesela je. Mnoga odojčad na prirodnoj ishrani prazne se jednom nedeljno, pa i redje, jer se majčino mleko kompletno svari.
Pozdrav
Nemate razloga za brigu pošto kako kažete beba ne povrača, vesela je. Mnoga odojčad na prirodnoj ishrani prazne se jednom nedeljno, pa i redje, jer se majčino mleko kompletno svari.
Pozdrav
?
Pitanje #41485Odgovoreno 8. 10. 2009.
Đorđe JevtovićSpecijalista infektologije
Poštovana,
Nije
Pozdrav
Nije
Pozdrav
?
Pitanje #41525Odgovoreno 8. 10. 2009.
Đorđe JevtovićSpecijalista infektologije
Poštovana,
Zaista vrlo mala, budući da se ebv najčešče stiče u ranom detinjstvu, ili adolescntnom dobu
Pozdrav
Zaista vrlo mala, budući da se ebv najčešče stiče u ranom detinjstvu, ili adolescntnom dobu
Pozdrav
?
Pitanje #41558Odgovoreno 8. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovana,
Moze se puno reci o multiploj sklerozi, cak i citava knjiga. Multipla skleroza (ms) je neurodegenerativno oboljenje koje prvenstveno zahvata belu masu centralnog nervnog sistema. Multipla skleroza zahvata aksone, dugacke produzetke nervne celije - pojedini delovi mijelinskog omotaca aksona upalno reaguju i propadaju. Zato se multipla skleroza smatra upalnom, demijelinizacionom bolesti. Kad je odredjeni deo mijelinskog omotaca upaljen i ostecen, prenosenje impulsa kroz akson je poremeceno, usporeno, isprekidano zbog cega poruke iz mozga dolaze na cilj sa zakasnjenjem, pogresno ili ih uopste nema. Od multiple skleroze u svetskoj populaciji boluje oko 1 milion ljudi i to uglavnom u razvijenim zemljama. Smatra se da u osnovi ovog oboljenja lezi interakcija izmedju genetskih faktora i faktora sredine, medjutim ni jedni ni drugi nisu jasno definisani. Mnogi istrazivaci smatraju da je multipla skleroza autoimuno oboljenje u kojem organizam, preko imunog sistema, stvara odbrambene mehanizme protiv vlastitog tkiva. U slucaju multiple skleroze to je mijelin, a „okidacki" faktor sredine mogao bi biti virus. Kod vecine obolelih od multiple skleroze prvi simptomi se javljaju izmedju dvadesete i cetrdeset pete godine zivota. Bolest se retko otkrije u uzrastu pre petnaeste godine, a njeno pojavljivanje nakon pedeset pete godine je izuzetno retko. Zene obolevaju dva puta cesce od muskaraca. Ucestalost bolesti varira u razlicitim krajevima sveta, pa cak i unutar jedne zemlje. Iako ms nije nasledna bolest, postoji odredjena nasledna sklonost ka razvijanju bolesti. Ako medju najblizim srodnicima ima obolelog od ove bolesti, osoba poseduje 1-3% verovatnoce za dobijanje bolesti. Kod jednojajcanih blizanaca, verovatnoca da i drugi dobije multiplu sklerozu je oko 30% . Kod dvojajcanih blizanaca ta verovatnoca je oko 4% . Cinjenica da jednojajcani blizanci ne oboljevaju u 100% slucajeva, pokazuje da bolest nije iskljucivo genetski uslovljena. Pocetni simptomi multiple skleroze cesto su dupli vid, mesanje crvene i zelene boje ili cak slepoca na jedno oko. Neobjasnjivi vidni problemi obicno se poboljsavaju u visim stadijumima bolesti. Vecina pacijenata sa multiplom sklerozom ima iskustvo sa slaboscu misica u ekstremitetima i teskocu sa koordinacijom i ravnotezom u toku bolesti. Umor moze biti izazvan fizickom iscrpljenoscu a popravlja se odmorom, ili moze poprimiti formu stalnog umora. Mnogi bolesnici imaju simptome kao sto su neosetljivost, svrab koze, trnci; neuobicajeno neki mogu osecati bolove. Teskoce govora, tremor i vrtoglavica su cesti simptomi. Oko polovine ljudi sa multiplom sklerozom ima kognitivne teskoce poput: koncentracije, paznje, pamcenja, teskoce rasudjivanja ali takvi simptomi su cesto blagi i obicno se previdjaju (zanemaruju) . Depresija koja je povezana sa kognitivnim problemima drugo je zajednicko obelezje obolelih od multiple skleroze. Oko 10% pacijenata pati od tezih psiholoskih poremecaja. Kod 60% obolelih toplina moze uzrokovati privremeno pogorsanje mnogih simptoma multiple skleroze. U tim slucajevima smanjenje topline eliminise probleme. Zbog toga plivanje moze biti dobro za ljude s multiplom sklerozom.
simptomi multiple skleroze zavise od mesta zahvatanja i jacine upale mijelinskog omotaca aksona. To je razlog zbog cega su simptomi multiple skleroze toliko razliciti i zasto ih je tesko predvideti. Buduci da mozak i kicmena mozdina imaju velik rezervni kapacitet, mnoga podrucja upale mijelinskog omotaca nece dati nikakve simptome. Na mestima nestanka mijelinskog omotaca nastaju oziljci koji se nazivaju skleroza, plak ili lezija. Tok bolesti je raznolik i nepredvidiv. Karakterisu ga izmene egzacerbacije (faza pogorsanja) i remisije (faza smirenja) bolesti. U pocetku remisije mogu trajati mesecima i godinama, cak i vise od 10 god. Kod bolesnika koji imaju ceste napade bolesti, pogotovo ako bolest pocne u srednjim godinama, tok moze biti izrazito ubrzan i u kratkom roku dovesti do razvoja invalidnosti. Ostecenja u mozgu i kicmenoj mozdini mogu se videti na ct (kompjuterska tomografija) mozga, a najosetljivija dijagnosticka pretraga na kojoj se mogu videti plakovi demijelinizacije je mri (magnetska rezonanca) . Postoje tri osnovna tipa multipla skleroze, i to:
benigna multipla skleroza karakterise se malom nesposobnoscu mnogo godina posle dijagnoze ili vrlo sporom akumulacijom nesposobnosti kroz vreme; relapsirajuce - remitujuca multipla skleroza (pogorsanje–poboljsanje) - kod ovog tipa multiple skleroze ljudi pokazuju simptome bolesti, ali izgleda da se oporavljaju. Posle nekog vremena, simptomi se ponovo javljaju. Ciklus od sipmptoma do oporavka se nastavlja tokom vremena. Ovo je najuobicajeniji tip multiple skleroze. Hronicno progresivna multipla skleroza, kod koje postoji kontinuirana progresija bolesti s kratkim razdobljima poboljsanja ili stabilizacije. Za sada nema leka za multiplu sklerozu. Mnogi pacijenti mogu ziveti i bez terapije, zavisno od toka bolesti. Neki lekovi imaju lose popratne pojave i rizike (prvenstveno kortikosteroidi) . Donedavno vecina lekara koristila je u tretiranju multiple skleroze kortikosteroide koji poseduju protiv - upalna svojstva. Momentalno terapija koja najvise deluje je beta interferon. Ova terapija deluje tako sto smanjuje broj relapsa (pogorsanja) i time usporava progresiju bolesti. Ako se relaps ipak pojavi, on je kraci i slabiji. Osim toga, magnetna rezonanca pokazuje da beta interferon smanjuje broj lezija. Konstantno se ispituju novi lekovi za lecenje multiple skleroze. Naucnici su dokazali da postoji veza izmedju nedostatka d vitamina i rizika od nastanka multiple skleroze kod osoba koje imaju genetsku predispoziciju za ovu bolest. Naucnici iz kanade i velike britanije ustanovili su da ukoliko je nivo vitamina d nizak za vreme trudnoce, dete ima velike sanse da kasnije u zivotu razvije ovu bolest. Ustanovljeno je da vitamin d aktivira belancevine koje se vezuju za odredjeni gen (drb1-1501) , odgovoran za razvoj multiple skleroze. Ukoliko nema dovoljno vitamina d u organizmu, gen ne može da funkcionise normalno, sto ne znaci jos uvek da treba uzimati d vitamin u tabletama. Sto se tice dijete, preporucuje se sto vise svezeg voca i povrca, ribe, piletine a menje namirnica bogatih mastima zivotinjskog porekla, upotreba lanenog i maslinovog ulja je preporucljiva.
Pozdrav
Moze se puno reci o multiploj sklerozi, cak i citava knjiga. Multipla skleroza (ms) je neurodegenerativno oboljenje koje prvenstveno zahvata belu masu centralnog nervnog sistema. Multipla skleroza zahvata aksone, dugacke produzetke nervne celije - pojedini delovi mijelinskog omotaca aksona upalno reaguju i propadaju. Zato se multipla skleroza smatra upalnom, demijelinizacionom bolesti. Kad je odredjeni deo mijelinskog omotaca upaljen i ostecen, prenosenje impulsa kroz akson je poremeceno, usporeno, isprekidano zbog cega poruke iz mozga dolaze na cilj sa zakasnjenjem, pogresno ili ih uopste nema. Od multiple skleroze u svetskoj populaciji boluje oko 1 milion ljudi i to uglavnom u razvijenim zemljama. Smatra se da u osnovi ovog oboljenja lezi interakcija izmedju genetskih faktora i faktora sredine, medjutim ni jedni ni drugi nisu jasno definisani. Mnogi istrazivaci smatraju da je multipla skleroza autoimuno oboljenje u kojem organizam, preko imunog sistema, stvara odbrambene mehanizme protiv vlastitog tkiva. U slucaju multiple skleroze to je mijelin, a „okidacki" faktor sredine mogao bi biti virus. Kod vecine obolelih od multiple skleroze prvi simptomi se javljaju izmedju dvadesete i cetrdeset pete godine zivota. Bolest se retko otkrije u uzrastu pre petnaeste godine, a njeno pojavljivanje nakon pedeset pete godine je izuzetno retko. Zene obolevaju dva puta cesce od muskaraca. Ucestalost bolesti varira u razlicitim krajevima sveta, pa cak i unutar jedne zemlje. Iako ms nije nasledna bolest, postoji odredjena nasledna sklonost ka razvijanju bolesti. Ako medju najblizim srodnicima ima obolelog od ove bolesti, osoba poseduje 1-3% verovatnoce za dobijanje bolesti. Kod jednojajcanih blizanaca, verovatnoca da i drugi dobije multiplu sklerozu je oko 30% . Kod dvojajcanih blizanaca ta verovatnoca je oko 4% . Cinjenica da jednojajcani blizanci ne oboljevaju u 100% slucajeva, pokazuje da bolest nije iskljucivo genetski uslovljena. Pocetni simptomi multiple skleroze cesto su dupli vid, mesanje crvene i zelene boje ili cak slepoca na jedno oko. Neobjasnjivi vidni problemi obicno se poboljsavaju u visim stadijumima bolesti. Vecina pacijenata sa multiplom sklerozom ima iskustvo sa slaboscu misica u ekstremitetima i teskocu sa koordinacijom i ravnotezom u toku bolesti. Umor moze biti izazvan fizickom iscrpljenoscu a popravlja se odmorom, ili moze poprimiti formu stalnog umora. Mnogi bolesnici imaju simptome kao sto su neosetljivost, svrab koze, trnci; neuobicajeno neki mogu osecati bolove. Teskoce govora, tremor i vrtoglavica su cesti simptomi. Oko polovine ljudi sa multiplom sklerozom ima kognitivne teskoce poput: koncentracije, paznje, pamcenja, teskoce rasudjivanja ali takvi simptomi su cesto blagi i obicno se previdjaju (zanemaruju) . Depresija koja je povezana sa kognitivnim problemima drugo je zajednicko obelezje obolelih od multiple skleroze. Oko 10% pacijenata pati od tezih psiholoskih poremecaja. Kod 60% obolelih toplina moze uzrokovati privremeno pogorsanje mnogih simptoma multiple skleroze. U tim slucajevima smanjenje topline eliminise probleme. Zbog toga plivanje moze biti dobro za ljude s multiplom sklerozom.
simptomi multiple skleroze zavise od mesta zahvatanja i jacine upale mijelinskog omotaca aksona. To je razlog zbog cega su simptomi multiple skleroze toliko razliciti i zasto ih je tesko predvideti. Buduci da mozak i kicmena mozdina imaju velik rezervni kapacitet, mnoga podrucja upale mijelinskog omotaca nece dati nikakve simptome. Na mestima nestanka mijelinskog omotaca nastaju oziljci koji se nazivaju skleroza, plak ili lezija. Tok bolesti je raznolik i nepredvidiv. Karakterisu ga izmene egzacerbacije (faza pogorsanja) i remisije (faza smirenja) bolesti. U pocetku remisije mogu trajati mesecima i godinama, cak i vise od 10 god. Kod bolesnika koji imaju ceste napade bolesti, pogotovo ako bolest pocne u srednjim godinama, tok moze biti izrazito ubrzan i u kratkom roku dovesti do razvoja invalidnosti. Ostecenja u mozgu i kicmenoj mozdini mogu se videti na ct (kompjuterska tomografija) mozga, a najosetljivija dijagnosticka pretraga na kojoj se mogu videti plakovi demijelinizacije je mri (magnetska rezonanca) . Postoje tri osnovna tipa multipla skleroze, i to:
benigna multipla skleroza karakterise se malom nesposobnoscu mnogo godina posle dijagnoze ili vrlo sporom akumulacijom nesposobnosti kroz vreme; relapsirajuce - remitujuca multipla skleroza (pogorsanje–poboljsanje) - kod ovog tipa multiple skleroze ljudi pokazuju simptome bolesti, ali izgleda da se oporavljaju. Posle nekog vremena, simptomi se ponovo javljaju. Ciklus od sipmptoma do oporavka se nastavlja tokom vremena. Ovo je najuobicajeniji tip multiple skleroze. Hronicno progresivna multipla skleroza, kod koje postoji kontinuirana progresija bolesti s kratkim razdobljima poboljsanja ili stabilizacije. Za sada nema leka za multiplu sklerozu. Mnogi pacijenti mogu ziveti i bez terapije, zavisno od toka bolesti. Neki lekovi imaju lose popratne pojave i rizike (prvenstveno kortikosteroidi) . Donedavno vecina lekara koristila je u tretiranju multiple skleroze kortikosteroide koji poseduju protiv - upalna svojstva. Momentalno terapija koja najvise deluje je beta interferon. Ova terapija deluje tako sto smanjuje broj relapsa (pogorsanja) i time usporava progresiju bolesti. Ako se relaps ipak pojavi, on je kraci i slabiji. Osim toga, magnetna rezonanca pokazuje da beta interferon smanjuje broj lezija. Konstantno se ispituju novi lekovi za lecenje multiple skleroze. Naucnici su dokazali da postoji veza izmedju nedostatka d vitamina i rizika od nastanka multiple skleroze kod osoba koje imaju genetsku predispoziciju za ovu bolest. Naucnici iz kanade i velike britanije ustanovili su da ukoliko je nivo vitamina d nizak za vreme trudnoce, dete ima velike sanse da kasnije u zivotu razvije ovu bolest. Ustanovljeno je da vitamin d aktivira belancevine koje se vezuju za odredjeni gen (drb1-1501) , odgovoran za razvoj multiple skleroze. Ukoliko nema dovoljno vitamina d u organizmu, gen ne može da funkcionise normalno, sto ne znaci jos uvek da treba uzimati d vitamin u tabletama. Sto se tice dijete, preporucuje se sto vise svezeg voca i povrca, ribe, piletine a menje namirnica bogatih mastima zivotinjskog porekla, upotreba lanenog i maslinovog ulja je preporucljiva.
Pozdrav
?
Pitanje #41559Odgovoreno 8. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovana,
Preporucio bih rehabilitaciju tog dela kicme uz na pr. Tbl. Dexomen 1 do 2 po potrebi kod bolova, tbl. Mydocalm 3x1 za opustanje misica te regije.
Pozdrav
Preporucio bih rehabilitaciju tog dela kicme uz na pr. Tbl. Dexomen 1 do 2 po potrebi kod bolova, tbl. Mydocalm 3x1 za opustanje misica te regije.
Pozdrav
?
Pitanje #41472Odgovoreno 7. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovani,
Neuroloski pregled, eeg i eventualno mr mozga. Javite se sa nalazima. Od terapije preporucujem tbl. Mg 240 forte 1x1, tbl. Dexomen po potrebi.
Pozdrav
Neuroloski pregled, eeg i eventualno mr mozga. Javite se sa nalazima. Od terapije preporucujem tbl. Mg 240 forte 1x1, tbl. Dexomen po potrebi.
Pozdrav
?
Pitanje #41526Odgovoreno 7. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovani,
Nije mozdani udar vec je posledica spondiloze vratnog dela kicme. Uradite rentgen vratnog dela kicme, potom fizikalna terapija i po potrebi kod bolova tbl. Dexomen 2x1, tbl. Mydocalm 3x1 za opustanje vratne muskulature.
Pozdrav
Nije mozdani udar vec je posledica spondiloze vratnog dela kicme. Uradite rentgen vratnog dela kicme, potom fizikalna terapija i po potrebi kod bolova tbl. Dexomen 2x1, tbl. Mydocalm 3x1 za opustanje vratne muskulature.
Pozdrav
?
Pitanje #41508Odgovoreno 7. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovani,
Koliko je opasno ne znam jer ne znam o cemu se radi. Klinicki pregled je ipak najbitniji. Meni lici na fobicno ponasanje kada se nalazite u zatvorenoj prostoriji i u guzvi. Predlazem da se javite psihijatru.
Pozdrav
Koliko je opasno ne znam jer ne znam o cemu se radi. Klinicki pregled je ipak najbitniji. Meni lici na fobicno ponasanje kada se nalazite u zatvorenoj prostoriji i u guzvi. Predlazem da se javite psihijatru.
Pozdrav
?
Pitanje #41521Odgovoreno 7. 10. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovani,
Koliki vam je krvni pritisak. Uradite eeg, rentgen vratne kicme, dopler krvnih sudova vrata, pregled oftalmologa. Javite se sa nalazima.
Pozdrav
Koliki vam je krvni pritisak. Uradite eeg, rentgen vratne kicme, dopler krvnih sudova vrata, pregled oftalmologa. Javite se sa nalazima.
Pozdrav
?
Pitanje #39386Odgovoreno 7. 10. 2009.
Poštovana,
Najbolje da zakazete pregled i odredjivanje dijete kod nutricioniste u nekom od instituta za javno zdravlje. A dotle. . Vidite sa vasim lekarom da li da uradite analizu stolice na prisustvo kandide, pa ako je to mali broj kolonija necete obracati paznju. Kandide ima zbog pada imuniteta. Umesto mleka radije jogurt, slobodno forsirajte te supe, ali uvek jake, guste (fida, griz, knedle, pirinač) , bogate sadržajem povrća; krompir moze cesto, makarona sa sitnim nemasnim sirom, malo ulja ili sa sirom i jajima pa zapečena. . Rižoto, popara, puding, sutlijaš, zasladjujte napitke (ukoliko joj to ne pravi kiselinu, dakle, šećer ili med u čaj, kompot od ljuštenog voća); jaja u supe ili kuvana, meso dobro raskuvano, mleveno, riba se još lakše vari. Ako podnosi sokove može kupovni ili domaći iz sokovnika od povrća i voća, limunada. Ali, obavezno ko nutricioniste, ovo nije dovoljno.
Pozdrav
Najbolje da zakazete pregled i odredjivanje dijete kod nutricioniste u nekom od instituta za javno zdravlje. A dotle. . Vidite sa vasim lekarom da li da uradite analizu stolice na prisustvo kandide, pa ako je to mali broj kolonija necete obracati paznju. Kandide ima zbog pada imuniteta. Umesto mleka radije jogurt, slobodno forsirajte te supe, ali uvek jake, guste (fida, griz, knedle, pirinač) , bogate sadržajem povrća; krompir moze cesto, makarona sa sitnim nemasnim sirom, malo ulja ili sa sirom i jajima pa zapečena. . Rižoto, popara, puding, sutlijaš, zasladjujte napitke (ukoliko joj to ne pravi kiselinu, dakle, šećer ili med u čaj, kompot od ljuštenog voća); jaja u supe ili kuvana, meso dobro raskuvano, mleveno, riba se još lakše vari. Ako podnosi sokove može kupovni ili domaći iz sokovnika od povrća i voća, limunada. Ali, obavezno ko nutricioniste, ovo nije dovoljno.
Pozdrav
?
Pitanje #41405Odgovoreno 7. 10. 2009.
Gordana GrujićPedijatar
Poštovana,
Eritromicin je lek izbora. Daje se u dozi 20 do 40mg/kg težine u toku 7 dana. Brzo se postiže eradikacija. Posle terapije treba da prodje najmanje 3 dana do nedelju dana da se ponovi pregled stolice na campilobakter
Pozdrav
Eritromicin je lek izbora. Daje se u dozi 20 do 40mg/kg težine u toku 7 dana. Brzo se postiže eradikacija. Posle terapije treba da prodje najmanje 3 dana do nedelju dana da se ponovi pregled stolice na campilobakter
Pozdrav
