Pitajte doktoraBolesti srca
Bolesti srca – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 2942 pitanja iz oblasti Bolesti srca.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Lekari iz ove oblasti
Nikola VukašinovićDr sci. med.
Dušanka MiloševićPrim. mr sci. med
Gordana GrujićDr
Miroslav GranićProf. dr
Milan MijailovićMr sci. med. dr
Mihailo BalićDr
Slađana Pavlović NastićDr
Ivan StojanovicDr sci. med.
Sanja JovićSpec. dr med.
Luka JovanovićSpec. dr med.
Dimitrije JeremićDoc. dr
Slobodan KažićDr
Slobodan GajićSpec. dr med.
Teodora StanojlovićPrim. dr
Nikola ZarićSpec. dr med.
Branko DakićDr
Marko VuletaDr
Svi odgovori (2942)
?
Pitanje #554035. 3. 2010.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
Štitasta žlezda je, bar po vrednostima hormona u redu. Ako je jutarnji pritisak niži, onda se vrtoglavica može vezati za nju, ali ako je pritisak normalan onda nisu povezani. Panični napadi su najgore što možete sebi priuštiti pa oko toga konsultujte psihijatra.
Pozdrav
Štitasta žlezda je, bar po vrednostima hormona u redu. Ako je jutarnji pritisak niži, onda se vrtoglavica može vezati za nju, ali ako je pritisak normalan onda nisu povezani. Panični napadi su najgore što možete sebi priuštiti pa oko toga konsultujte psihijatra.
Pozdrav
?
Pitanje #553504. 3. 2010.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana,
Ako je dijagnoza tačna bolest se leči stalno, preporučuje se redukcija faktora rizika a ako je potrebno i koronarografija sa odgovarajućim načinom lečenja koji proističe iz nje.
Pozdrav
Ako je dijagnoza tačna bolest se leči stalno, preporučuje se redukcija faktora rizika a ako je potrebno i koronarografija sa odgovarajućim načinom lečenja koji proističe iz nje.
Pozdrav
?
Pitanje #552373. 3. 2010.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana,
Po parametrima koje ste naveli aortna mana koju imate još nije za operaciju, pa se morate redovno kontrolisati jer će mana u dogledno vreme trebati da se reši veštačkom valvulom. Ovakve operacije se izvode uspešno u svim kardiohirurškim centrima.
Pozdrav
Po parametrima koje ste naveli aortna mana koju imate još nije za operaciju, pa se morate redovno kontrolisati jer će mana u dogledno vreme trebati da se reši veštačkom valvulom. Ovakve operacije se izvode uspešno u svim kardiohirurškim centrima.
Pozdrav
?
Pitanje #552333. 3. 2010.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
Ultrazvuk je subjektivna metoda i sa 24 godine proverite taj nalaz. Čak i ako je tačna dijagnoza, ne ugrožava vas i neće praviti ozbiljne tegobe. Ako se naprave srašćenja izmedju 2 lista maramice to bude definitivno.
Pozdrav
Ultrazvuk je subjektivna metoda i sa 24 godine proverite taj nalaz. Čak i ako je tačna dijagnoza, ne ugrožava vas i neće praviti ozbiljne tegobe. Ako se naprave srašćenja izmedju 2 lista maramice to bude definitivno.
Pozdrav
?
Pitanje #552273. 3. 2010.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
Ekg ne pokazuje uvek sve što se dešava na srcu ali daje informacije o aritmijama, angini, hipertrofiji. . . Doktor će odlučiti na osnovu vaših tegoba da li treba nešto drugo poput ultrazvuka. Tegobe koje opisujete ne liče na srčane tegobe.
Pozdrav
Ekg ne pokazuje uvek sve što se dešava na srcu ali daje informacije o aritmijama, angini, hipertrofiji. . . Doktor će odlučiti na osnovu vaših tegoba da li treba nešto drugo poput ultrazvuka. Tegobe koje opisujete ne liče na srčane tegobe.
Pozdrav
?
Pitanje #551993. 3. 2010.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana,
To što osećate su verovatno ekstrasistole i mogu se javiti u mnogo fizioloških ali i patoloških stanja. Vaša doktorka je u pravu, anemija može biti jedan od razloga za nastanak ekstrasistola, kao i stres, nervoza, alkohol, duvan, nespavanje. . .
Pozdrav
To što osećate su verovatno ekstrasistole i mogu se javiti u mnogo fizioloških ali i patoloških stanja. Vaša doktorka je u pravu, anemija može biti jedan od razloga za nastanak ekstrasistola, kao i stres, nervoza, alkohol, duvan, nespavanje. . .
Pozdrav
?
Pitanje #550602. 3. 2010.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
4 baj pasa su bila odluka hirurga koji je gledao vašu koronarografiju. Kao vek trajanja venskih graftova se uzima 10 godina, arterisjki se ne tretiraju tako. Suženje na graftu se može rešiti stentom ali to često u praksi nije moguće jer su graftovi puni trombotičnih masa i veliki je rizik njihovog ponovnog zapušenja ili čak rupture.
Pozdrav
4 baj pasa su bila odluka hirurga koji je gledao vašu koronarografiju. Kao vek trajanja venskih graftova se uzima 10 godina, arterisjki se ne tretiraju tako. Suženje na graftu se može rešiti stentom ali to često u praksi nije moguće jer su graftovi puni trombotičnih masa i veliki je rizik njihovog ponovnog zapušenja ili čak rupture.
Pozdrav
?
Pitanje #550001. 3. 2010.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana,
Normalno ima širok raspon i kreće se od 60 d0 100 u minuti. Za mladje ljude koji i burnije reaguju je tipično da imaju i veću frekvencu. Nemate razloga za zabrinutost, niste bolesni i ne trebaju vam lekovi.
Pozdrav
Normalno ima širok raspon i kreće se od 60 d0 100 u minuti. Za mladje ljude koji i burnije reaguju je tipično da imaju i veću frekvencu. Nemate razloga za zabrinutost, niste bolesni i ne trebaju vam lekovi.
Pozdrav
?
Pitanje #549641. 3. 2010.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana,
Vrlo verovatan defekt pregrade izmedju leve i desne pretkomore, treba uraditi ultrazvuk srca.
Pozdrav
Vrlo verovatan defekt pregrade izmedju leve i desne pretkomore, treba uraditi ultrazvuk srca.
Pozdrav
?
Pitanje #549511. 3. 2010.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana,
Potreban vam je jedan lek iz grupe beta blokatora a to su propranolol i concor. Treba uzimati jedan od njih da vam regiliše lupanje srca a ako je pritisak srca dobar, onda tritace nije potreban. Promenljiva tenzija je karakteristična za emotivne osobe i te skokove pritiska je teško kontrolisati. Nema neke velike dileme oko lekova jer niste bolesni i ne treba vam ozbiljna terapija.
Pozdrav
Potreban vam je jedan lek iz grupe beta blokatora a to su propranolol i concor. Treba uzimati jedan od njih da vam regiliše lupanje srca a ako je pritisak srca dobar, onda tritace nije potreban. Promenljiva tenzija je karakteristična za emotivne osobe i te skokove pritiska je teško kontrolisati. Nema neke velike dileme oko lekova jer niste bolesni i ne treba vam ozbiljna terapija.
Pozdrav
?
Pitanje #549321. 3. 2010.
Kako se može utvrditi da li je šum srca urođen ili je
Kako se može utvrditi da li je šum srca urođen ili je nastao kao posledica neke bolesti, reumatske groznice npr?
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Najbolji način je ultrazvuk srca, naravno, uz dobru anamnezu.
?
Pitanje #549191. 3. 2010.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
Ne znam ništa o tom leku pošaljite mi sastav ako znate da potražim odgovor.
Pozdrav
Ne znam ništa o tom leku pošaljite mi sastav ako znate da potražim odgovor.
Pozdrav
?
Pitanje #5489628. 2. 2010.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
Ako vam je pritisak dobar, ne treba vam lek. I obrnuto.
Pozdrav
Ako vam je pritisak dobar, ne treba vam lek. I obrnuto.
Pozdrav
?
Pitanje #5488328. 2. 2010.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
Pre 30 godina u knjigama je pisalo da je infarkt srca bolest muškaraca sedme decenije. Pre 10 dana sam imao pacijenta sa infarktom od 23 godine. Vremena su se promenila i bolest odavno ne bira samo starije pacijente. Postoje načini da se izračuna rizik nastanka neke bolesti, a postojanje mnogobrojnih faktora rizika čini neku bolest izvesnijom čak i u mladjoj populaciji.
Pozdrav
Pre 30 godina u knjigama je pisalo da je infarkt srca bolest muškaraca sedme decenije. Pre 10 dana sam imao pacijenta sa infarktom od 23 godine. Vremena su se promenila i bolest odavno ne bira samo starije pacijente. Postoje načini da se izračuna rizik nastanka neke bolesti, a postojanje mnogobrojnih faktora rizika čini neku bolest izvesnijom čak i u mladjoj populaciji.
Pozdrav
?
Pitanje #5488128. 2. 2010.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana,
Syndroma marfan se karakteriše slabošću vezivnog tkiva. Kliničke kaakteristike: paukoliki udovi (dugački, tanki, relativno nesrazmerni) , arahnodaktilija (tanki dugački prsti) , rastojanje od poda do pubisa veće od pubisa do temena. Najvažnije, ugrožena je aorta na izlasku iz leve komore i početnom delu što se vidi na ultrazvuku. Bolest ima mali potencijal da se prenese na potomstvo.
Pozdrav
Syndroma marfan se karakteriše slabošću vezivnog tkiva. Kliničke kaakteristike: paukoliki udovi (dugački, tanki, relativno nesrazmerni) , arahnodaktilija (tanki dugački prsti) , rastojanje od poda do pubisa veće od pubisa do temena. Najvažnije, ugrožena je aorta na izlasku iz leve komore i početnom delu što se vidi na ultrazvuku. Bolest ima mali potencijal da se prenese na potomstvo.
Pozdrav
?
Pitanje #5483628. 2. 2010.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana,
Stres eho se radi ako postoji ideja o koronarnoj bolesti (angina pectoris) , tj. Da se potvrdi ili isključi ova dijagnoza. Ako se potvrdi, pacijentu se predlaže koronarografija posle koje se odlučuje o daljem načinu lečenja. Terapija koju ste dobili je ok. Što se tiče predloga za strogo mirovanje, to baš ne razumem.
Pozdrav
Stres eho se radi ako postoji ideja o koronarnoj bolesti (angina pectoris) , tj. Da se potvrdi ili isključi ova dijagnoza. Ako se potvrdi, pacijentu se predlaže koronarografija posle koje se odlučuje o daljem načinu lečenja. Terapija koju ste dobili je ok. Što se tiče predloga za strogo mirovanje, to baš ne razumem.
Pozdrav
?
Pitanje #5480127. 2. 2010.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
Imate napisane dijagnoze povišenog pritiska i stabilne angine pectoris. Terapija koja je napisana odgovara dijagnozama a dobra je ako se pritisak normalizovao i ako nemate napade angine pectoris. Kako je pritisak i dalje veći od 140 sa 90mmhg treba pojačati ili promeniti antihipertenzivnu terapiju.
Pozdrav
Imate napisane dijagnoze povišenog pritiska i stabilne angine pectoris. Terapija koja je napisana odgovara dijagnozama a dobra je ako se pritisak normalizovao i ako nemate napade angine pectoris. Kako je pritisak i dalje veći od 140 sa 90mmhg treba pojačati ili promeniti antihipertenzivnu terapiju.
Pozdrav
?
Pitanje #5479127. 2. 2010.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
Smanite terapiju na pola, ako vam je pritisak i dalje nizak ukinite lek, neka ostane samo magnezijum.
Pozdrav
Smanite terapiju na pola, ako vam je pritisak i dalje nizak ukinite lek, neka ostane samo magnezijum.
Pozdrav
?
Pitanje #5477927. 2. 2010.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana,
Adhezije su priraslice i u najgorem slučaju mogu izazivati ekstrasistole. Ako je sa lekom stanje u redu, zadržite se na toj terapiji.
Pozdrav
Adhezije su priraslice i u najgorem slučaju mogu izazivati ekstrasistole. Ako je sa lekom stanje u redu, zadržite se na toj terapiji.
Pozdrav
?
Pitanje #5477527. 2. 2010.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovana,
Ako je frekvenca veća preko dana a 60 noću to sugeriše psihološki faktor pa bi od koristi bili sedativi. Preko dana tj. Ujutru bi od koristi bio krartko delujući beta blokator. Ostalo je ok.
Pozdrav
Ako je frekvenca veća preko dana a 60 noću to sugeriše psihološki faktor pa bi od koristi bili sedativi. Preko dana tj. Ujutru bi od koristi bio krartko delujući beta blokator. Ostalo je ok.
Pozdrav