Stetoskop
Stetoskop
Pitajte doktoraNeurohirurgija

Neurohirurgija – pitajte doktora

Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 1202 pitanja iz oblasti Neurohirurgija.

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Svi odgovori (1202)

?
Pitanje #3627612. 8. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovani,
Unutar mozga postoje šupljine (komore) koje su ispunjene moždanom tečnošću (likvor). Likvor se stalno stvara, teče u komorama i otiče u krv. Hidrcefalus podrazumeva nakupljanje likvora u komorama mozga. Tumor obično dovodi do pritiska na tok likvora i ispred njega se likvor nakuplja, a komore se šire. Znatno više o nastanku i lečenju hidrocefalusa sam pisao na stranama www.neurohirurgija.in.rs. Hidrocefalus može da se izleči i za to postoje različite metode. Oporavak zavisi od toga da li već postoje trajna oštećenja mozga. To obično nije slučaj kod skoronastalog hidrocefalus. Od oštećenja koja stvara hidrocefalus treba razlikovati eventualna druga oštećenja mozga (tumor, operacija, urodjeni deficiti).
Pozdrav
?
Pitanje #3619511. 8. 2009.
Aleksandar KostićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovana,
Naravno da postoji mogućnost lečenja. Anurizme su slabe tačke na krvnim sudovima, balonaste istanjene formacije zida krvnog suda koje su sklone pucanju, što posledično dovodi do krvarenja u mozgu tj, po površini mozga. Njihovo lečenje se sastoji u operaciji i plasiranju metalnih klipova oko tzv. vratova anurizmi, ili endovaskulrano lečenje koje podrzumeva ispunjavanja anurizme iznutra specijalnim materijalima. Kod lokacije koju vi navodite većina neurohirurga (i radiloga) će preporučiti operativno rešavanje, pre nego li embolizaciju. Ipak, pre svega treba uraditi dodatno ispitivanje panagiografiju koja nešto bolje nego li mra koja je kod Vas već rađena pokazuje veličinu i usmerenost već locirane anurizme. Rizik od pucanja ovih otkrivenih anurozmi sem od lokacije zavisi i od veličine, i treba imati na umu da je mnogo lakše lečiti nekrvareće od krvarećih aneurizmi, ali o tome više sa Vašim neurohirurgom.
Pozdrav.
?
Pitanje #358047. 8. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovani,
Tumor, kakav vi imate, zahteva, pored operacije, i dodatno lečenje jer raste infiltrativno, pa se smatra da i nakon odstranjenja tumora mogu zaostati tumorske ćelije. Oligodendrogliom ima specifičnosti u odnosu na ostale gliome (najčešći su astrocitomi). On često dobro reaguje i na hemioterapiju. Odluku o lečenju posle operacije donosi onkološka komisija koju sačinjavaju neurohirurg, onkolog, radioterapeut, neurolog i ostali. Oni, na osnovu postoperativnih snimaka, lokalizacije tumora, načina operacije. Donose odluku koji tipovi lečenja treba još da se sprovedu. Doza zračenja zavisi najviše od pomenutih parametara i načina zračne terapije. Nju odredjuje radioterapeut koga treba da konsultujete. Ukupna doza zračenja je retko manja od 45 gy (greja). Ona se deli na dnevne doze. Broj dana zračenja je obično oko 30 ali može variati i zavisi od ukupne doze, dnevne doze, toga kako podnosite zračenje. Znači konkretan odgovor na sva pitanja dobijate od onkološke komisije i za zračenje od radioterapeuta koji će vas lečiti. Više o lečenju glioma možete naći na strani www.neurohirurgija.in.rs
Pozdrav.
?
Pitanje #357926. 8. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovani,
Vaša mama boluje od stanja koje se zove u neurohirurgiji failed back sindrom. Potrebno je novim pregledom i snimanjima videti da li je uzrok bola koga sada ima novi pritisak na korene živaca ili nestabilnost, jer to su indikacije za novu operaciju ukoliko se razmotre i rizici. Ukoliko to nije slučaj majka je kandidat za intenzivnu terapiju bola. On već sada dobija morfijumske preparate, ipak pored lekova treba razmotriti i druge metode terapije bola. Njih ima mnogo i o njima sam pisao na strani www.neurohirurgija.in.rs. Koji od ovih metoda bi došao u obzir može se reći tek nakon pregleda mame i sticanja utiska o kom tipu bola se radi (neuropatski bol, miofascijalni bol, deaferentacioni bol). Čak i kada se sprovede sva dijagnostika i odlučimo za tip lečenja ono je dugotrajno i sporo daje rezultate.
Pozdrav.
?
Pitanje #357396. 8. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovani,
Razloga za pogoršanje može biti mnogo i svakako treba da se javite neurohirurgu koji Vas je operisao. On će videti da li se radi o očekivanoj reakciji na operaciju ili o nekoj komplikaciji. Samo informacije o tome kakav je bio nalaz pre operacije (neurološki deficiti, snimak magnetne reznance), koji je nivo operisan i kojom metodom, nalaza nakon operacije (magnetna rezonanca, neurološki pregled) može dati odgovor na Vaša pitanja.
Pozdrav.
?
Pitanje #353632. 8. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovana,
Hirurg koji Vas jeoperisao treba da Vas pregleda i vidi Vaše snimke i na osnovu toga kaže da li je uzrok bolova u ponovni pritisak diska na korene živaca ili ne. Ukoliko jeste da li je to tolikog stepena da je potrebna nova operacija. Ako je potrebna nova operacija da li trena operisati na tom ili drugom nivou.
Pozdrav
?
Pitanje #353562. 8. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovana,
Ne znam kome ste pisali. Uglavnom lekar koji Vas je operisao najbolje zna da proceni indikaciju za reoperaciju i rizik od nove operacije. Nije mi jasno zašto je ona u Vašem slučaju rizična. Sama po sebi to nije operacija većeg rizika. Moraćete detaljno da ga pitati sve ono što ste ovde pitali jer će Vam on najbolje odgovoriti na pitanja.
Pozdrav.
?
Pitanje #353352. 8. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovana,
Hirurg je procenio da pritisak koji živac za ruku trpi zbog diskus hernije nije tolikog stepena da bi trebala operacija. Ukoliko je samo utrnuo palac to još nije značajnije oštećenje nerva. Koliko je on zaista oštećen pokazaće kontrolni neurološki pregled i emng koje je lekar sigurno planirao da uradi. Inače više o diksus herniji i indikacijama za operaciju Vaš rodjak može pročitati na sajtu www.neurohirurgija.in.rs
Pozdrav
?
Pitanje #3514030. 7. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovana,
Vaš doktor je procenio da je diskus hernija tolikog stepena da je treba odstraniti. Procena se vrši na osnovu pregleda Vas i snimaka. Zbog toga Vam ja konkretan savet ne mogu dati. Inače radi se o rutinskoj operaciji. Više o diksus herniji i indikacijama za operaciju možete pročitati na  www.neurohirurgija.in.rs
Pozdrav.
?
Pitanje #3508729. 7. 2009.
Aleksandar KostićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovani,
U literaturi su opisane uspešno izvedene operacije avm (arterio venskih malformacija) kičmene moždine (iako to u Vašoj dijgnozi to ne stoji, prepostavaljam da se u dg. ispred spinalis nalazi i medulae). Takođe se u zadnje vreme kao varijanta ili faza lečenja spominju i radiološke metode embolizacije, ali moj Vam je savet da dok god se možete nositi sa tegobama, ne u ulazite u priču invazivnog lečenja (operacija, embolizacija), jer je isto skopčano sa brojnim mogućim komplikacijama. Takve su komplikacije moguće i u centrima koji se bave najčešće operacijama na kičmenoj moždini (bresa u Italiji). Možda je za sada rešenje uzimanje vitamina grupe B, uz redovno kontrolisanje kod Vašeg neurologa (neurohirurga).
Pozdrav.
?
Pitanje #3503829. 7. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovana,
Možda bi trebalo da se obratite neurohirurgu u svom mestu. On će proceniti da je uzrok bola pritisak zbog diskus hernije i/ili spondiloze. Ovim putem se ne može određivati terapija jer svaki lekar koji Vas je pregledao zna o Vama mnogo više od ovih nekoliko redova koje ste napisali.
Pozdrav.
?
Pitanje #3498128. 7. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovani,
Doktori koji Vas pregledaju i vide Vaše snimke će proceniti da li su diskus hernija i oštećenje korena živca toliko G stepena da je neophodna operacija. Češće je indikovana operacija ako je bol duži od 3 meseca, postoji značajnije oštećenje korena živca i/ili postoji velika diskus hernija. Više o indikacijama za operaciju možete čitati na mom sajtu www.neurohirurgija.in.rs
Pozdrav
?
Pitanje #3488927. 7. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovana,
Lekari koji vas leče će odrediti uzrok bola i da li ga treba operisati. Pošto je hirurg rekao da ne treba sledeći je fizijatar gde su Vas verovatno pošli. On treba da sprovede terapiju bola lekovima i fizikalnim metodama, te da ojača Vašu muskulaturu i koriguje Vaše pokrete, dizanje tereta. Na osnovu Vaše poruke nemoguće je odrediti tačno mesto bola. Više o slabinskom bolu možete čitati na ovom sajtu pod aktuelno-diskus hernija (tekst sam objavio pre nek. meseci).
Pozdrav.
?
Pitanje #3467024. 7. 2009.

Poštovani dr. Opet ja ja sam prije dvije godine imala tešku diskus

Poštovani dr.
Opet ja ja sam prije dvije godine imala tešku diskus herniju između dva pršljena c4-c5 naime disk je bio sav satran i doktori su mi odstranili taj disk čak su mi donijeli i ampulu u kojoj se nalazio sadržaj tih komadića diska međutim nisu mi ništa stavili umijesto tog diska i sad mi dr. Kaže poslije onog nalaza koji sam Vam poslala da može da me operiše da stavi neke umatke ne znam kako da se izrazim ali kaže da je operacija puno rizična i da dobro razmislim dali ću da operišem ali niko mi ne govori kakav je rizik i u kojem ću stanju biti ako ne operišem jer ja već sad osijećam jake poteškoće noge i ruke jako bole i otiču i trne vrat i glava stvarno nepodnošljivi bolovi i prečesto imam jake vrtoglavice i ramena i plećke obe me toliko bole danekad imam osijećaj da će mi se rastaviti glava od vrata i toliko toga daviš neznam ni obijasniti pa Vas poštovani dr. Molim da mi kažete šta može da mi bude ako neoperišem i koji je rizik od operacije i savijet šta da radim stvarno sam očajna jer u Bihaću i Sarajevu doktori mi neće da kažu u Sarajevu sam bila jučer i dr. mi tako brzo pregledao nalaze i brzo mi obijasnio da nisam ni pola shvatila a u bihaću neće ama baš ništa tako da Vas molim da mi što prije odgovorite jer pod tolikim sam pritiskom da imam osijećaj da nemogu dalje pomozite molim vas unaprijed hvala puno i veliki pozdrav od sanele iz bihaća
Hvala unapred.
Aleksandar KostićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovana,
Kada se odstrani diskus, obicno se na taj način dovede do toga da prestane pritisak na neke nervne korenove (prestanu bolovi u rukama, ili trenjenje) ili na samu kičmenu moždinu (poprave se tegobe vezane za noge ili funkcije sfinktera) ali nadalje postoji rizik od kolateralne degeneracije susednih interevertbaralnih diskova. Recimo nakon vađenja c5/c6 diska u narednom vremenu dolazi do propadanja diskova c4/c5 i c6/c7. Verovatnoća ovakovog razvoja situacije je 25% u narednih desetak godina. Zato je, između ostalog, dobro ugrađivati veštačke diskove. Ipak, to se obično praktikuje u primarnom aktu, prilikom vađenja diskusa. Prilikom ugradnje diskusa se sem drugih stvari vodi računa i o starosti bolesnika (češće se ugrađuju mlađim bolesnicima). Rizici prilkom ugradnje, prilikom rada rutiniranih hirurga nisu značajno veći nego li prilikom prostog vađenja vratnog diskusa.
Pozdrav.
?
Pitanje #3456922. 7. 2009.

Poštovani, Koliki je r izik od kavernoma, tj. Kavernoznog angioma talamo-mezencefaličnog područja

Poštovani,
Koliki je r izik od kavernoma, tj. Kavernoznog angioma talamo-mezencefaličnog područja desno (u talamo-me- yencefalnom području desno uočava se fokalna lezija poprečnog promera 7 mm, koja se medijalno utiskuje u desni nukleus ruber-pretežno je smeštena u pars kompakti supstancije nigre, koja ne pokazuje povećanje za premine u odnosu na prethodni mri i mra endokranijuma od oktobra 2008-e g.) uz multifokalne mikrovas kularne ishemijske promene supratentorijalne bele ma- se (u centrumu semiovale i koroni radijati obostrano)? Čuo sam da se u inostranstvu, pa i u sloveniji, endokranijalni kavernomi uspešno uklanja- ju bez klasičnog hirurškog pristupa (koji bi inače si- gurno doveo do velikih oštećenja endokranijuma a što bi rezultiralo izvesnim i značajnim postoperativ- nim invaliditetom) , pomoću radio ili svetlosnih talasa. Da li se time iko bavi kod nas i da li znate ko je u tome najbolji, u pogledu stručnosti i iskustva, na polju. Mislim naravno da će te me uputiti na stručnjaka koji to radi rutinski uz najmanji rizik, a ne na nekoga koji bi se učio na pacijentu. Čuo sam da su u Rusiji, trenutno, neurohirurgiju doveli do do sada neslućenih rezultata i da predstavljaju sam vrh savremene neurohirurgije. Takođe Vas molim da mi iskažete svoje stručno mišljenje da li, obzirom da se pomenuti kavernom nije uvećao za proteklih devet meseci, ga uopšte treba dirati? Napominjem da pacijent- konja o kojoj se radi, ima nizak kp, a inače ima ulkus duodeni koji drži pod kontrolom, kao i nespecifičnu autoimunu hipotireozu (nije hashimoto) koju reguliše tivoralom.
Unapred hvala na odgovoru!
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovani,
O kavernomu smo već nekoliko puta pisali na ovom sajtu. Takođe o njemu možete pročitati detaljnije na sajtu www.neurohirurgija.in.rs. Lokalizacija kavernoma, kod pacijentkinje, je rizična za operaciju i potavlja se pitanje da li je operisati pogotovo što ima i druge bolesti. Kavernom kod nje je mali i mislim da ne vrši velik pritisak na okolne strukture. Prava indikacija za operaciju bi verovatno bilo ponavljano krvarenje. Naravno na osnovu onoga to ste napisali ne mogu detaljnije da se izjasnim o potrebi za peracijom i o riziku od nje. Kavernomi nisu baš pogodni za lečenje zračenjem uključujući i gama knife.
Pozdrav
?
Pitanje #3453022. 7. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovani,
Galenova vena se uveća obično kada u nju ulaze direktno arterije koje su normalne ili iz arterijsko venskog malformata (angiom, evm). Tada može doći do toga da uvećana vena vrši pritisak na tok likvora i izaziva hidrocefalus (vodena glava) koja se rešava standardno. Takođe, ako je protok krvi u proširenoj veni velik, može opteretiti rad srca u deteta. Koliko mi je poznato danas se ovakva stanja leče isključivo endovaskularnim procedurama. Na klinici u Novom Sadu ovakva procedura se još ne vrši, za ostale centre u Srbiji nisam siguran. Jedan od vodećih stručnjaka za endovaskulare procedure je Jacque Moret koji radi u parizu.
Pozdrav

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460