Stetoskop
Stetoskop
Pitajte doktoraNeurohirurgija

Neurohirurgija – pitajte doktora

Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 1202 pitanja iz oblasti Neurohirurgija.

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Svi odgovori (1202)

?
Pitanje #586826. 5. 2008.
Poštovani,
u trenutku kada je diskus hernija bila dijagnostikovana (Dec.1996, sko sam dobro razumeo), sudeći prema citiranim rezultatima, operativno lečenje je bilo metod izbora koje bi, da je tada preduzeto, dugoročno gledano dalo najbolji rezultat lečenja odnosno izlečenje. Ovako, biće stalno nekih problema pri čemu su mogući novi ataci kočenja sa daljim oštećenjem nervnog korena/korenova čije trpljenje vi sve vreme osećate (trnjenje). Tome dodatno pogoduju Vaša profesija i povećana telesna masa. Šta raditi? Potrebno je učiniti kontrolni pregled magnetnom rezonancom LS dela kičmenog stuba i EMNG pregled leve noge u cilju sagledavanja aktuelnog stanja odnosno rezultata primenjenog lečenja do sada. Na osnovu toga, kliničkog pregleda NEUROHIRURGA i sagledavanja vaših tegoba i kvaliteta života koga vodite, biće moguće dati adekvatnu preporuku "šta dalje" i šta možete da očekujete. U svakom slučaju, od koristi će biti primena vežbi i zaštitnih položaja pri podizanju tereta koje ste naučili tokom kineziterapije, umerena ali kontinuirana fizička aktivnost, plansko smanjivanje telesne težine do idealnih vrednosti (što u Vašem slučaju znači 15kg manje), eventualno korišćenje rasteretnog funkcionalnog pojasa. Sve u svemu, kontrolni pregled neurohirurga sa prethodno učinjenim gore pomenutim pregledima je startna pozicija. Srdačan pozdrav.
?
Pitanje #578523. 5. 2008.
Poštovana,
"curenje likvora u spoljnu sredinu" kako vi kažete odnosno stručno rečeno spoljašnja drenaža likvora nije uzrok meningitisa, već metoda lečenja u ovakvim slučajevima. O mogućem uzročniku bakterijskog meningitisa u ovakvim slučajevima je nezahvalno govoriti a i nema nikakve koristi od toga. Treba sačekati bakteriološku analizu likvora, sa izolacijom uzročnika i ispitivanjem njegove osetljivosti na antibiotike. Do tada širokospektralna antibiotska terapija po stavovima i preporukama koje su prihvaćene svuda u svetu. Slažem se sa mišljenjem vašeg lekara po pitanju nepotrebnosti profilaktičke upotrebe antibiotika kod članova porodice koji su bili u kontaktu sa obolelim. Ali, nemojte dirati sistem za drenažu likvora, deo oko rane,naročito  završni deo sistema, perite ruke posle kontakta sa obolelim i njegovim stvarima i bez preteranog ljubljenja, naročito deca. To su opšte preporuke. Srdačan pozdrav.
?
Pitanje #555516. 5. 2008.

Postovani, obracam Vam se s molbom da mi date savjet za mog

Postovani, obracam Vam se s molbom da mi date savjet za mog oca. Otac mi ima 60 godina, trenutno lezi u bolnici jer mu je dijagnosticiran hidrocephalus. Prva operacija je bila 25.03.2008. kad mu je ugradjen sant iz glave u trbusnu supljinu. sutradan nakon te operacije je ustao na noge i izvanredno se osjecao (prije operacije nije mogao da hoda, imao je demenciju i inkontinenciju). Pusten je iz bolnice i 20 ti dan nakon toga jer se izvrsno osjecao cak poceo i da radi na poslu. Zatim su najednom poceli da se vracaju svi simptomi prije operacije i mi smo otisli opet u bolnicu kad a mu je 25.04 2008 uradjena nova operacija ali samo na stomaku (procistili su sondu koja se zapusila). Ocekivali smo da ce se opet onako dobro osjecati ali on je bio isti. Zatim su doktori odlucili da nakon te operacije opet ga operisu za 5 dana da mu promjene i ti pumpicu na glavi . I naravno i to su uradili ali on se opet lose osjecao. Pusten je iz te bolnice pod nalazom, klinicki je jako lose ali oni su uradili sta su mogli. Treci dan, nakon sto je pusten primjetili smo da kroz sav na glavi, gdje mu je bila ta pumpica, curi mala kolicina likvora i hitno smo ga doveli u drugu bolnicu, gdje mu je odmah tu noc uradjena operacija tj. izvadjen je komplet taj sant i ugradjena mu je otvorena drenaza ( to je bilo prije 7 dana). Nakon sto mu je ugradjena ta drenaza, on se malo bolje osjecao, i u tu otvorenu menzuru gdje curi likvor vidjeli smo da je bistar. Ali poslije tri dana pojavila se krv u likvoru. On sad lezi, ne smije se micati, pokazuje znake demencije. Sad cekaju da se likvor izbistri , naravno boje se meningitisa(iako on nema znakova meningitisa). ispustaju mu svaki sat oko 20 ml likvora. Koliko shvatam ne mogu da saznaju od cega je uzrok hiperprodukcije likvora(nema nikakvog tumora u glavi), zatim ne mogu da saznaju kolika je to njemu normalan produkcija likvora u kojem vremenskom intervalu da bi se on osjecao dobro. Cak i taj novi sant koji ce mu ugraditi ponovo ne znaju da li ce dobro funkcionisati.Zato me zanima postoji li negdje u ovoj regiji ti aparti koji bi pomogli mome ocu, koji bi bio najbolji sant za mog oca, da li bi mu pomogla neka endoskopska metoda (jer sam cula da postoji to prosirivanje trece komore, ne znam bas o tome)...i jos me zanima zasto ima krvi u likvoru (navodno to je iz pleksusa chorideusa, vjerovatno nekog krvnog suda) da li je opasno za njega i da li je to bila strucna greska pri ugradjivanju te otvorene drenaze? Izvinjavam se zbog opsirnog opisivanja. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.
Poštovana,
prema ovome kako ste opisali, mislim da nije napravljena nikakava stručna greška, već da je došlo do komplikacija u lečenju koje su moguće. Trebalo bi sačekati da se vidi ishod lečenja ovako kako to planiraju lekari koji sada leče Vašeg oca. Eventualno od dodatne dijagnostike mogla bi doći u obzir tzv. dinamska studija protoka likvora koja se u Srbiji radi u odeljenju za MR dijagnostiku Instituta za onkologiju u Sremskoj Kamenici, ali o tome da li ima smisla i potrebe za ovim pregledom treba da odluče lekari koji konkretno leče Vašeg oca.
Srdačan pozdrav.
?
Pitanje #552815. 5. 2008.
Poštovani,
prestanite da mučite sebe sa ovakvim pitanjima i razmišljanjima. U medicini uopšte, a u neurohirurgiji posebno, izreka "klin se klinom ne izbija" apsolutno ne važi (to u vezi tog trčanja i nepotrebnog provociranja tegoba da bi sebi dokazali da vam noga "još uvek" funkcioniše). Do sada ste sve dobro uradili i zašto sada u finišu pokušavate da pokvarite? Bolest od koje bolujete leče neurohirurzi zato što je neurofibrom dobroćudni spororastući tumor koji raste na živcu (u ovom slučaju išijadičnom), ili ako je fibrom (što je takođe spororastući dobroćudni tumor) raste u neposrednoj blizini živca sa kojim može imati vrlo intiman odnos, na šta upućuju tegobe koje imate. Bilo koja od pomenutih varijanti da je u pitanju, operacija koja Vam predstoji zahteva neurohirurška znanja, veštine i opremu, što znači da u uslovima kada Vam je neurohirurg dostupan, za improvizacije sa ortopedima nema mesta. Trebalo bi da je neurohirurg adekvatno procenio hitnost Vašeg stanja i u skladu sa tim je i zakazao operativno lečenje - to je jedino što mogu da prokomentarišem na temu "šta će biti ako čekam 2 meseca". Znači polako, izbegavajte fizičke aktivnosti koje provociraju tegobe, krećite se i oprerećujte do granice prijatnosti uz lagane vežbe istezanja mišića potkolenice i eventualno ponovo porazgovarajte o svemu što Vas muči u vezi konkretnog zdravstveng problema sa neurohirurgom koji će Vas operisati.
Srdačan pozdrav.
?
Pitanje #549314. 5. 2008.
Poštovana,
u vezi neurohirurgije, u Beogradu se možete obratiti neurohiruryima u sledećim ustanovama: Institut za neurohirurgju KC Srbije, Klinika za neurohirurgiju VMA i Neurohirurško odljenje KBC Zemun. Verovatno ćete morati da uradite MR pregled glave. Pogledajte ranije odgovore iz> oblasti neurohirurgija pa ćete naći objašnjenje u jednom od njih šta je arahnoidna cista. Nemojte se unapred sekirati, ne zahtevaju sve arahnoidnih ciste (kada se precizno dijagnostikuju) hirurško lečenje, bolje je reći ne zahtevaju bilo kakvo lečenje. Obično su slučajan> (usputan) nalaz koji nema veze sa prisustvom glavobolje a još manje sa glaukomom koga Vi imate. U svakom slučaju, pregled neurohirurga je> potreban. Srdačan pozdrav.
?
Pitanje #543913. 5. 2008.

Postovani doktore,pre mesec dana radjen mi je Mr vratne kicme i na

Postovani doktore,pre mesec dana radjen mi je Mr vratne kicme i na nalazu je pisalo0 sledece:Pregled je uradjen sagitalnim presecima u sekvencama T1 i T2,aksijalnim u sekvenci T2 u bloku predela C4-Th1. Delimicno je ispravljena fizioloska vratna krivina.Visina i signal korpusa su ocuvani. U visini i.v. C5 ,uvecanje dijametra fibroznog prstena bez radijalnih ruptura i hernijacije mekog jedra. U visini i.v prostora C6,mala dorzolateralna protruzija mekog jedra po levoj strani koja je u kontaktu sa medulom i korenom C8 levo. U ostalim nivoima nema diskalnih lezija. Medula uobicajenih dimenzija i signala. Napomenula bih,da sam se neurologu obratila prvenstveno zbog godinu dana konstantnog poigravanja misica najvise na nogama(jedan student medicine mi je rekao da to nema nikakve veze sa diskusom na vratu),ali povremeno na vratu,licu,misicama.Neurolog mi je tad preporucio EMNG nogu(nalaz uredan) i za svaki slucaj MR vrata.Posle rezultata ispalo je da je to sve proizvod nervne napetosti,posto drugih simptoma i ispada nema. Mene zanima Vase misljenje,sta Vi mislite da li ovi svi simptomi mogu da se dovedu u vezu sa nalazima i kakva je "buducnost " ovog diskusa,s obzirom da je u kontaktu sa medulom,da li ja mogu uciniti nesto da sprecim dalju progresiju hernijacije,ili cu ipak morati to jednom operisati ili trpeti bolove kojih za sad nema.Da li zbog ovog igranja misica,koje me stvarno cini jako nervoznom,moze postojati neka kompresija nerva na drugom mestu osim na vratu(jos jednom napominjem da je EMNG nogu bio normalan)Eto,zatrpala sam Vas pitanjima,oprostite mi,ja sam samo zabrinuta ,kao i svi pacijenti.Unapred hvala.
Poštovana,
slažem se sa mišljenjem vašeg neurologa, potrebno je da odete na pregled kod psihijatra po pitanju rešavanja "nervne napetosti" a time i podrhtavanja mišića koje navodite. Što se tiče rezultata MR pregleda vratne kičme, zaboravite na njega i PRESTANITE DA MISLITE ŠTA BI BILO KAD BI BILO. Vi već tako daleko idete da mislite kako da sprečite bolove koji vam predstoje !!!!! Ako nastavite da mislite tako, ni psihijatar Vam neće moći pomoći. Zapamtite sledeće: NE LEČI SE REZULTAT PREGLEDA (pa čak i kad je sa magnetne rezomance) VEĆ PACIJENT KOJI IMA ODREĐENE TEGOBE. Dobro je što mislite na princip "bolje sprečiti nego lečiti" ali ne preterujte u projekcijama. Da bi vam bilo lakše, uradite pregled neurohirurga koji će još jednom pogledati vaše snimke a ne samo čitati opis radiologa i dati Vam konkretan savet. Srdačan pozdrav.
?
Pitanje #51246. 5. 2008.

Postovani doktore ! Suprug ima 41 godinu. Krajem 2007. godine primljen je

Postovani doktore ! Suprug ima 41 godinu. Krajem 2007. godine primljen je na kliničko ispitivanje pod Dg: Sy vertiginosum. Ishemijska bolest mozga. Na prijemu u kliniku, somatski i neurološki nalaz bili su u fiziološkim granicama. Rezultati urađenih analiza i pregleda: SE 5, KKS,DKS, biohemijske analize krvi, CRP, proteinogram-u granicama normale. Doplersonografija arterija vrata: morfološki i funkcionalno nalaz na karotidnim i vertebralnim arterijama je u fiziološkim granicama. Provokativni testovi negativni. TCD: na prikazanim segmentima ACA, ACM, ACP, BA i distalnim segmentima obe VA registrovani uredni hemodinamski parametri, bez značajnije asimetrije. Rtg srca i pluća: nalaz u fiz. granicama. ORL pregled sa audiovestibulometrijom: tonalni audiogram-obostrano uredan sluh. Nema spontani Ny. U rotatornom testu nesimetrični odgovori urednog trajanja. AEPMS: bez promena u odnosu na prethodni pregled. Dg: Dysfunctio labyrinthi in sanationem. Th: Tanakan tbl, polivitaminska terapija. FOU: nalaz u fiziološkim granicama. Eho srca: normalne kavitarne dimenzije srca. EF 65%, zid LV 1,2cm valvule normalnog izgleda, kompetentne. Zaključak kardiologa: Hypertensio arterialis. Th: Monopril 10mg 1x1. U toku hospitalizacije u više navrata registrovane vrednosti TA do 130/100mmHg , pri čemu je tada imao nepotpun vertiginozni sindrom-samo nauzeju. Na osnovu svega zaključeno je da su subjektivne smetnje bolesnika uslovljene neregulisanom hipetenzivnom bolešću. Otpušten sa preporukom za redovne kardiološke kontrole sa Dg: Encephalopathia hypertensiva. Hypertensio artenalls. Th: Monopril 10mg 1x1 tbl, Cardiopirin tbl. 100mg ujutru posle doručka, Tanakan 40mg 2x1, Cavinton 5mg 3x1, antioksidantna terapija ( vitC, vitE, Se ). Anamneza: Od 2001 do 2007. imao vertiginozne smetnje pracene povisenim TA. Atake nestabilnosti imao 1-2 puta nedeljno intenzivno a slabijeg intenziteta skoro svakodnevno. U nekoliko navrata intenzivni ataci nalik nesvestici (osećaj da tone-izmeren TA 180/100mmhg). Na propisanu hemoreološku terapiju u tom periodu nije bilo značajnijeg poboljšanja. Subjektivno poboljsanje postignuto primenom tanakana neposredno pre prijema na kliniku i posle otpustanja sa klinike uz propisanu terapiju. Operisao je krajnike 1994, nije alergican, pušač do 1996.god (10god). Iz med. dokumentacije: eho arterija vrata, EEG (dec.2001.): nalazi uredni. Rtg vratne kičme(2001): suženi interkorporalni prostori C3-C6. FOU (jun 2003): nalaz uredan. ORL pregled sa audiovestibulometrijom ( febr. 2002. i nov. 2004): vertigo cervicalis (Disfunctio labyrinthi sin). Audiovestibulometrija (jun 2007): Dysfunctio labyrnthi AEPMS: uredne ITL obostrano, desno i 'amplitude, levo slabije formirane amplitude II, III i IV talasa na nivou kohlearnih jedara i GOK sa leve strane (pons).Pregled kardiologa (jun 2007): DG: HTA oscilatoria Th: manje slana ishrana. MR glave. (20.07.2007): kortikalne reduktivne promene, diskretna razređenja duboke bele mase periventrikularno. Da li je suprug radno sposoban, da li moze pomoci terapija statinima (samoinicijativno koristi tulip) i sta mozete preporucini na osnovu navedenog?
Poštovana, postupiti po savetu kardiologa i neurologa. Za procenu radne sposobnosti se obratiti specijalistima odgovarajućih specijalnosti. Nikakvo uzimanje lekova na svoju ruku. Srdačan pozdrav.
?
Pitanje #50705. 5. 2008.
Poštovana,
u narednom periodu (mesec do tri meseca od operacije, zavisno od preoperativnog psihofizičkog stanja), Vašem suprugu sledi potpuni oporavak uz postepeno povećanje životnih aktivnosti do granice prijatnosti, tako da bude sposban da se u potpunosti posle tok perioda vrati normalnom životu i poslu. S obzirom na dobro psihofizičko stanje na otpustu, mislim da je u konkretnom slučaju dovoljno mesec dana.Normalna ishrana, bez bespotrenog i preteranog fizičkog i psihičkog naprezanja u prvim nedeljama. Postepenost u svemu. Nemojte brinuti, operacijom je izlečen od bolesti zbog koje je operisan. Srdačan pozdrav.
?
Pitanje #49882. 5. 2008.
Poštovana,
vaše pitanje je zasigurno u domenu neurologije, uz potrebu za mnogo potpunijim i preciznijim citiranjem rezultata analiza koje pominjete. Pomenuti nalaz sa MR pregleda L/S kičme (ovako kako ste
interpretirali) ne ukazuje na potrebu za neurohirurškim lečenjem i ne daje objašnjenje za Vaše tegobe. S obzirom da ste se bavili sportom aktivno, moglo bi se reći da je MR nalaz u širim granicama normale.
Šmorlove hernije viđene na telima pršljenova L1 i L2 su bez značaja. Takođe smatram potrebnim preporučeno dalje ispitivanje. Srdačan pozdrav.
?
Pitanje #49592. 5. 2008.
Poštovana,
bez obzira na CT kojim se otkrivaju POSLEDICE pucanja aneurizme u vidu subarahnoidnog, intracerebralnog ili/i intraventrikularnog krvarenja i koje upućuju na mogući uzrok odnosno pucanje aneurizme, cerebralna angiografija, tačnije inraarterijska digitalna supstrakciona panangiografija mozga (u neurohirurškom žargonu DSA ili što Vi rekoste "PAN angiografija") pretstavlja zlatni standard u otkrivanju tačne lokalizacije aneurizme, njenog odnosa (orjentacije) prema matičnom i okolnim krvnim sudovima kao i u evaluaciji vazospazma na okolnim i matičnom krvnom sudu na kome se aneurizma nalazi. Jednom rečju, DSA je neophodna za identifikaciju aneurizme i planiranje definitivnog
lečenja. Pomenuto slikanje na rendgenu nema nikakvog značaja! Načelno govoreći, tajming angiografije zavisi od stanja pacijenta odnosno planiranog tajminga operativnog lečenja. Tako npr, kod pacijenata u
dobrom stanju, angiografija se radi što pre da bi se preduzelo "rano" hirurško lečenje aneurizme. Kod bolesnika u lošem stanju, prvo se radi na stabilizaciji opšteg stanja i lečenju akutnih komplikacija
intracerebralnog/intraventrikularnog krvarenja sa tamponadom moždanih komora-akutnog hidrocefalusa, pa tek onda angiografska dijagnostika i definitivno hiruško lečenje (klipsovanje ili embolizacija). Takođe se smatra da angiografija, bez obzira kada je učinjena nema značajniji
uticaj na pogoršanje kliničkog stanja bolesnika. Pošto vazospazam može negativno da utiče na kvalitet rezultata angiografskog pregleda, a najintenzivniji je u periodu od 6. do 12. dana posle krvarenja (uz
moguće individualne varijacije u dužini trajanja), angiografija se najčešće izvodi ili u prvim danima posle krvarenja kada još nije došlo do razvoja vazospazma, ili kasnije kada on uđe u fazu rezolucije. Opet
napominjem, primarnu procenu i odluku o tome kada će se angiografija, koja je apsolutno neophodna, uraditi može da donese jedino neurohirurg koji leči pacijenta i ima potpuni uvid u realno stanje pacijenta uz konsultaciji sa neuroradiologom koji samu dijagnostiku sprovodi. S obzirom da se radi o dobro poznatim i svuda u svetu prihvaćenim stavovima, ne verujem da bi bilo ko učinio nešto nasumično što bi
ugrozilo ionako vrlo ozbiljno i teško stanje pacijenta. Inače, uzrok pogoršanja pacijenata u preoperativnom periodu, koji su prethodno "stabilizovani" je najčešće rekrvarenje ili vazospazam. Ako se pogoršanje nakon angiografije desilo u konkretnom slučaju koga pominjete, najverovatnije je koincidentno, odnosno rezultat je pogoršanja osnovne bolesti  koje bi se dogodilo i da angiogrfija nije
rađena. Nadam se da Vam je ovim objašnjenjem situacija malo jasnija.
Srdačan pozdrav.
?
Pitanje #492530. 4. 2008.

Postovani doktore, pre 5mes poceli su ozbiljniji problemi sa ki;mom, uradjen je

Postovani doktore, pre 5mes poceli su ozbiljniji problemi sa ki;mom, uradjen je CT i MR i dg je sledeca Protruzija L4 L5 IVdiska paramedijalno desno uz kompresiju ishodista desnog L5 radiksa. Ruptra anulusa L5 S1 IVdiska paramedijalno levo uz kompresiju duralne vrece u nivou ishodista S1 korena levo Anularno bubrenje IVdiska L3 L4 bez kompresivnih manifestacija Predlozena mi je fizikalna terapija, bila sam mesec dana u Banji Kovijaci, ali bez veceg poboljsanja, samo u smislu malo vece pokretljivosti, ali zaruci bol u tom delu koji se spusta kroz kukove u obe noge, vise levu, potkolenica, zglob i celo stopalo leve noge me boli, pada mi levo stopalo i grci se pri hodu, tako da se otezano krecem. Uradjen je EMNG i nalaz je sledeci U med.ext.dig. levo registruju se veoma jake i hronicne neurogene lezije. U ostalim ispitanim misicima reg. znaci umereno do umereno jake i hroni;ne lezije. Terminaln latenca n. medianusa l. dex.produzena, dok su F talas latence za n. medianus i n. ulnaris uredne. Senzitivne brzine provodjenja na gornjim i donjim ekstrem. su snizene, dok su motorne brzine provodjenja lako snizene. Pored toga postoje i znaci kompresivne lezijen. medianusa u predelu zgloba rucja desno carpal tunell sindrom. Ovakav nalaz, u korelaciji sa klin. slikom, nijvise ide u prilog postojanja veoma hronicne lezije korenova L5 S1 obostrano, izrazenije levo, kao i umerene i hronicne lezije korena L3. Takodje postoje i znaci hronicne lezije korena C5 C6 desno. Ne moze sa sa sigurnoscu iskljucitini aksonodernijelinizaciona polineuropatija, koja je pretezno dernijelinizaciona i zahvata sanzitivna vlakna na donjim ekstremitetima. Napominjem i da mi desna ruka nije bas najbolje, trne mi i koci se, isustam stvari iz ruke i sve je teze koristim normalno. Da li je u mom slucaju neophodna operacija i da li ce se problemi bar malo smiriti posle nje? Ne mogu da sedim vise od 15min a da ne osecam bolove i pritisak. Kvalitet zivota mi je ravan nuli, pa Vas molim za savet sta je najbolje uraditi a da ima rezultata?Unapred zahvalna
Poštovana, iz vašeg pitanja i haotične interpretacije nalaza koje pominjete (mada niste napisali koliko imate godina), jedino što mogu da vam kažem jeste da se prvo obratite NEUROLOGU, tim pre što postoji realna potreba za isključivanjem drugih neroloških oboljenaja koja se mogu manifestovati na sličan način. Pored toga, verovatno će biti potreban i MR pregled vatne kičme i kad završite sa tim, posle neurologa i završni pregled neurohirurga. Po mom mišljenju, na ovakvom mestu i u ovom tipu komunikacije, nemoguće i neodgovorno je bilo šta određenije savetovati u vašem slučaju, sem konkretnog pregleda lekara pomenutih specijalnosti koji bi trebalo da učine detaljnu analizu vaših tegoba, rezultata kliničkog pregleda, originalne medicinske dokumentacije (vaša interpretacija nije dovoljna), snimaka sa magnetne rezonance bez obzira na opis rediologa koji je priložen sa njima, kao i rezultata sprovedene terapije do sada. Tek nakon svega toga i saznavanja pravog uzroka vaših tegoba u nivou slabinske i vratne kičme, biće moguće
realno sagledavanje mogućih terapijskih opcija. Srdačan pozdrav.
?
Pitanje #491230. 4. 2008.

Ja se stvarno izvinjavam.Prije par dana sam vam postavila pitanje i dobila

Ja se stvarno izvinjavam.Prije par dana sam vam postavila pitanje i dobila sam odgovor,ali nisam navele ono najvaznije.Da bi vam lakse bilo, kopiracu pitanje i vas odgovor i objasniti zbog cega je potrazio taj pregled. Otac mi je 38 godiste.Jutros je dobio nalaz i zanima me koliko je opasno jer ovde mu bukvalno nista nisu rekli. Nalaz glasi ovako Ekstrakranijski Color Doppler karotidnih i vertebralnih arterija Morfoloskim prikazom CDFI metodom se vidi srednje siroki lumeni insoniranih krvnih zila karotidnog stabla,aterosklerotski zadebljalih stijenki krvnih zila.Hemodinamika u obje ACI zadovoljavajuca i simetricna .0,80 m/s. Morfoloskim prikazom CDFI metodom se vidi srednje sirko lumeni vertebralnih arterija,anterogradnog tijeka,desno nesto povisene hemodinamike sto bi ukazivalo na pocetne aterosklerotske promjene desne vertebralne arterije,lijevo uredan nalaz. Zakljucak:Aterosklerotske promjene uz pocetnu stenozu arterije vertebralis desno. Molim vas,mozete li mi ovaj nalaz malo bolje objasniti i preporuciti neke lijekove? Hvala unaprijed! Poštovani, citirani nalaz, s obzirom na godine Vašeg oca, moze se reći da je ugranicama očekivanog za većinu ljudi te starosne dobi. Ono što jebitno sa aspekta hirurškog lečenja jeste to da u velikim arterijamavrata (karotidne arterije) nema suženja koje bi dovelo do smanjeja protoka na manje od 40% u odnosu na normalu za dotični krvni sud, što bi zahtevalo hirurško lečenje. Pošto niste naveli razlog zašto je tražen pregled, odnosno koje tegobe ima Vaš otac, nemoguće je prcizno odrediti da li i kakav odnos ima rezultat ovog pregleda sa tegobama koje ima pacijent. Uopšteni savet je da nalaz treba pokazati lekaru koji je tražio učinjenu dijagnostiku (verovartno neurolog ili kardiolog), koji će onda preduzeti odgovarajuće lečenje koje ima za cilj usporavanje napredovanja procesa ateroskleroze i sprečavanje komplikacija do kojih ona dovodi. Srdačan pozdrav. ******************************************************************************** Pregled je izvrsio na svoju ruku,jer osjeca u glavi pritisak,vise u prednjem dijelu sljepocnica i cela(to stanje nije mu uvijek prisutno).Tada ima opterecenje u ocima,malaksalost u tijelu a posebno u nogama.Ta malasalost i pritisak u glavi mu je lakse podnosljiv kad hoda nego kada stoji.Kada stoji mirno sve mu se to povecava.Krvni pritisak je mjerio bas u takvom stanju i bio je 138/80 i 78 otkucaja srca u min. Hvala vam unaprijed i jos jednom se izvinjavam.
Poštovana,
verovatno i sami uviđate da je potpuno besmisleno da bilo ko radi bilo kakve dopunske preglede "na svoju ruku". Potrebno je da se vaš otac javi neurologu koji će ga pegledati, zatražiti dopunske analize za
koje smatra da su potrebne i nakon toga preporučiti odgovarajuće lečenje. Srdačan pozdrav.
?
Pitanje #487629. 4. 2008.
jedini savet koji mogu da Vam dam jeste da još jednom porazgovarate sa Vašim lekarima i prihvatite njihov savet o daljem lečenju, jer jedino oni imaju pravi uvid u vaše zdravstveno stanje. Fizikalna terapija će Vam biti preporučena u svakom slučaju, sa ili bez operacije. O hiropraksi su mišljenja podeljena. OVOM METODOM SE NE ČUPAJU ŽIVCI kako ste Vi naveli, već se mali zglobovi kičme usmerenim pravilno doziranim pokretima "vraćaju" u neutralan položaj što omogućava
normalnu pokretljivost u njima. Inače, hiropraksa koju obavljaju lekari fizijatri koji su posebno obučeni za ovu terapijsku metodu ima svoju strogo definisanu primenu a samim tim i ograničenja i nikako
nije (kao ni fizikalna terapija) zamena za operativno lečenje kada je ono potrebno, što znači da ako ima potrebe za njom, lekari bi vam je preporučili. Dodatno, morate voditi račina da se veliki broj
šarlatana, nestručnih i polukvalifikovanih osoba navodno bavi ovom metodom lečenja, što Vas pored materjalnog troška kome će te biti izloženi, može dovesti u situaciju pogoršanja zdravstvenog stanja i
kasnijih velikih problema uz komlikacije i neophodnost operativnog zahvata čija će uspešnost umnogome bti dovedena u pitanje. Srdačan
pozdrav."
?
Pitanje #482228. 4. 2008.
Poštovana, sistem radi na principu odvođenja tečnosti iz jedne šupljine u drugu. Postoji više varijanti ali osnovni princip je isti za sve. Sistem se sastoji od dve silikonske cevčice i jednosmernog ventila imeđu njih, koji propušta tečnost kada je pritisak u delu ispred ventila (čiji je početni deo uronjen u šupljinu bočne moždane komore) veći od onoga potrebnog za njegovo otvaranje. Drugi deo sistema čini silikonska cevčica koja spaja ventil sa trbušnom dupljom (najčešće) ili nekom od većih vena na vratu, u koje se moždana tečost (likvor) odvodi. Ceo sistem je potkožno postavljen i ide putanjom desna polovina temenog i slepoočnog dela glave, iza desnog uha, desnom polovinom vrata, desnom polovinom prednje strane grudnog koša i prednjeg trbušnog zida do iznad ili sa strane pupka gde završni deo ulazi u trbušnu duplju. U slučaju da je završni deo postavljen u neku od vena vrata, sistem se
završava u nivou desne polovine vrata. Implantirani sistem osataje trajno, njegovo prisustvo ni u kom slučaju ne ograničava obavljanje normalnih životnih aktivnosti i pretstavlja trajni način lečenja hidrocefalusa. Srdačan pozdrav.
?
Pitanje #480928. 4. 2008.
Poštovani, nije mi jasno zašto se svaki put ponavlja isti problem kod kolega koji
indikuju neki pregled (mislim na MR pregled), dobiju rezultat i onda umesto da zatraže konsultaciju neurohirurga, komentarišu čak i decidirano (!?!) metode lečenja koje nisu u domenu njihovog rada. Za
Vašu informaciju svaki intervertebralni disk može da se operiše, i operiše se, ako dođe do njegovog pomeranja put nazad u toj meri da ugrožava nervne elemente u kičmenom kanalu, što očigledno kod Vas nije slučaj. Mislim da je bilo mnogo jednostavnije da su Vas uputili na dopunsko mišjenje kod neurohirurga nego da Vi živite u večnom strahu "šta će biti ako se desi ...". Prema tome kako ste citirali Vaš nalaz sa MR pregleda (mada niste ništa napisali detaljnije o tegobama koje osećate što je inače od presudne važnosti !!!), operativno lečenje sada nije indikovano, mislim da vam je data dobra terapija a njen smisao je da paralelno sa smanjenjem bolnog zgrčenja i ukočenja mišića leđa (što je odbrambena reakcija kojom se organizam štiti od daljih pokreta koji bi ugrozili nervne elemente koji se nalaze u, i izlaze iz određenog segmenta kičme), ojačate pomenute mišiće (tzv. leđno-trbušni mišićni mider) kako bi oni pružili stabilniju i funkcionalno istrajniju potporu slabinskom deli kičmenog stuba. Morate da prestanete da preterano brinete i postavljate pitanja "šta će biti ako se desi" jer će te završiti kod psihijatra. Ako Vam kažem "koje su implikacije discus-a na Th11", nećete valjda da živite u večnom strahu ili isčekivanju da se nešto od tih implikacija možda nije pojavilo. Ono o čemu treba da razmišljate jeste koncentrisanje na sadašnje stanje i oporavak uz propisanu terapiju, da naučite kako da se
ponašate i dižete teret u budućnosti, uvedete redovnu rekreativnu fizičku aktivnost posle završetka aktuelne terapije kojom će te održavati u formi pomenute mišiće, poboljšati držanje i time usporiti
dalje starenje i preopterećivanje degenerativno izmenjenih diskusa, planski smanjite telesnu težinu ako je ona povećana i da živite normalno. Uz želje za brz oporavak, srdačan pozdrav.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460