Stetoskop
Stetoskop
Pitajte doktoraSve oblasti

Sve oblasti – pitajte doktora

Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 96424 pitanja iz svih oblasti.

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Svi odgovori (96424)

?
Pitanje #137358Odgovoreno 24. 3. 2019.

Postovani doktore, molio bih vas da mi odgovorite na pitanja koja me

Postovani doktore, molio bih vas da mi odgovorite na pitanja koja me muce, i koja ce mi pomoci u daljem zivotu, i samom znanju o zdravlju. Pokusao sam da neke odgovore nadjem na internetu, ali i sami saveti lekara su da se internet ne koristi u te svrhe. Ovako: interesuje me sledece: ja imam 25 godina, sportom se bavim skoro 20 godina, nisam gojazan, teretanom se aktivno bavim 2 godine. Dnevno prepesacim oko 10-15km. Bio sam pusac 10 godina (pusio sam izmedju 10-15 cigareta dnevno) , sada sam vec srecan nepusac. Pre godinu dana su mi se desili panicni napadi. Posle nekog vremena, i konsultacije sa lekarom, saznao sam da je to anksioznost. Napadi su bili tipa ubrzan rad srca, gusenje, znojenje, misli da cu dobiti infartk, mozdani udar, odlazak u hitnu pomoc. Pritisak sam merio, a i merim (na kucnom aparatu, koji iako znam da nije pouzdan, ja opet merim) 10-ak puta dnevno. Od analiza sam radio: laboratiju krvi nalaz uredan, urin-nalaz uredan, ekg (vise puta) , uredan, holter ekg nalaz uredan, test opterecenja srca nalaz uredan, uz srca nalaz uredan. Znaci sve analize koje sam radio bile su dobre, tj nisam dobio ni jednu terapiju, i svaki lekar mi je rekao da je moje srce zdravo, i da nema potrebe da razmisljam da cu dobiti infartk, mozda cak i da je to sad (s obzirom na moje analize) nemoguce. Prvi deo pitanje se odnosi tacnije na moje srce? Dakle, ako sam radio te analize pre 6 meseci, i sve je bilo u redu, da li postoje sanse da se u periodu od 6 meseci nesto promeni? Tj, kolike su stvarne sanse za tim mojim strahom od infarkta? Jer postoji mnogo ljudi, sportista pre svega, koji su bili, , zdravi, , (barem se ti sportisti valjda pregledaju) , koji iznenada umru od posledice srca, a pregledi bili uredni. Ono sto me jos brine jeste, ako mozete da mi objasnite preventivni pregled zbog nastanka raka, carcinoma (kako se vec medicinski kaze) . Da pojasnim malo ovo pitanje: covek je zdrav, ne oseca se lose, radi, smeje se, izlazi sa drustvom, nikada ne bi ste rekli da je tesko bolestan. U medjuvremenu, njega krene da boli stomak, ili ledja, koji traju mozda nedelju dana…ode kod lekara, pa kasnije na ispitivanja, i premine u roku od mesec i po dana, jer je bolest bila vec u odmakloj fazi, a da on to nije primetio, tj kada je primetio da ga nesto boli, to je vec bilo kasno, jer je nastupio neki galapirajuci rak, i nije moglo nista da se uradi (ovakav primer pricam, jer je istinit i meni poznat) . Mene sad interesuje, ako ja zelim da se kontrolisem redovno, da li je to dovoljno da se radi na 6 meseci i sta je sve potrebno uraditi da vidim da li sam zdrav, ili bolujem od neke bolesti (ne daj boze teze) da li se teske bolesti, poput recimo carcinoma i slicnih bolesti mogu videti putem krvi/tj laboratorijske analize krvi? Ili na primer, krvna slika moze biti odlicna, a da bolest vec postoji. Jednostavno, zelim da vas pitam na koji nacin da prekontrolisem moje zdravlje? Jer ja ako bi ovo pitao u domu zdravlja gde se lecim, oni bi se samo drali na mene, sto se tako mlad plasim oko tih teskih bolesti, a kada neko mlad dobije tako neku bolest, onda se urgira zasto se ne kontrolisemo. Ja sam svestan moje anksioznosti, i stanja da previse razmisljam o tome. Kao i to da je kvalitet mog zivota narusen, jer u mojim godinama treba da se zabavljam, izlazim sa drustvom. Ali s obzirom koliko mladih oboleva od tezih bolesti, i bolesti srca, mislim da je red znati kako se zastiti od toga. Izvinjavam se zbog dugackog teksta, ali je ovo jedini nacin da sebi pomognem na pitanja koja me dugo muce.

Pitanje je POGRESNO postavljeno u odeljku za ONKLOGOJU. Posavetovati se i sa Psihologom i Psihijatrom jer ispoljavate znake Hipohondijaze. Biti umisljeni bolesnik je siguran put do bolesti u to nema sumnje, docicete i do infarkta ne brinite. Dakle, ne prizivati nesrecu. Lepo sto ste prestali da pusite, takodje poraditi i na mentalnoj higijeni. Analize krvi, urina raditi na godinu dana, pregled specijaliste sportske medicine u principu na godinu dana, malo EKG malo EHO srca po potrebi i redje. Raditi sa licnim trenerom da bi se specilo preforsiravanje. Izbegavati suplemente i steridne hormone... Pijte redovno psihjatrijsku terapiju.

?
Pitanje #138572Odgovoreno 23. 3. 2019.

Morate prepisati ceo nalaz. Grupisane mikrokalcifikacije su indirektni znak maligniteta u dojkama. Iste su u levoj dojci proglasene za benigne, sto je super, ali ja ne znam sta je sa desnom dojkom takodje ne znam BIRADS klasifikaciju. Ukoliko to vas radiolog nije opisao molim Vas menjajte radiologa.

?
Pitanje #138698Odgovoreno 23. 3. 2019.

Na pola kure hemioterapije (nakon 2 ciklusa) radi se reevaluacija bolesti po odredjenim RECIST kriterijumima. U vasem slusaju bolest se oznacava kao SD-bolest stabilizovana terapijom, s toga je praksa da se sa istom nastavi do postizanja pune terapijske doze kada ce se raditi nova kontrola. Ako ne zelite da prolazite kroz proces lecenja uvek mozete odustati, nista na ovom svetu nije obavezno. Naravno licno Vam ovo poslednje ne peporucujem.

?
Pitanje #138790Odgovoreno 23. 3. 2019.

Poštovani, operisana sam u januaru 2015. Godine na institutu za onkologiju (desna

Poštovani, operisana sam u januaru 2015. Godine na institutu za onkologiju (desna dojka-poštedna operacija, nejasni tumorski čvor 18x17x11. Tumorsko tkivo čvršće, sivkasto, homogeno1/2+2) . Odstranjena su dva karcinoma koji su bili jadan na drugom. . Odstranjena su 24 limfna čvora i svi su bili negativni. Klinička dijagnoza: ca mammae dex (bi rads dd4c) quadrantectomia gl. Mammae i dex cum dissectioem axillae i dex drainage i histološka dijagnoza: carcinoma invasivan glandulae mammae, gii, ngii (pt1c) , vel tu 18x17x11 mm -dve trećine invazivne tumorske mase je karcinom koji pokazuje endokrinu diferencijaciju dok jednu trećinu čini lubularni invazivni karcinom. Ihc fenotip: ck7- (u obe komponente) , cd56+ (u obe komponente, cea (fokalna pozitivnost u neuroendokrinom, negativnost u lobularnom, chromogranin (pozitivnostu neuroendokrinom, negativnost u lobularnom) , synaptophysin (pozitivnost u neuroendokrinom, negativnost u lobularnom. In citu lezije se ne nalaze, mikrokalcifikati se ne nalaze, mikrokalcifikati se ne nalaze, limfovaskularna invazija nije nadjena. U pregledanoj ivici resekcije (r1) prisutna grupica malignih ćelija. -repriza ivica resecije – bez elemenata maligniteta. -sinus histiocytosis et lupomatosis lymphonodrum 0/24 er sc. 7 (80% ) pr neuroendokrina komponenta sc. 6 (15% ) lobularni karcinom: sc. 5 (5% ) her 2 1+ ki 67 neuroendokrina komponenta 60% lobularni karcinom 10% skener vrata, glave, pluća. Abdomen, mala karlica, uz vrata-štitna žlezda, laboratorija i sve je u redu. Poslali su me u kliniku za endokrinologiju (zbog 2/3 endokrinog tumora) gde sam primila tri hemioterapije, a sad (14. 07.) kreće 25 ili (30) zračenja na institutu za onkologiju i pet godina (20 mg dnevno) lek nolvadex (da li je adekvatan) ?. Sada se osećam dobro (apetit odličan, krvna slika skoro idealna,) ali imam zujanje u usima i pojava glaukoma. (da li je to posledica hemoterapija ili sam imala a da nisam ni bila svesna toga) . Koliko je ovolika hemoterapija negativno delovala na organizam? Da li se kvalifikuje kao rak dojke obzirom da ima vise neuroendokrinu komponentu? Da li je preduzeto sve što treba, bila je dilema da li da se uopšte rade hemoterapije pa do toga da je i tri malo (broj hemoterapija i 25-30 zračenja) ? Na koje vreme i koje kontrole se rade, koji organi su u najvećem riziku? Kakva je prognoza (5, 10 godina) , (da li može da se smatra izlečenim, koja je procena da će se pojaviti recidiv ili nastati neki novi) . Hvala puno na izdvojenom vremenu.

Kontrole zakazuje nadlezni internista/onkolog ili radiolog ili hirurg. Vi morate imati redovne kontrole. Glaukom moze biti posledica Nolvadex-a i to treba da prijavite vasem nadleznom onkologu. Zujanje u usima je mozda posledica Menjerove bolesti te je potrebno naciniti ORL pregled. Prognoza je solidna. Pozdav.

?
Pitanje #139283Odgovoreno 23. 3. 2019.

Postovani, molim vas da mi protumacite rezultate skenera. Na presecima kroz bazalne

Postovani, molim vas da mi protumacite rezultate skenera. Na presecima kroz bazalne partije grudnog kosa u plucnom parenhimu obostrano ne uocavaju se znaci infiltracije niti konsolidacije. Diskretni znaci ncentrilobularnog emfizema. U pleuralnim prostorima nema izliva. Na presecima kroz abdomen jetra aproksimativnog ap dijametra 174mm, sa izdvajanjem vise hipodenznih, nejasno ogranicenih promena, najvece u s viii promera oko 12x22mm, svii/viii promera oko 15mm, u svii promera oko 15. 5mm koje bi po svojim ct karakteristikama dif. Dg. Mogle odgovarati sec. Dep/ nema dilatacije zucnih puteva. Zucna kesa bez ct-omvidljive kalcijumske kalkuloze. Pankreas, slezina i obe nadbubrezne zlezde deluju normalnih morfoloskih karakteristika. Bubrezi normalne velicine, debljine parenhima, luce k. S. . Obostrano dilatirani pk sistemi (gradus ii) do regije up vrata gde se uocavaju kolenasto savijeni ureteri koji su u distalnom toku prohodni, gracilni i ispunjeni k. S. Abd. Aorta bez aneurizmatskih prosirenja. U abdomenu se uocavajunajpre konglomerati pat. Uvecanih l. C. I to-paraaortalno (paraaortalni muf) , najveceg promera u aksijalnoj ravni oko 39x90mm (apxll) koji se propagira put kaudalnu u vidu "paraaortalnog mufa" i parailijacno u prikazanom delu, u regiji hilu sa jetre promera u aksijalnom preseku oko 53x47mm (apxll) , celijacnoi dgastricni ukupnog promera oko 47x40mm. Uocavaju se umnozeni pat. Uvecanimezenterijalni l. C. Najveci duzeg promera oko 20mm. Nema ascita. Na prikazanim kostanim sastrukturama aksijalnog skeleta degenerativne promene. Zakljucak: intraperitonealno i paraaortalno konglomerati pat. Uvecanih l. C. Hipodenzne promeneu jetri koje bi dif. Dg. Mogle po svojim karakteristika odgovarati sec. Dep. Ovo je nalaz skenera abdomena moje majke (51 godina) , koja je pre pola godine osetila bol u stomaku pracen nadutoscu stomaka. Radjeni su joj tumor markeri za jajnike od kojih je jedan blago povisen, kao i posle toga tumor markeri za jetru od kojih je takodje jedan blago povisen. Zakazana je magnetna rezonanca jajnika. Molim vas da mi protumacite sta bi moglo biti i koliko je opasno! Hvala unapred!!

Radi se o prosirenoj malignoj bolesti nepoznatog primarnog izvora. Potrebno je naciniti dodatne pretrage.

?
Pitanje #139471Odgovoreno 23. 3. 2019.

Hemioterapija se ordinira shodno podnosenju i shodno protokolu da bi se postigli najbolji, zeljeni efekti. U svakom momentu lecenje mozete da odbijete ukoliko smatrate da je terapija losa, i da znate za bolje.

?
Pitanje #139513Odgovoreno 23. 3. 2019.

Postovani, pitanje je u vezi mog oca kome je 2012 ustanovljen tumor

Postovani, pitanje je u vezi mog oca kome je 2012 ustanovljen tumor na debelom crevu, koji je uspesno otklonjen. Po lekarima, on se vec tri godine vodi kao izlecen. Isao je na redovne kontrole, snimanje na svakih 6 meseci. Medjutim, zadnje pretrage pokazuju neke promene. Pa vas molim da mi ih rastumacite. Kks: le-6, 2; le formula er-4, 64; hgb-131; hct-0, 40; mcv-86; mch-28; mchc-328; tr-171; glikemija-4, 8; bilirubin tot-8, 1; proteini uk-66; albumini-44; crp-4, 7; tg-1, 9; holesterol-5, 5; k-4, 0; na-146; ca-2, 24; cl- 106; fe-15, 5; ast/alt-13/38; ggt-17; tu markeri: cea-2, 32; ca- 19. 9; psa-5, 16; mcdc grudnog kosa u parenhimu pluca desno u s4 gornji lingularni segment ranije verifikovana nodularna promena na danasnjem pregledu je 10×11 mm. U laterobazalnom segmentu donjeg reznja desno 3mm. Levo u anterobazalnom segmentu donjeg reznja prisutna nodularna promena 2mm. Obostrano u plucnom parenhimu nekoliko manjih kalcifikacija. Nema izliva u pleuralnim prostorima. U medijastinumu traheja i veliki bronhi su normalno prohodni. Aorta u torakalnom delu bez dilatacije lumena. Paratrahealno prisutne pojedinacne ln kraceg dijametra 6mm, u ap prozoru 8mm, subkarinealno 6mm, u desnom hilusu 1mm i u levom hilusu 8mm. Na prikazanim kostanim strukturama torakalne regije osim degenerativnih promena druge patoloske promene nisu vidjene. Msct abdomena: jetra je normalne velicine homogena, bez holestaze. U sivb cista 15mm. U svii prisutna fokalna hipodenzna promena 6mm kao i u s ii 7mm otvorene etiologije-potrebno je pracenje. Hvala vam unapred.

Potrebno je naciniti poredjenje aktuelnog nalaza skenera sa predhodnim. Jedno sto je radiologu sumnjivo je ta promena na jetri koja zahteva pracenje, a mozda i kontrolni magnet abdomena. Konsultovati onkologa.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460